Prošle godine objavili su 104 obavijesti o opozivu proizvoda, evo što se najviše povlačilo

Prošle godine objavljene su 104 obavijesti o opozivu prehrambenih i drugih proizvoda s hrvatskog tržišta, što je neznatno povećanje u odnosu na 2024. godinu, kada je bilo 99 takvih obavijesti, a nadležne institucije smatraju to potvrdom visoke učinkovitosti svih u sustavu sigurnosti hrane. Prema podacima Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH) te godišnjeg izvješća Mreže za uzbunjivanje i suradnju, izrađenog u suradnji s Državnim inspektoratom (DIRH), u prošloj su se godini 92 obavijesti o opozivu odnosile na hranu, osam na hranu za životinje i četiri na materijale u kontaktu s hranom.

Obavijesti su se najčešće odnosile na proizvode iz kategorije žitarica i pekarskih proizvoda, i to za 21 proizvod, u najvećem broju slučajeva zbog pronalaska ostataka pesticida, industrijskih ili okolišnih kontaminanata te organoleptičkih promjena.

Neke obavijesti o opozivu odnosile su se na materijale koji dolaze u kontakt s hranom, najčešće zbog prisutnosti teških metala, a potom na meso i proizvode od mesa, uglavnom zbog patogenih mikroorganizama te slastice, najčešće zbog stranih tijela i prehrambenih aditiva.

Orašasti plodovi te njihovi proizvodi i sjemenke pet puta su bili predmet obavijesti o opozivu i to najčešće zbog patogenih mikroorganizama i bioloških kontaminanata, navode u HAPIH-u.

S tržišta su se povlačili i proizvodi iz kategorija juhe i umaci, meso peradi i proizvodi od toga mesa, kakao i proizvodi od kakaa, kava i čaj, mlijeko i mliječni proizvodi, bezalkoholna pića te dijetalna hrana i dodatci prehrani. Neki od razloga za povlačenje proizvoda bili su prisutnost alergena, okolišnih kontaminata, teških metala ili patogenih organizama.

Za proizvode iz Hrvatske 21 obavijest o opozivu

Od prošlogodišnje 104 obavijesti o opozivu proizvoda s tržišta 21 obavijest za potrošače odnosila se na proizvode iz Hrvatske. Slijede proizvodi iz Indije i Kine s po osam obavijesti, te Italije, Njemačke i Slovenije, s po sedam opoziva. 

Proizvodi iz Srbije šest puta su bili predmet obavijest o opozivu s tržišta, pet puta radilo se o proizvodima iz Austrije, a iz Švicarske i Tajlanda po četiri puta.

Po dva puta su predmet obavijesti o povlačenju bili proizvodi iz Češke, Francuske, Indonezije, Mađarske, Malezije, Maroka, Nizozemske i Poljske. Proizvodi iz Australije, Brazila, Filipina, Finske, Irana, Koreje, Pakistana, Slovačke, Švedske, Turske i Velike Britanije po jedan puta su bili predmetom obavijesti.

U HAPIH-u pojašnjavaju kako se službene kontrole hrane, kao i hrane za životinje provode redovito, na temelju Zakona o službenim kontrolama te višegodišnjih i godišnjih nacionalnih planova službenih kontrola, u svim fazama proizvodnje, prerade i distribucije, nad domaćim proizvodima, onima područja EU, te proizvodima koji se uvoze u EU.

Planove monitoringa i službenih kontrola izrađuju nadležna tijala za sigurnost hrane - Ministarstvo poljoprivrede, Ministarstvo zdravstva, Državni inspektorat RH (DIRH)  te HAPIH.

Službene kontrole provode se svakodnevno, bez prethodne najave, osim kada je takva obavijest potrebna i valjano utemeljena. Za provođenje je nadležan DIRH, odnosno sanitarna, veterinarska i poljoprivredna inspekcija, navode u ovoj Agenciji.

Povučeno i 167 neprehrambenih proizvoda

Kontrole se provode i na neprehrambenim proizvodima te da je tržišna inspekcija u 2025. godini utvrdila da 167 takvih proizvoda mogu predstavljati rizik, pa su povučeni s tržišta. 

U 15 slučajeva utvrđeno je da proizvodi, primarno iz kategorija električne opreme i uređaja, te opreme i proizvoda za djecu nisu sukladni tehničkim, sigurnosnim ili drugim zakonskim uvjetima pa je naređeno njihovo povlačenje, odnosno zabrana stavljanja na tržište.

Poljoprivredni inspektori su proše godine donosili rješenja o povlačenju sredstava za zaštitu bilja, zbog nesukladnosti vezanih uz fizikalno kemijska svojstva, a također i za sjeme poljoprivrednog bilja, koje nije udovoljavalo minimalnim zahtjevima kvalitete.

Takve odluke donošene su nakon laboratorijskom analizom utvrđenih nepravilnosti, primjerice dodavanja vode u vino, ili nesukladnog maslinovovog ulja, kao i za slučajeve zavaravanja potrošača u odnosu na deklarirani sastav sokova te zbog nepravilnosti u označavanju zemljopisnog podrijetla vina.

Kod sumnje u nepravilnosti, proizvodi se analiziraju u referentnim i službenim laboratorijima, među kojima su, laboratoriji Hrvatskog veterinarskog instituta, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Nastavnog zavoda za javno zdravstvo "dr. Andrija Štampar" te tvrtki "Inspecto" d.o.o., "Sample Control" d.o.o..

Pravodobno povlačenje potvrda učinkovitosti sustava

Ukoliko bi se povećao broj povučenih proizvoda sa tržišta u DIRH-u smatraju kako to bi značilo da se provode kontrole i da nadležne službe kvalitetno odrađuju svoj posao.

Sustav sigurnosti hrane je u potpunosti usklađen sa normama i standardima EU, a DIRH je nacionalna kontakt točka Sustava brzog uzbunjivanja za hranu i hranu za životinje (RASFF), gdje sudjeluje u razmjeni informacija sa drugim zemljama članicama, a također i s trećim zemljama, navode u Inspektoratu. 

I u HAPIH-u također navode kako je sustav sigurnosti hrane u Hrvatskoj dio europskog sustava, koji se smatra najsigurnijim i najrigoroznijim na svijetu, s visoko postavljenim kriterijima sigurnosti hrane.

U okviru RASFF sustava uspostavljeno je 24 satno dežurstvo za slučajeve potrebe hitnih postupanja. Upravo su promptno povlačenje proizvoda s tržišta i transparentne objave obavijesti za potrošače pokazatelji potvrda visoke učinkovitosti svih dionika uključenih u hrvatski sustav sigurnosti hrane, ističu u HAPIH-u. 

Igor Vučković