'Protupravna korist': Presuda Šišljagiću i Marolinu u petak

Nepravomoćna presuda osječko-baranjskom županu Vladimiru Šišljagiću (HDSSB) i bivšem pročelniku županijske Agencije za razvoj Martinu Marolinu, koje Uskok tereti da su zlouporabom položaja i ovlasti tu Županiju oštetili za više od 122 tisuće kuna, bit će izrečena 20. svibnja, odlučilo je u utorak sudsko vijeće osječkoga Županijskoga suda.

Uskok za obojicu traži izricanje bezuvjetnih zatvorskih kazni.

Šišljagić i Marolin terete da su, 2011. i 2012. godine uz posredovanje bivšeg predsjednika Županijske skupštine Zlatka Maksimovića, u nakani pribavljanja protupravne koristi na štetu Osječko-baranjske županije  u više navrata od poduzeća koja su iz županijskog proračuna dobivala bespovratnu pomoć, tražili da im vraćaju do 80 posto uplaćenog iznosa. Optuženi su da su tako pribavili protupravnu imovinsku korist, a Županiju oštetili za više od 122 tisuće kuna.

Okrivljenik Maksimović je na pripremnom ročištu u veljači priznao  krivnju za pomaganje u zlouporabi položaja i ovlasti te nepravomoćno proglašen krivim i uvjetno osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 11 mjeseci,  koja se neće izvršiti ako u roku od 2 godine ne počini novo kazneno djelo.

Zamjenik ravnatelja Uskoka Darko Dodig u završnom je govoru ocijenio kako je dokaznim postupkom, posebice iskazom svjedoka Zlatka Maksimovića, izravnog sudionika tih događaja koji nije suprotan ni  jednom materijalnom dokazu i kojeg su potvrdili i drugi svjedoci, nedvojbeno dokazano da su okrivljenici počinili ta kaznena djela. Predložio je Sudu da ih proglasi krivima, izrekne im bezuvjetne zatvorske kazne, u skladu sa zakonom, a s obzirom da Županija u ovome predmetu nije postavila imovinsko-pravni zahtjev, predložio je da se okrivljenicima oduzme protupravna imovinska korist.

Šišljagićev odvjetnik Radan Kovač predložio je da se njegovog branjenika oslobodi optužbe, ustvrdivši kako suđenjem nije dokazano da bi Šišljagić sebi pribavio korist na štetu Županije. Smatra kako nije predočen niti jedan materijalni dokaz koji bi to potvrdio, niti postoje audio i video snimke ili zaplijenjene novčanice iz takvih transakcija. Iskaze Zlatka i Ane Maksimović ocijenio je neuvjerljivim i kontradiktornim, a drži kako  je Maksimovićev motiv za podnošenje kaznene prijave i takve iskaze bila osveta zbog izbacivanja iz HDSSB-a te olakšavanje pravne pozicije sebi i svojoj supruzi, u drugom predmetu u kojem ih se teretilo za primanje mita i protuzakonito posredovanje.
 
Marolinov odvjetnik Renato Ivanović također je za svoga klijenta zatražio oslobađanje od optužbe, smatrajući kako nema dokaza da je Marolin nekom poduzetniku pogodovao, da je tražio ili primio novac, pa niti da je Županiji pričinjena šteta.

Iznoseći obranu Marolin je rekao kako je jedini točni navod iz optužnice da je Županija dijelila potpore poduzetnicima. Odbacio je sve ostale optužne navode,  te ustvrdio kako se sa Šišljagićem, niti s bilo kim drugim nije dogovarao o isplati potpora, da nikome od poduzetnika nije pogodovao, niti je županu, sebi ili nekom drugom pribavljao bilo kakvu korist.

Nije bilo nikakvoga dogovora između Šišljagića, Maksimovića i mene. Bio sam pročelnik Agencije za razvoj od 2004. i da sam imao namjeru ostvariti neku protupravnu korist, za takve radnje nije mi bio potreban Zlatko Maksimović, jer sam u tome razdoblju bio u kontaktu s više stotina poduzetnika, iz raznih djelatnosti, rekao je Marolin.

Ustvrdio je kako mu je Maksimović u ožujku 2013.  pričao da će se osvetiti stranci i Šišljagiću, jer ga je Branimir Glavaš prijavio Uskoku za primanje mita, zbog čega je kasnije pravomoćno osuđen i jer ga u tome slučaju nitko nije zaštitio. Marolin tvrdi kako mu je Maksimović rekao da se o tome dogovorio s tadašnjim predsjednikom Ivom Josipovićem, koji ga je spasio od otkaza u osječkom Kliničkom bolničkom centru (KBC) Osijek, koji mu je pripremala članica predsjedništva SDP-a Biljana Borzan, preko svojega supruga Vladimira, koji je u to vrijeme bio zamjenik ravnatelja KBC-a.