Putinov bizarni plan: Želi živjeti do 97. pa vlast predati tajnom sinu. Ima samo jedan problem

Ruski predsjednik Vladimir Putin navodno ima plan vladati sve do svoje 97. godine, a sve kako bi osigurao da Kremlj može predati u ruke svog tajnog sina, koji danas ima tek 10 godina. Ovaj nevjerojatan scenarij, kako piše britanski Mirror, proizašao je iz njegovih nedavnih razgovora o besmrtnosti s kineskim vođom Xi Jinpingom.

36

Razgovori o besmrtnosti i transplantaciji organa

Tijekom nedavnog susreta, dvojica vođa, obojica u 72. godini života, dotakla su se teme dugovječnosti.

Kineski predsjednik navodno je Putinu rekao:

"Nekada su ljudi rijetko doživjeli 70, a danas si sa 70 još uvijek dijete."

Putin se na to nadovezao idejom o produljenju života.

"Ljudski organi mogu se neprestano transplantirati. Što duže živiš, to mlađi postaješ, pa čak možeš postići i besmrtnost", odgovorio je Putin, ne shvaćajući da se njihov razgovor snima.

Dvojac je, prema izvještajima, raspravljao o mogućnosti života do 150. godine, što je razgovor koji su kineske vlasti kasnije pokušale cenzurirati.

Projekt "Ivan 2050"

Istraživački novinar i povjesničar Ilja Davljačin u novom je online dokumentarcu iznio tezu da je Putinov neposredni cilj vladati gotovo do stote godine, dok istovremeno priprema svog sina Ivana za nasljednika.

"Znamo čak i dob koju Putin želi doživjeti – 97 godina", izjavio je Davljačin za Telegram kanal "We Can Explain". "To nas dovodi do 2050. godine. Računica je jednostavna – tada će njegov najstariji sin Ivan navršiti 35 godina, što je dob kada se prema ruskom zakonu može kandidirati za predsjednika."

Međutim, postoji problem. "Putin službeno ne priznaje da ima djecu, kao što ne priznaje ni vezu s ljubavnicom [gimnastičarkom Alinom Kabajevom, 30 godina mlađom i Ivanovom majkom], iako cijeli svijet zna za njih", dodaje Davljačin. Iako su se pojavile fotografije dječaka, ruska javnost nikada nije službeno obaviještena o njegovom postojanju.

Putinova opsesija dugovječnošću nije novost. Prošle je godine naredio ruskim znanstvenicima da mu predaju sva svoja istraživanja o usporavanju starenja, a poznato je da prakticira drevne sibirske rituale, poput kupanja u krvi rogova marala, vrste jelena, vjerujući da to produljuje život.

Tko su ostali kandidati za Putinovog nasljednika?

Abas Galjamov, Putinov bivši pisac govora, a danas politički analitičar, smatra da su izglednije kandidatkinje za nasljednice njegove dvije starije kćeri. "To bi apsolutno mogla biti jedna od Putinovih kćeri", rekao je.

Jedna od njih je Marija Voroncova (40), endokrinologinja za koju se sumnja da je također uključena u istraživanja o produljenju života. Druga je Katerina Tihonova (38), bivša plesačica akrobatskog rock'n'rolla, koja danas vodi razvojni institut Inopraktika, ključan za ruske napore u smanjenju ovisnosti o zapadnoj tehnologiji.

"Putin im iz nekog razloga dopušta da se malo-pomalo uključe u politiku", objašnjava Galjamov. "Obje su govorile na Ekonomskom forumu u Sankt Peterburgu, iako njihovi nastupi nisu bili briljantni. Ipak, Katerinu Tihonovu postavio je za supredsjedateljicu povjerenstva za supstituciju uvoza. Ona se može promovirati doslovno u tri mjeseca – za to je dovoljna službena izborna kampanja."

Vjerni tjelohranitelj i moćni tehnokrati

Galjamov je naveo i druge moguće nasljednike:

Aleksej Djumin (51): Bivši tjelohranitelj, sada visoki dužnosnik Kremlja i tajnik Državnog vijeća. Poznat je po anegdoti da je spasio Putina od bijesnog medvjeda pucajući iz službenog pištolja kako bi otjerao zvijer.

Denis Manturov (56): Sadašnji potpredsjednik vlade, hvaljen zbog poticanja vojne proizvodnje "brže od cijelog NATO-a zajedno" kako bi podržao Putinov ratni stroj.

Boris Kovaljčuk (47): Sin Putinovog "bankara" Jurija Kovaljčuka i nećak Mihaila Kovaljčuka, vodećeg znanstvenika i direktora Kurčatovskog instituta, vodećeg ruskog nuklearnog instituta. Mihail je poznat kao "guru za borbu protiv starenja" i zagovornik razvoja takozvanog "ruskog genoma".

Dok Putin sanja o dugovječnosti i pripremi tajnog sina za vlast, u pozadini se odvija tiha borba za pozicije. Njegov konačni izbor nasljednika ostaje najveća nepoznanica ruske politike, a o njemu će ovisiti budućnost cijele zemlje.