Nesreća kod Dubrovnika je bila treća zrakoplovna nesreća tada u hrvatskom zračnom prostoru. Američki zrakoplov Boeing 737 bio je inače komercijalni zrakoplov, no prenamijenjen je u vojne svrhe
NEDALEKO ZRAČNE LUKE DUBROVNIK
Prošlo je 27 godina od strašne nesreće kod Čilipa: Poginuo je američki ministar i još 34 ljudi
Danas se obilježava 27. godišnjica tragične nesreće američkog vojnog zrakoplova na području brda Sv. Ivan nedaleko Zračne luke Dubrovnik, kad je poginulo je 35 putnika i članova posade, među njima i tadašnji američki ministar Ronald Brown.
Nedaleko od zračne luke u Čilipima, 3. travnja 1996. godine u nevremenu se suršio američki vojni zrakoplov. U njemu je su bili, uz Browna, još 34 člana izaslanstva. U Dubrovniku su se trebali naći s hrvatskim dužnosnicima. Među putnicima je bilo i dvoje Hrvata. Jedan od njih je bio i Nikša Antonini, istaknuti hrvatski fotoreporter.
Nesreća kod Dubrovnika je bila treća zrakoplovna nesreća tada u hrvatskom zračnom prostoru. Američki zrakoplov Boeing 737 bio je inače komercijalni zrakoplov, no prenamijenjen je u vojne svrhe.
Tog dana su svi komercijalni letovi bili otkazani zbog lošeg vremena, kiše i bure. Pad je preživjela tek jedna žena, Shelly Kelly, no preminula je doktorima na rukama.
Zastarjela tehnologija
Istraga je pokazala da je nekoliko problema prethodilo strašnoj nesreći. Osim kiše, bure i magle, pilot Ashely Davis nije znao da je zračni prostor i dalje pod oprezom zbog tek nedavno završenog Domovinskog rata. Zbog promjene rute su dodatno kasnili na aerodrom u Čilipima koji, također zbog rata, godinama nije bio u pogonu.
Naime, zbog okupacije je bio zatvoren nekoliko godina, a četiri mjesec nakon završetka rata na dubrovačkom području još uvijek nije imao svu potrebnu tehnologiju. Za razliku od drugih aerodroma u svijetu, dubrovački nije imao sofisticirane uređaje koji bi pomagali u slijetanju i polijetanju zrakoplova. Nije čak imao ni radar za slijetanje, već tek dva odašiljača koji su slali zrakoplovu signale. Kada bi piloti zaprimili signal, prema njemu su se mogli orijentirati dalje.
Piloti nisu dobili ni prvi signal kada su im se javili iskusniji kolege i predložili da zbog lošeg vremena preusmjere let i slete u Split. No, zbog vremena i ostalih stvari, delegacija je već kasnila, stoga su se odlučili sletjeli u Dubrovnik, prema planu.
Nešto prije tri sata poslijepodne, avion je nestao s radara i više se nitko nije javio dubrovačkim kontrolorima leta.
Potraga je trajala četiri sata, a ostaci Boeinga 737 našli su na brdu Sveti Ivan. Stotinjak hrvatskih policajaca i vojnika pretraživalo je brdo i pronašli stjuardesu Kelly u repu aviona, jednom dijelu Boeinga koji je ostao čitav nakon pada. Preminula je ubrzo od preteških ozlljeda.
Problemi u istrazi
Tim oformljen da istraži uzorke nesreće bio je od početka u lošoj poziciji. Za razliku od komercijalnih zrakoplova, vojni nije imao sustav za snimanje razgovora u kokpitu niti sustav za praćenje podataka leta.
Prvo pitanje koje se postavilo je, kako je moguće da je tako iskusna posada skrenula s kursa i završila čak tri kilometra dalje od aerodroma?
Istraga je pokazala da nije bio problem u signalima koji su navigirali avion prema zračnoj luci, već da su se pilot i kopilot odlučili na još stariji sustav navigacije, a koji je vjerojatno krivo izračunao kamo bi avion trebao ići.
No, još jedan veliki propust utjecao je na sudbinu putnika i posade. Naime, karta prema kojoj su letjeli nije imala točno propisane sigurnosne visine. Odnosno, avion je letio puno niže nego što je smio kad se krenuo spuštati u zračnu luku. To, kao i ostali čimbenici utjecalo je na stravičan ishod.
Boeing CT-43 nije bio ni dobro opremljen za takvo slijetanje. Finalno izvješće pokazalo je da je upravo više faktora uzrokovalo udar aviona u brdo.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
