Obavijesti

News

Komentari 108

Promijenite zakon! Neka svaki učenik ima makar jedan obrok

Promijenite zakon! Neka svaki učenik ima makar jedan obrok
3

Ravnateljica Gregurić kaže kako nemaju kuhinju, a djeca se hrane u pekarnicama. Stoga podržava inicijativu da se promijeni zakon i omogući učenicima u srednjim školama topli obrok...

VIDEO

Neka djeca su se na nastavi od gladi rušila u nesvijest, a takva je iskustva imala i Manuela Gregurić, ravnateljica Srednje škole Koprivnica, koja ondje radi 22 godine.

Pokretanje videa...

00:35

Ondje nastavu polazi u prosjeku oko 1000 učenika na godinu. Ove godine ih je 934, a pretpostavka ravnateljice je da je oko dva posto učenika koji dolaze iz teških socio-ekonomskih obiteljskih situacija.

- Djeca koja se nađu u takvoj situaciji da nemaju što jesti i da su gladna uglavnom to prihvaćaju kao nešto čega se treba sramiti i ne govore javno o tome. Nažalost, za većinu takvih slučajeva saznali smo tek kad su bile vidljive posljedice, tj. kad je bilo vidljivo da im je narušeno zdravstveno stanje. Neka djeca su nekoliko puta pala u nesvijest i tek smo tad mogli posumnjati da se radi o gladi, a do tada su se ti simptomi pripisivali nekim drugim uzrocima. U rijetkim slučajevima roditelji se obraćaju direktno školi za pomoć, a mi smo uvijek tu za takve slučajeve i pomažemo koliko god možemo na razne načine – rekla je ravnateljica Gregurić.

Ne jedu cijeli dan

Kako smo upozorili još 2014. godine, u Hrvatskoj je više od 60.000 djece u riziku od siromaštva i nemaju ni za jedan topli obrok u danu. Udruga Portal dobrote sama je počela prikupljati sredstva za školske obroke.

Naknadno se uključila i Vlada pa su kroz europske projekte osigurali obrok za oko 23.000 najsiromašnijih učenika u osnovnim školama, a ove godine za obroke su osigurali 25 milijuna kuna.

- No mi ovdje ne smijemo stati. Po zakonu, mališani su djeca sve dok ne napune 18 godina. Mnogi od njih i u srednjoškolskim klupama sjede gladni, a osobito je teško stanje u strukovnim školama, u kojima djeca, osim redovite, imaju i praktičnu nastavu pa doslovno ne pojedu ništa cijeli dan. Mi smo se uključili u problematiku 2014. godine vidjevši alarmantne podatke koje ste iznijeli u 24sata. Sad proširujemo projekt dalje - objasnila je predsjednica udruge Portal dobrote Sanja Bijonda iz Zagreba.

Naime, njihov projekt naslovljen “Da nijedno dijete ne bude gladno” do danas je obuhvatio učenike osnovnih škola, a cilj je da obuhvati svu djecu u Hrvatskoj, uključujući i onu u srednjim školama.

Bijonda smatra kako je Zakon o odgoju i obrazovanju vrlo manjkav te uopće nije predvidio mogućnost prehrane srednjoškolaca.

- Naime, u tom zakonu u članku 68 stoji da su osnovne škole dužne osigurati prehranu učenika, no nigdje se ne spominju srednje škole. Netko će sad reći da srednja škola nije obavezna, ali zar zaista u današnje vrijeme ima ljudi koji misle da obrazovanje nije važno pa onda siromašnu djecu ne treba ni slati u srednju školu - pita se Petra Mihić iz Portala dobrote.

Pravilan razvoj organizma

Naše sugovornice ističu da bez obzira na to je li škola obavezna brinuti o prehrani ili ne, manjkavim zakonom i neorganiziranjem prehrane krše se osnovna dječja prava po Deklaraciji o dječjim pravima, koju je Hrvatska ratificirala.

Ravnateljica Gregurić kaže kako nemaju školsku kuhinju, a djeca se hrane u pekarnicama oko škole. Stoga podržava inicijativu da se promijeni zakon i omogući učenicima u srednjim školama topli obrok barem jedanput na dan.

- Tijekom osnovnoškolskog obrazovanja djeca stječu dobre prehrambene navike i, što je najbitnije, redovito se hrane, a svima nama je poznato da pravilna prehrana u dječjoj i mladenačkoj dobi osigurava pravilan rast i razvoj organizma. Pitanje prehrane u srednjim školama nije nešto o čemu se ne priča u našoj lokalnoj zajednici. Znam da lokalne vlasti stalno pokreću to pitanje i vjerujem da će uskoro izaći s konkretnim rješenjem koje će osigurati nastavak prehrane djeci koja iz osnovne škole dolaze u srednju školu – zaključila je Gregurić.

Probleme imaju i djeca u strukovnim školama.

Projekt je ostvariv

- Riječ je o djeci u razvoju koja imaju puno veću satnicu od djece u osnovnim školama. Mnogi od njih iz kuće izbivaju i po osam do deset sati, a bez obzira na razloge, dio ih ništa ne jede cijeli dan. Smatram da bi na razini cijele Hrvatske srednje škole trebale učenicima omogućiti topli obrok u danu. Naravno da će za većinu djece prehranu platiti roditelji, a kroz sustav podrške obrok treba omogućiti i djeci čiji ga roditelji ne mogu financirati. Time ćemo pomoći i njihovu boljem razvoju te koncentraciji na nastavi. Takav projekt je ostvariv, a potrebno je samo malo dobre volje vladajućih - rekla je predsjednica Udruge hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja Suzana Hitrec.

Napominje kako je srednjoškolska populacija osjetljivija od djece u osnovnim školama te učenici rijetko iznose osobne probleme.

Profesori stoga nemaju uvid u to koliko djece dolazi iz obitelji slabijeg imovinskog stanja.

- Druga dimenzija problema je nezdrava prehrana, no vjerujem kako bismo, kad bi škole imale mogućnost djeci ponuditi jedan zdravi obrok na dan, taj problem smanjili - istaknula je Hitrec.

Kao primjer navodi iskustvo kolega na Islandu koji su tijekom krize u svim školama u zemlji osigurali jedan besplatan obrok za sve učenike, a ta se praksa u većini škola ondje zadržala do danas.

Organizirana prehrana

Srednja škola – Centar za odgoj i obrazovanje u Zagrebu među rijetkim je školama koje imaju školsku kuhinju te su u mogućnosti učenicima ponuditi jedan ili više toplih obroka na dan. No ima djece čiji roditelji nisu u mogućnosti financirati taj objed.

- U našoj školi je ukupno 206 učenika koji se školuju za više zanimanja, od pomoćnog kuhara do pomoćnog vrtlara kroz 13 različitih strukovnih programa te u drugim programima odgoja i obrazovanja. Riječ je o učenicima s teškoćama te naša škola od početaka ima kuhinju i organiziranu prehranu za naše učenike - kaže nam ravnateljica Đana Baftiri dodajući kako im Grad Zagreb sufinancira pola troškova za namirnice, a ostatak plaćaju roditelji.

Nemaju ni 50 kuna

Time mjesečni iznos za prehranu učenika može biti u rasponu od 50 do 200 kuna, ovisno o broju obroka i vremenu provedenom u školi. Na taj način pokriveno je više od 80 posto troškova kuhinje. Preostalih 20 posto otpada na ostale troškove, poput sanitarnih dozvola, suđa, opreme i sredstava za čišćenje.

- Pojedini učenici u školi borave gotovo cijeli dan jer smo jedina srednja škola koja ima program produljenog stručnog postupka-PSP pa imaju dva obroka. Ali, na našu veliku žalost, svjesni smo da postoje obitelji koje si ne mogu priuštiti ni minimum od 50 kuna na mjesec, osobito ako im se više djece školuje kod nas. Znamo da 22 posto obitelji živi u materijalnoj oskudici, ali ne ispunjavaju uvjete za primanje socijalne pomoći. Korisnika socijalne pomoći je oko 31 posto, a čak 36 posto obitelji smatra da živi vrlo skromno – rekla je ravnateljica Baftiri. Istaknula je kako se u sadašnjoj situaciji snalaze na različite načine pa za učenike u potrebi osiguravaju topli obrok zahvaljujući donacijama civilnih udruga.

Djeca su solidarna

- Osobito moram pohvaliti i istaknuti solidarnost naše djece i roditelja. Mnogo puta smo svjedočili kako roditelji čije se dijete razboli i ne može doći u školu kaže da mu naplatimo puni iznos kuhinje, a objed damo djetetu u potrebi. Također, učenici u učeničkim domovima imaju u cijelosti plaćene obroke.

Ako taj učenik određenog dana ne dođe u školu, dogovori se s kolegama tko će uzeti njegov objed. Iznalazimo svakakve načine da pokrijemo makar jedan topli obrok za dijete u potrebi – rekla je Baftiri. U njihovoj školskoj kuhinji redovito hranu pripremaju i učenici na praksi koji se školuju za zanimanje pomoćnog kuhara i slastičara. Imaju ambiciozne planove jer rade na stvaranju praktikuma za ugostiteljska zanimanja. Radovi su u tijeku, a pokrovitelj je Grad Zagreb.

Prehrana nije samo obrok

- Prehrana u školskoj kuhinji je za naše učenike puno više od samog obroka. To je zajedničko druženje, usvajanje navika zdrave prehrane, bontona i drugih vrijednosti koje se uslijed užurbanosti svakodnevnog života ponekad izgube.

Stoga su kuhinje u srednjoj školi jednako važne kao u osnovnim školama. Iako mi, za razliku od drugih srednjih škola, imamo sreću da nam je na raspolaganju kuhinja, i dalje među djecom primjećujemo da postoje oni kojima roditelji ne mogu priuštiti nikakav objed.

Zato podupirem inicijativu da se uvede prehrana u sve srednje škole, a osobito da se omoguće besplatni objedi za djecu u potrebi. Srednjoškolci općenito najviše vremena provode u klupama, putuju do škole i ponekad od kuće izbivaju i do 12 sati. Oni su u razvoju i barem jedan pošteni obrok na dan im je nužnost – zaključila je ravnateljica Baftiri.

Stoga bi Vlada i nadležna ministarstva morala promijeniti nazadni zakon prema kojem srednje škole ne trebaju brinuti o prehrani učenika te osigurati sredstva za siromašnu djecu i omoguće im topli obrok i u srednjoškolskim klupama.

Upozorili smo i upozoravat ćemo, djeca ne smiju biti gladna

U Hrvatskoj je 408 srednjih škola. Lani se u prvi razred upisalo 39.299 učenika, a ukupno u Hrvatskoj ima 152.880 srednjoškolaca. Neki od njih u školskim klupama sjede gladni jer im roditelji ne mogu omogućiti ni pet kuna na dan za bilo kakav obrok, makar i onaj u pekarnici. Država može pomoći, treba samo malo dobre volje.

Igre na sreću mogu izazvati ovisnost. 18+.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.

Komentari 108
VIDEO

Strava u Bjelovaru: Ubio punicu i više puta izbo ženu pa se ubio: 'Žena nije u životnoj opasnosti'
DVOSTRUKO UBOJSTVO

Strava u Bjelovaru: Ubio punicu i više puta izbo ženu pa se ubio: 'Žena nije u životnoj opasnosti'

Dvostruko ubojstvo šokiralo je Bjelovar u subotu ujutro. U stravičnom zločinu još je jedna žena teško ozlijeđena potvrdili su iz policije
Kako Plenki drži konce Vlade i HDZ-a: 'U njegovu uskom krugu povjerenja samo su trojica...'
POLUGE VLASTI

Kako Plenki drži konce Vlade i HDZ-a: 'U njegovu uskom krugu povjerenja samo su trojica...'

Plus+ NOVI EXPRESS Uvid u kuloare Banskih dvora, gdje se ispod glasa analiziraju najnoviji detalji dogovora s DP-om, premijerovo raspoloženje i ono što dolazi u trećemu mandatu