Lani je zaprimljen rekordan broj pritužbi na pravo na zdravlje, a najčešće su pritužbe na diskriminaciju na temelju etničke pripadnosti i boje kože. Treba bolje regulirati zakonske dvojbe oko ZDS pozdrava, navodi izvješće
STANJE LJUDSKIH PRAVA U 2025.
Pučka pravobraniteljica: "Raste mržnja prema manjinama, a vladavina prava je u opasnosti"
Čitanje članka:
6
min
U 2025. godini najveći se broj građana od kada postoji ta institucija, u preko 30 godina, obratio pučkoj pravobraniteljici tražeći zaštitu svojih prava, stoji u izvješću pravobraniteljice Tene Šimonović Einwalter za prošlu godinu. Otvorila je novih 4.491 predmeta po pritužbama ili na vlastitu inicijativu, što je 21 posto više nego godinu ranije, koja je također bila rekordna.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
01:03
Lani je zaprimljen i rekordan broj pritužbi na pravo na zdravlje, njih 525, što je najveći broj pritužbi koje je institucija ikada zaprimila u jednom području. Slijede pritužbe na diskriminaciju (378) u različitim područjima života, socijalnu skrb (363) i pravo na rad (327). Socijalna skrb po prvi je put među tri područja s najviše pritužbi, s porastom od 77,9 posto, a u odnosu na prethodnu godinu najviše je porastao broj pritužbi vezanih uz statusna prava (118,8%). Sveukupno gledano, ljudska prava u Hrvatskoj su u 2025. godini stagnirala, dok je u nekim područjima došlo do regresije, s primjetnim prijetnjama vladavini prava, navodi se.
Između ostalog u 2025. godini su izrazi netrpeljivosti prema manjinskim skupinama bili izravniji i učestaliji, posebice prema srpskoj i
romskoj nacionalnoj manjini i migrantima, uključujući strane radnike; nastavio je rasti broj starijih osoba u riziku od siromaštva, koji su zbog brojnih problema jedna od najugroženijih skupina u društvu; sužavao se prostor za kritičke glasove - za djelovanje organizacija civilnog društva, za novinare i medijske slobode i za neovisne institucije. Nadalje, vidljivi su bili propusti u učinkovitom djelovanju socijalne države u zaštiti i podršci najranjivijima; i dalje je bila nedovoljno dostupna zdravstvena zaštita - građani su dugo čekali na preglede, a u posebno teškom položaju su onkološki i palijativni pacijenti.
Raširen je bio govor mržnje, online, ali i u fizičkom prostoru, a širile su se i dezinformacije i lažne vijesti; otvorila su se pitanja prikladnosti prostora za javno okupljanje i poruka koje se s njih šalju; i dalje su zatvori prenapučeni, posljedično su uvjeti smještaja neodgovarajući, a zatvorenici bez adekvatne zdravstvene skrbi.
Problem su i svakodnevni kontakti građana s različitim tijelima javne vlasti: nedostatak jasnih informacija, neodgovaranje, šutnja administracije, dugotrajnost postupanja, neprimjerena komunikacija - što vodi osjećaju nemoći pred sustavom; prebacivanje odgovornosti između institucija, nedovoljno transparentni i participativni procesi, što pak vodi nepovjerenju u institucije; pristup tijela javne vlasti prečesto nije pristup temeljen na ljudskim pravima....
Regionalne su razlike i razlike između gradova i ruralnih područja i otoka, što vodi tome da ostvarivanje nekog prava ovisi o tome gdje uživi, navodi se.
Kroničan je nedostatak djelatnika na zahtjevnim poslovima u dijelovima javnog sektora, za rad u domovima zdravlja, bolnicama, domovima za starije i nemoćne osobe, područnim uredima Hrvatskog zavoda za socijalni rad, psihijatrijskim ustanovama, policiji i u zatvorskom sustavu – što vodi tome da najranjiviji ne dobivaju potrebnu brigu, njegu ili liječenje ili da građani dugo čekaju odgovor ili postupanje ili pomoć, a postojeći djelatnici sustava su preopterećeni.
Izvješće navodi i neke pozitivne pomake. Primjerice, na snagu su stupili značajni zakoni u području stanovanja i započela je provedba prvog strateškog dokumenta za priuštivo stanovanje; promijenjen je model usklađivanja mirovina i ukinuta je penalizacija za dio umirovljenika; počele su se sustavno objavljivati sudske presude; proširena je zaštita na prijavitelje nepravilnosti (tzv.
zviždače) koji se obrate izravno policiji i DORH-u; uvedena je iznimka od obveze osobnog dolaska dijela građana u HZZO svaka tri mjeseca kako ne bi ostali bez zdravstvenog osiguranja.
"Pravo na zdravlje bio je najčešći razlog zbog kojeg su nam se građani obraćali, a ukazuju na različitu dostupnost zdravstvene zaštite između gradova i ruralnih područja/otoka, nedostupnost liječnika, neprimjereno ponašanje i komunikaciju djelatnika, poteškoće s dobivanjem informacija o zdravstvenom stanju i liječenju, gubitak zdravstvenog osiguranja, probleme s naknadom za troškove putovanja do liječnika u drugi grad, dugotrajnost u postupanju HZZO-a i pogreške u njegovu sustavu te duge liste čekanja za pretrage", kaže izvješće. Kako navodi, onkološki pacijenti i udruge u svojim pritužbama svjedoče o stvarnosti kroz koju prolaze kad pokušavaju na vrijeme obaviti operativni zahvat, dobiti terapiju, obaviti kontrolni pregled ili doznati koja prava imaju. U palijativnoj skrbi nema značajnih promjena pa je dostojanstvo za najteže pacijente i podrška njihovim obiteljima još uvijek daleki cilj, što je porazno.
"Radnici, među kojima u većem broju i strani radnici, su nam se u nastavili obraćati ukazujući na kršenje različitih prava iz radnog
odnosa. Građani i sindikati su ukazivali na diskriminaciju kod zapošljavanja i na radu, na mobing na radnom mjestu, neprijavljeni rad i narušenu sigurnost na radu, uključujući i rad na visokim temperaturama", navodi se.
Sve više starijih osoba živi u siromaštvu, s nedovoljno dostupnim socijalnim uslugama, mirovine su mnogima nedostatne za dostojanstven život, a izloženi su i diskriminaciji i često socijalno izolirani. Nema dovoljno niti socijalnih usluga za ostanak starijih u vlastitom domu, niti smještaja u domovima za starije. Zaposlene osobe i dalje nemaju načina da se brinu za svoje starije i nemoćne članove obitelji kada su im najpotrebniji.
Stopa rizika od siromaštva u 2025. bila je 19,5 posto, nešto niža nego 2024. godine, ali nanovo je rasla među najranjivijima. "Nema pomaka niti u podršci osobama u beskućništvu, koje stoga uvelike ovise o udrugama", navodi se. U teškom položaju su podstanari, osobe nižih, ali i srednjih primanja, ponajviše mladi, umirovljenici i radnici s minimalnom plaćom, posebno u turističkim mjestima. Pritužbe na obnovu nakon potresa pokazuju probleme s kojima su građani još uvijek suočeni, posebno oni koji i dalje žive u kontejnerima u dvorištima oštećenih kuća.
Kod diskriminacije je nastavljen dugogodišnji trend: najčešće su pritužbe na diskriminaciju na temelju rase, etničke pripadnosti i boje kože ili nacionalnog podrijetla (15%), dok je među područjima života najčešća diskriminacija u području rada i zapošljavanja (42%). Radnici su ukazivali na diskriminaciju na temelju zdravstvenog stanja i članstva u sindikatu.
Situacija s rasnom diskriminacijom dodatno je pogoršana. Porasli su negativni stavovi prema pripadnicima srpske nacionalne manjine i incidenti pa je policija, primjerice, podnijela kaznene prijave zbog nasilničkog ponašanja i povrede slobode izražavanja nacionalne pripadnosti, te je djelovala preventivno: primjerice, spriječen je napad na mlade karatiste. Romi su ostali izloženi duboko
ukorijenjenoj diskriminaciji u gotovo svim područjima života, mnoge obitelji i dalje žive u prostorno izoliranim i infrastrukturno zanemarenim naseljima, a romska djeca u velikoj su mjeri de facto segregirana u školama, što onemogućava integraciju. Jedna od najčešćih meta negativnih stavova i netrpeljivosti su migranti, osobito strani radnici, a osim što su trpjeli razne povrede prava iz radnog odnosa, neki su bili izloženi i razbojništvima, krađama i etnički motiviranim napadima.
"U području pravosuđa građani su nam se, kao i ranijih godina, najčešće obraćali zbog nezadovoljstva dugotrajnošću i ishodom sudskih postupaka. Već godinu dana najviši sud, Vrhovni sud RH, djeluje bez čelne osobe", navodi izvješće.
U 2025. godini sloboda izražavanja često je bila percipirana kao neograničeno pravo koje može poslužiti kao alibi za različite oblike govora mržnje i štetnog govora. U javnom prostoru zabilježen je porast različitih oblika nezakonitog i/ili štetnog govora, osobito online, ali i u fizičkom prostoru, uz učestale javne rasprave o tome što je obuhvaćeno slobodom izražavanja, a što nije.
"Tijekom ljeta su se (prije koncerata) na ulicama Zagreba i Sinja otvoreno pjevale ustaške pjesme. Više nego ranijih godina
u javnom prostoru koristio se pozdrav „Za dom spremni,“ a vidljiva je i promjena stava prema njemu. Međutim, Ustav i Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira se nisu promijenili. Dvojbe o tome što je zakonito, a što nije, pokazuju da je potrebno jasnije zakonski regulirati ovo područje", kaže pravobraniteljica.
Potrebno je, navodi, unaprijediti i zaštitu novinara od fizičkih i verbalnih napada.
Umjetna inteligencija sve se više koristi u RH, no građani nisu dovoljno informirani o učincima korištenja ovih alata, slijedom čega je potrebno više raditi na podizanju svijesti javnosti o primjeni UI.
Pritužbe na policiju odnosile su se na propuste u obavljanju policijskih poslova, neprofesionalno i neetično ponašanje prema građanima i prekoračenje u primjeni policijskih ovlasti pri korištenju tjelesne snage u slučajevima oduzimanja slobode.
"Prenapučenost zatvorskog sustava je i dalje alarmantna pa je na dan 31. 12. 2025. bilo 1.033 osoba lišenih slobode iznad kapaciteta, a najgore stanje bilo je u Zatvoru u Osijeku (205%). U obilascima kaznenih tijela utvrdili smo da osobe borave u neodgovarajućim, a u nekim slučajevima i ponižavajućim uvjetima, na što smo u izvješćima o obilascima upozorili Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije. Do takvog stanja dovelo je dugogodišnje ignoriranje problema i neulaganje u sustav,
veliki broj istražnih zatvorenika (čak 41%) te nedostatak provedbenih propisa za izvršavanje kazne zatvora do jedne godine u domu", navodi se.
U trenutku predaje ovog Izvješća za 2025. godinu, Hrvatski sabor još uvijek nije raspravio ni izvješća za 2023. i 2024. godinu, zamjerka je navedena u izvještaju. Istovremeno, lani su se intenzivirali i napadi, kritike i pokušaji umanjivanja uloge pučke pravobraniteljice nakon javnih istupa i ukazivanja na probleme, a posebice nakon upozorenja na nedopuštene oblike izražavanja u javnome prostoru, stoji u izvješraju.
"Zaštita ljudskih prava je obveza države. Ljudska prava nisu pitanje stava, afiniteta ili izbora, koja netko želi ili ne želi, nego su to prava definirana i zaštićena Ustavom Republike", zaključuje se.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
