Na portal se također možeš prijaviti i
putem svog Facebook ili Google računa.
ili Prijava Prijavi se
Najnovije vijesti iz Hrvatske i Svijeta na 24sata
40 komentara

Prvi tenkovi: Kad su ih vidjeli, Nijemci su mislili da vide vraga

Na današnji dan 1916. godine dogodilo se nešto što će zauvijek promijeniti ratovanje. Britanci su tada naime na Nijemce poslali polufunkcionalne tenkove i - ušli u povijest.

40 komentara

Na satu povijesti u osnovnoj ili srednjoj školi gotovo ste sigurno čuli priču o suludo hrabrim poljskim vojnicima koji su na samom početku Drugog svjetskog rata pokušali zaustaviti napad nacističke Njemačke. 'Fora' cijele priče je ta da su 'opičeni' Poljaci na njemačke tenkove hitali konjicom. I da, oni su zaista na Nijemce išli konjima i sabljama, ali sve ostalo je mit

Iako su Nijemci već tada imali tenkove, oni nisu bili prisutni u 'Jurišu kod Krojantyja'. Poljaci su konjima jurišali na njemačku pješadiju i uspjeli su u namjeri da uspore napredak Nijemaca. Nakon te bitke nacisti su na bojišnicu pozvali novinare koji su uz mrtve vojnike i konje vidjeli sada parkirane njemačke tenkove. I tako je nastao mit.

No, to i dalje ne umanjuje činjenicu da je vojska jedne europske zemlje krajem 1939. godine i dalje koristila konje iako su tenkovi u ratovima bili prisutni i 23 godine ranije. 

Sve su uključene strane tražile 'to nešto', oružje koje će donijeti prevagu u mučnom sukobu. 

Zbog toga je sada pravi trenutak da se vratimo u 1916. godinu, u pakao Prvog svjetskog rata, sukoba koji se vodio iz rovova i koji je bio nevjerojatno mučan za sve uključene strane. S obzirom na ogromne gubitke, uključene su zemlje uporno radile na razvoju novog naoružanja i tehnologije - nečeg što će donijeti prevagu

Britanci su odlučili da će to biti revolucionarno novo vozilo - tenk. Prvi je tenk najvišim instancama britanske vojske predstavljen 1916. godine kada je odlučeno da se novo vozilo mora dalje razvijati u najstrožoj tajnosti. Tako je nastalo i njegovo ime. Naime, radnici koji su u pogonima proizvodili kabine za tenkove bili su uvjereni da proizvode vodene tankove pa su ih i nazvali - 'tank'. I to se ime zadržalo sve do danas. 

Tenk je zapravo bio nadograđena verzija oklopnih vozila koja su se godinama koristila na bojišnicama. Bili su to oklopljeni automobili ili pak traktori s gusjenicama. No, oni su bili ili premalo pokretni ili premalo zaštićeni. Tenk je trebao riješiti oba problema. I u tome je donekle i uspio. Iako je bio vrlo spor, tenk je mogao proći preko iskopanih rovova i kratera nastalih granatiranjem i to je bila velika stvar. 

Prvi tenk koji je korišten na bojišnici bio je britanski 'Mark I'. Bilo je to upravo na današnji dan, 15. rujna 1916. godine, u tijeku Bitke na Sommi, bitke s najvećim gubicima u cijelom Prvom svjetskom ratu. Britanci su za bitku proizveli 49 tenkova, a kada su krenuli u napad shvatili su da dio njih ne radi pa su krenuli s 32 tenka. Njih oko dvadesetak pokvarilo se u tijeku samog napada, a deset se probilo do njemačkih položaja podržavajući i štiteći pritom brojnu pješadiju. 

Bio je to zastrašujući prizor za Nijemce koji su novo vozilo nazvali 'vragom' jer mu njihovi meci nisu mogli baš ništa. 

Britanci su znali da na Nijemce šalju nedovršeni proizvod koji se kvario i u kojem su ljudi ostajali bez svijesti. 

Iako je vojni vrh inzistirao na korištenju tenkova, ljudi na terenu bili su svjesni da će većina tenkova 'pasti' prije nego što dođu do cilja. Bilo je to, na kraju krajeva, netestirano vozilo prepuno problema. na Britance su bili ljuti i njihovi saveznici Francuzi koji su smatrali da su Britanci morali pričekati s otkrivanjem najveće vojne tajne dok ne bi imali pouzdanije i značajno brojnije vozilo. 

Oni koji su izdržali do kraja bitke pokazali su se vrlo korisnima na bojišnici. Naime, bez većih su problema prelazili preko bodljikave žice, ali i rovova širokih gotovo tri metra. Iako su bili vrlo spori (kretali su se brzinom ljudskog hoda), tenkovi su bili otporni na paljbu pješadije. No, bili su ranjivi kada ih se gađalo artiljerijom. 

Posada koja je upravljala tenkovima je pak proživljavala pravi pakao. U njima je, naime, temperatura zraka prelazila 50°C, a zbog loše se ventilacije u njima nakupljao otrovni ugljikov monoksid, kao i pare od goriva, ulja i paljbe. Cijele su posade stoga padale u nesvijest u kabinama ili kad bi po izlasku iz njih udahnuli svježi zrak. Povrh svega, u njima su morali nositi zaštitne metalne maske sa zaštitnim naočalama i filterima u slučaju kemijskog napada. 

Iako je statistički prva upotreba tenkova u nekoj bitci bila promašaj, njihov su potencijal dodatno prepoznali Britanci koji su naručili još tisuću komada, ali i sve ostale uključene strane koje su počele s razvojem svojih verzija. Među njima su prednjačili Francuzi koji su do kraja rata proizveli oko tri tisuće tenkova. Rat više nikada neće biti isti. 

 

 

 

Tema: History

Možda vas zanima i ovo:
Message