U hotelu Adlon, kultnom mjestu diplomacije 20. stoljeća, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski sastao se s posebnim izaslanicima američkog predsjednika Trumpa, Steveom Witkoffom i Jaredom Kushnerom
BERLIN KAO SREDIŠTE PREGOVORA
Radikalni zaokret njemačke politike: Merz želi osigurati mir u Ukrajini, oglasio se i Lavrov...
Čitanje članka:
3
min
Njemačka, dugo poznata po opreznoj vanjskoj politici koja je čak dobila i vlastiti glagol "merkeln", za oklijevanje, okreće novu stranicu. Pod vodstvom kancelara Friedricha Merza, Berlin preuzima neuobičajeno odlučnu i vodeću ulogu u srcu Europske unije, pozicionirajući se ne samo kao ključni saveznik Ukrajine, već i kao predvodnik u definiranju budućnosti europske sigurnosti, piše Politico.
Ovaj seizmički pomak najočitiji je bio proteklih dana, kada je Berlin postao epicentar globalne diplomacije. U njemačkoj prijestolnici održani su intenzivni, povjerljivi pregovori između ukrajinskih, američkih i europskih dužnosnika s ciljem pronalaska puta prema kraju rata.
U hotelu Adlon, kultnom mjestu diplomacije 20. stoljeća, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski sastao se s posebnim izaslanicima američkog predsjednika Trumpa, Steveom Witkoffom i Jaredom Kushnerom. Cilj je bio jasan: ishoditi trajan i pravedan mir, a ne kapitulaciju pred Moskvom.
- Berlin je sada u središtu vrlo važnih diplomatskih razgovora i odluka. Ovi razgovori su uvijek složeni, nikad laki, ali bili su vrlo produktivni - izjavio je Zelenski nakon sastanaka.
Njegov optimizam dijelio je i domaćin, kancelar Merz, koji je u razgovorima odigrao ključnu ulogu "graditelja mostova".
- Vidjeli smo veliki diplomatski zamah – možda najveći od početka rata. Sada imamo priliku za istinski mirovni proces za Ukrajinu. Ova biljka je još mala, ali prilika je stvarna - poručio je Merz na zajedničkoj konferenciji za medije sa Zelenskim.
Što je na stolu? Jamstva 'poput Članka 5'
U središtu pregovora je novi paket sigurnosnih jamstava koji je predložio Washington. Prema izvorima upućenim u pregovore, radi se o najsnažnijem paketu sigurnosnih protokola koje je Zapad ikada ponudio Kijevu. Prijedlog uključuje "pravno obvezujuću predanost" europskih zemalja da će poduzeti mjere za obnovu mira i sigurnosti u slučaju budućeg ruskog napada, što su američki dužnosnici opisali kao jamstva "slična Članku 5" NATO-a.
Plan predviđa i da Europa predvodi "multinacionalne snage" unutar Ukrajine. Trupe iz "koalicije voljnih", uz potporu SAD-a, pomagale bi u obnovi ukrajinskih snaga, osiguravanju zračnog prostora i podršci sigurnijim morima.
- Ono što je SAD stavio na stol ovdje u Berlinu u smislu pravnih i materijalnih jamstava zaista je značajno - potvrdio je Merz.
Ipak, ostaju ključne prepreke. Najveća je status okupiranih ukrajinskih teritorija. Dok Trumpova administracija sugerira da bi Ukrajina mogla prepustiti dijelove Donbasa koje je već izgubila, Zelenski predlaže "zamrzavanje crte bojišnice" i rješavanje svih pitanja diplomatskim putem.
'Sudbina Ukrajine je sudbina Europe'
Merzova nova, proaktivna uloga predstavlja radikalan zaokret od politike njegovih prethodnika, Angele Merkel i Olafa Scholza. Dok se Njemačka tradicionalno držala po strani, Merz je preuzeo inicijativu, često popunjavajući prazninu nastalu slabljenjem francuskog predsjednika Macrona.
Kancelar je postao najglasniji zagovornik rizičnog plana EU-a za korištenje zamrznutih ruskih sredstava za financiranje zajma od 210 milijardi € za Ukrajinu, aktivno lobirajući kod skeptičnih partnera poput Belgije.
- Sudbina Ukrajine je sudbina cijele Europe. U tom pogledu, ključni je zadatak, koji sam preuzeo na sebe, da blisko podržim Ukrajinu u pregovorima koji se trenutno odvijaju ovdje u Berlinu - rekao je Merz.
Ova asertivnost nije ograničena samo na diplomaciju. U pozadini se odvija tiha revolucija unutar njemačke vojske. Potaknuta ruskom invazijom, Njemačka je pokrenula program ponovnog naoružavanja, s posebnim fondom od 100 milijardi € i ciljem da vojska bude spremna za obranu do 2029. godine. Obrambeni proračun trebao bi porasti za gotovo 80 posto, a tvrtke poput Rheinmetalla bilježe procvat, razvijajući sve od streljiva do naprednih bespilotnih letjelica.
Ruska reakcija
Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov za iransku televiziju govorio je o zamrznutoj ruskoj imovini za koju je posprdno rekao da je "krađa Europljanima u krvi", prenosi Tass.
- Europske zemlje polako se prisjećaju svojih nacističkih predaka, što nas dodatno zabrinjava. To sve rade u nadi kako bi se ujedinili protiv Rusije slično kao što su to radili Hitler i Napoleon. Takav nacistički režim je vidljiv u Ukrajini - rekao je Lavrov.
Smatra kako je Europa imala mnogo prilika kako bi okončala rat u Ukrajini, ali su ih sve ignorirali.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
