Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
U slučaju propasti osiguravatelja sanaciju bi trebao financirati fond koji pune sama osiguravajuća društva, a cilj je zaštititi osiguranike i porezne obveznike
Ministarstvo financija najavilo je u utorak značajne zakonske novosti za sektor osiguranja, pa tako i potpuno novi zakon za sanaciju "propalih" društava, pri čemu je cilj da sanacija bude u što je moguće većoj mjeri bez troškova za porezne obveznike.
Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o osiguranju te prijedlog Zakona o sanaciji društava za osiguranje i reosiguranje, koji će sutra biti upućeni u javno savjetovanje, predstavio je državni tajnik u Ministarstvu financija Matej Bule, istaknuvši da se radi o velikim promjenama za funkcioniranje i rad osiguravajućih društava.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
VIDEO
Njima se hrvatski regulatorni okvir u području osiguranja dodatno usklađuje s pravnom stečevinom Europske unije te se jača otpornost sektora osiguranja, financijska stabilnost i zaštita osiguranika, istaknuto je na predstavljanju zakonskih prijedloga u Ministarstvu financija.
Kada je riječ o Zakonu o osiguranju, izmjene se odnose na rizike koji se manifestiraju u nekom uobičajenom dijelu poslovanja, dok je novi zakon o sanaciji društava predviđen za situacije kada se određeno osiguravajuće društvo nađe u okolnostima "propasti" ili je ona izvjesna, izjavio je Bule.
Predloženim izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju u nacionalno zakonodavstvo se prenose odredbe dvije europske direktive -"Solventnost II" i "IRRD" direktiva.
Prvom direktivom se želi unaprijediti regulatorni okvir i uvesti načelo proporcionalnosti, što znači da se osiguravajućim društvima i njihovim regulatornim obvezama pristupa kroz prizmu njihove veličine i sistemske važnosti. U Hrvatskoj je trenutno 14 društava za osiguranje, prema trenutnim kriterijima naplaćene premije nema malih osiguravajućih društava, no dva su koja "nisu složena", a direktiva će se u puno manjoj mjeri primjenjivati na takva manje rizična i sistemski važna društva, napomenuo je državni tajnik.
Druge ključne izmjene koji proizlaze iz te direktive tiču se unaprjeđenja prekograničnog nadzora i suradnje Hanfe s drugim europskim nadzornim tijelima, a tu je i uvođenje makrobonitetnih alata po uzoru na banke, što znači da će Hanfa moći u slučajevima "iznimnih sektorskih šokova", između ostalog, naložiti jačanje likvidnosne pozicije, ograničiti raspodjelu i plaćanja dioničarima, kao i suspendirati bonuse i varijabilne primitke, kazao je Bule.
S obzirom da osiguravaju ljude i imovinu, rekao je, osiguravajuća društva su "prva na udaru" kada su u pitanju klimatski rizici, pa će stoga morati i podići razinu mjerenja i praćenja takvih rizika.
Druga, tzv. IRRD direktiva, odnosi se na spomenuti novi zakon o sanaciji društava, no dio direktive se prenosi i u Zakon o osiguranju, čime se uvodi obveza preventivnog plana oporavka društava za osiguranje. "To je 'međukorak' kada se neko društvo za osiguranje nađe u poteškoćama, no nije izgledno da će propasti, pa se može aktivirati preventivni plan oporavka", pojasnio je Bule. Pritom, dodao je, uvodi se obveza da 60 posto tržišta "neživota" i 60 posto tržišta životnih osiguranja bude "pokriveno" takvim planom.
Prijedlogom Zakona o sanaciji društava za osiguranje i reosiguranje po prvi se put u tom pogledu uspostavlja cjelovit nacionalni zakonodavni okvir, čime se nastoji doći u poziciju da sanacija društva za osiguranja bude u što je moguće većoj mjeri bez troškova za porezne obveznike, rekao je Bule.
"Ovaj sanacijski mehanizam se aktivira samo u okolnostima kada društvo propada ili je vjerojatno da će propasti i kada postoji evidentan javni interes za sanaciju", istaknuo je.
Prema njegovim riječima, predviđeno je nekoliko instrumenata sanacije, po uzoru na bankovni sustav, sanacijsko tijelo bit će Hanfa, a za financiranje sanacije i zaštitu vjerovnika uspostavit će se fond koji će financirati sama osiguravajuća društva.
"Cilj fonda je minimizirati rizik i okolnosti u kojima bi porezni obveznici bili ti koji financiraju sanaciju sistemskih važnih osiguravajućih društava", rekao je državni tajnik.
Dakle, u slučaju materijalizacije nekog od rizika, ne bi smjelo doći do situacije da građani ne bi mogu naplatiti svoju policiju osiguranja, dodao je.
Veličina fonda bi trebala naknadno biti propisana podzakonskim aktima, moglo se čuti na predstavljanju zakonskih prijedloga.
Kada su u pitanju predložene izmjene Zakona o osiguranju, one također imaju za cilj administrativno rasterećenje, pojednostavljenje postupaka, kao i uklanjanje nekih normativnih nejasnoća.
Konkretno, Bule je apostrofirao Hrvatski ured za osiguranje (HUO) te određene normativne nedorečenosti u pogledu funkcioniranja tog ureda. Prema njegovim riječima, HUO će ostati "sui generis" tijelo, međutim sada se u prijedlogu zakona "vrlo jasno" razdvaja njegova dobrovoljna i obvezna komponenta članstva, a u tom kontekstu i obveza plaćanja doprinosa za redovito funkcioniranje ureda.
Hanfa kao regulatorno će imati i mogućnost isključenja člana, a ta agencija će donijeti i pravilnik o opsegu, formatu i sadržaju podataka koja su osiguravajuća društva dužna dostaviti.
Kada je riječ o administrativnom rasterećenju, rekao je Bule, postoji "jedna nepotrebna i nelogična situacija" da netko tko obavlja ključnu poziciju u društvu za osiguranje ne može biti u nadzornom odboru povezanog društva unutar grupe što, po njegovim riječima, nije u skladu s najboljim praksama korporativnog upravljanja.
24sata © 2026
