Invazija na Ukrajinu u veljači 2022. šokirala je velik dio civilnog vodstva, ne samo u ekonomskom bloku vlade, nego i u drugim ministarstvima te državnim tvrtkama
News
Komentari 1Invazija na Ukrajinu u veljači 2022. šokirala je velik dio civilnog vodstva, ne samo u ekonomskom bloku vlade, nego i u drugim ministarstvima te državnim tvrtkama
Iako se velik dio ruskog civilnog vodstva protivi ratu protiv Ukrajine, i dalje aktivno sudjeluje u održavanju sustava koji taj rat omogućuje. Alexandra Prokopenko, stručnjakinja za rusko gospodarstvo i bivša savjetnica Ruske središnje banke, u razgovoru za Frankfurter Allgemeine objašnjava zašto je tako te zašto je 2022. godine ruska elita izgubila poštovanje prema Vladimiru Putinu.
Prema njezinim riječima, invazija na Ukrajinu u veljači 2022. šokirala je velik dio civilnog vodstva, ne samo u ekonomskom bloku vlade, nego i u drugim ministarstvima te državnim tvrtkama. Ipak, ti su ljudi ostali na svojim položajima i pomogli Kremlju prilagoditi gospodarstvo sankcijama. Razlog nije podrška ratu, nego osjećaj da nemaju stvarni izlaz.
"Privatni sektor ne nudi mnogo usporedivih pozicija, a prelazak iz državne službe mora odobriti FSB", ističe Prokopenko. Uz to, odlazak znači i gubitak društvenog statusa: "Jedan mi je sugovornik rekao da mu je telefon potpuno utihnuo čim je napustio državni posao". Mnogi, dodaje, ostaju i zbog straha za sebe ili za svoje zaposlenike.
Iako je stotine tisuća Rusa koji se protive ratu otišlo u egzil, među njima i sama Prokopenko, većina elite ostala je u zemlji. Zapadne sankcije pritom su, paradoksalno, pomogle Putinu.
- Civilna elita osjećala se nepravedno kažnjenom jer ionako nije imala nikakav utjecaj na Putina - kaže. Sankcije su kod mnogih izazvale bijes prema Zapadu, ali i svojevrsni ponos zbog toga što uspijevaju održati rusko gospodarstvo unatoč pritiscima. Europa za mnoge nije bila realna opcija. Prokopenko podsjeća da su brojni Rusi 2022. dobili obavijesti europskih banaka da moraju zatvoriti račune, zbog čega su novac vratili u Rusiju iako ondje nemaju povjerenja u bankarski sustav. "Ako bi im se omogućilo da iznesu novac iz zemlje, mnogi bi to učinili. Odljev kapitala oslabio bi rusko gospodarstvo, ali za to bi Zapad morao promijeniti politiku sankcija", naglašava.
Što se svakodnevnog života elite tiče, najviši slojevi ostaju u Rusiji, osobito oni s pristupom državnim tajnama. Ostali putuju u Kinu ili zemlje Perzijskog zaljeva, a mnogi su obitelji preselili u Dubai. Iako se u Moskvi i dalje može "živjeti ugodno", rat se sve više osjeća. "Mobilni internet se redovito isključuje, ne rade navigacije, ne može se platiti mobitelom ni pozvati taksi. To su ozbiljna ograničenja", kaže Prokopenko, dodajući da su neke stvari znatno poskupjele te da se na zgradama pojavljuju sustavi protuzračne obrane. "To je lošija i nesigurnija verzija nekadašnje stvarnosti", kaže. Jedan od najzanimljivijih pokazatelja promjene odnosa elite prema Putinu jest način na koji o njemu govore. Prije 2022. među sobom su ga zvali "šef". Danas ga mnogi nazivaju "Djed". "Prije su ga poštovali i smatrali racionalnim čovjekom koji djeluje u interesu države. Kad je dao zapovijed za invaziju, izgubili su poštovanje prema njemu", kaže Prokopenko.
Igre na sreću mogu izazvati ovisnost. 18+