Prvo na vađenje krvi, a tek onda po 'luftić' i na Jadran

Ministar turizma Gari Cappeli u ponedjeljak će iz Zagreba voditi videokonferenciju svih ministara turizma EU-a na temu posljedica pandemije koronavirusa po turizam. Između ostalog, doznajemo od Cappellija, razgovarat će se i o mogućnosti da se, nakon 15. lipnja, za turiste koji bi ulazili u Hrvatsku, ali i hrvatske turiste koji odlaze van, uvedu, kolokvijalno, Covid-19 putovnice, odnosno potvrde da nisu zaraženi i bolesni. Ništa još nije razrađeno pa tako ni to hoće li se testiranje raditi na granici, ili će turist moći potvrdu donijeti sa sobom. Doznajemo, međutim, da će se provoditi ili test na antitijela ili tzv. antigenski test - koji pokazuju postoji li imunitet. 

POGLEDAJTE VIDEO: 

Pokretanje videa...

00:14

No da bi imunitet postojao, osoba je morala virus preboljeti, znajući to ili ne. Pretpostavlja se da je najviše deset posto populacije virus imalo, što onda značajno smanjuje i potencijalni broj onih koji će moći u turizam. Velika većina ljudi se u karantenskim uvjetima s virusom još nije srela.

Doc.dr.sc Igor Jurak s Odjela za biotehnologiju Zavoda za molekularnu i sistemsku biomedicinu Sveučilišta u Rijeci, jedan od znanstvenika koji radi na istraživanju Instituta Ruđer Bošković o genetici koronavirusa u Hrvatskoj, kaže da se nacija smatra imunom onda kad virus preboli 60-70 posto populacije. U uvjetima karantene je širenje virusa jako ograničeno pa bi za imunitet krda, u SAD-u primjerice, virus trebalo zaraditi oko 200 milijuna ljudi. 

Dakle, na Jadran će moći samo oni koji su imunitet već stekli, i koji pristanu na testiranje, i turizam nimalo nalik onome do prošle sezone, prepun ograničenja. Budući da standardni dijagnostički test na koronavirus ujutro može biti negativan, a popodne već pozitivan, njega se za Covid 19-putovnicu, sigurno je, neće koristiti. Ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak nam kaže da će se, eventualno, moći primjenjivati samo krvni, serološki test koji pokazuje da je netko razvio antitijela na koronavirus, odnosno bolest već prebolio. Takvo bi testiranje onda bilo moguće i u matičnoj državi, da se ne mora obavljati na granici. Ministar zdravstva Vili Beroš kaže da u obzir dolaze i tzv. antigenski testovi, koji detektiraju dio virusa s već razvijenim protutijelima. Za razliku od standardnog dijagnostičkog testa iz brisa, koji pokazuje samo akutnu bolest, i za njega je potrebno šest, sedam sati vremena, serološki, i antigenski test su brzi.  

'Jesmo li spremni za takav turizam, u strahu i strepnji?'

- Ali ni jedan od tih testova nije stoposto siguran, odnosno može biti i lažno pozitivan, i lažno negativan, kaže dr. Jurak. Serološki test, dodaje, pokazuje je li netko bio u kontaktu s virusom, ali ne i to da li prije pet dana, ili prije tri godine. Odnosno, prisustvo antitijela ne znači stoposto da u tom trenutku nismo zarazni. Hrvatska upravo nabavlja prvih 1100 seroloških testova, koji bi trebali pokazati koliko smo imuniteta stekli otkad traje epidemija, odnosno koliko je ljudi prohodalo bolest. Capak ističe da bi ti testovi trebali stići svaki dan. Zbog velike potražnje, na njih se već dugo čeka. 

A ŠTO S TURIZMOM? 'Covid-putovnica' za strance i stroga dezinfekcija apartmana

- Jesmo li uistinu spremni za takav turizam, u kojem će za putovanje biti potrebno testiranje, pa i, moguće, na granici?, dodaje dr. Jurak.

Ministar Cappelli ističe da je ideja s Covid-19 turističkom "putovnicom", zapravo potvrdom, začeta, ali ju tek treba razraditi sa stručnjacima. 

- Je li realna ili nije, reći će struka. Sutra ću s kolegama iz ostalih država vidjeti što oni predlažu, no svi skupa bi htjeli uvesti neku zdravstvenu kontrolu, kaže Cappelli.

Pretpostavlja da bi u pitanju bili serološki testovi koji pokazuju imunitet. Sve se stigne pripremiti u roku mjesec i pol dana, dodaje. Tko god da razmišlja o putovanju, kaže, neće ništa planirati prije 15. lipnja, kad završi škola, i epidemiološka situacija pokaže kako stvari stoje. Kakva se god zdravstvena potvrda bude tražila, zaključuje Cappelli, bit će bilateralna, dakle i za strance koji nam ulaze, i za Hrvate koji iz države izlaze u turizam. 

- Važnije je da sve države mogućnost prijenosa virusa svedu na minimum, i da onda vjerojatnost 'uboda' bude jako mala. Oni koji se bave turizmom bi trebali jako spustiti cijene, i otvoriti se domaćim gostima, da spašavaju turizam koliko je moguće, smatra dr. Jurak. 
Na pitanje vjeruje li da će naši iznajmljivači i hotelijeri značajnije pojeftiniti ovoga ljeta, ministar Cappelli odgovara kako sve ovisi o lokaciji, odnosno nekretnini.

Ako je, kaže, riječ o kući u "zelenoj" Istri, negdje na osami, koja je luksuzno uređena, ima vlastiti bazen i slično, nema razloga za pojeftinjenje. Ako je pak u pitanju smještaj koji se ionako teže puni, trebao bi pojeftiniti. Kao najbolji primjer domaćeg turizma navodi Francusku, u kojoj 85 turističkih kapaciteta zauzimaju sami Francuzi. 

- Zato što vole ljetovati u svojoj zemlji, tako se osjećaju najugodnije, a slično je i s Portugalcima, Španjolcima...Većinu kapaciteta u Francuskoj čine udobni hoteli s njima prihvatljivim cijenama, nemaju trošak dužeg putovanja, letova i slično, zaključuje turistički ministar. Dr. Jurak zaključuje kako ćemo svjetski imunitet teško steći prirodnim širenjem virusa, to bi predugo trajalo u ovakvim uvjetima. Nada je u cjepivu. Kad bude pronađeno, trebalo bi, za početak, cijepiti starije ljude, koji čine 20 do 30 posto svjetske populacije, i za što bi trebala oko milijarda doza. Jedino ćemo tako moći šire otvoriti vrata, kaže znanstvenik iz Rijeke.