Pod pritiskom javnosti uvelo se i novčano kažnjavanje za one koji neopravdano izostanu sa sjednice, no ni to nije dalo rezultate. Saborske klupe i dalje su zjapile poluprazne, baš kao i posljednjih mjeseci
RASPUŠTA SE 9. SAZIV SABORA
Rasipnici, smutljivci, prebjezi... A mi smo im to sve platili!
Znate li tko je Stipo Šapina? Ne! Taj odgovor nas ne čudi jer riječ je o zastupniku koji se od prosinca 2017., kad je zasjeo u saborske klupe, prema statistici, za riječ javio samo 11 puta. U saborsku statistiku nije uključena posljednja, 16. sjednica, a sa sutrašnjim danom 9. saziv Sabora se raspušta. U 44 mjeseca (ne)rada na plenarnim zasjedanjima proveli su 416 dana. U godini dana nakupili bi tek oko 100 radnih dana, a uglavnom je na radnome mjestu većinu vremena bila tek trećina od 151 izabranog zastupnika. Ali porezni obveznici mjesečno su za njihove neto plaće izdvojili prosjeku 2,24 milijuna kuna, odnosno u mandatu čak 98,72 milijuna kuna. Tome treba pribrojiti i druge troškove, od službenih i putovanja na posao, dnevnica, hotela, naknada za odvojeni život, režija i najma za dio zastupnika putnika, za koje smo iskeširali dodatna 27,32 milijuna kuna.
U taj iznos nisu uračunati ostali troškovi za prvih pet mjeseci ove godine. Kad se sve zbroji, mandat ekipe na odlasku stajao nas je 126 milijuna kuna. Na radnim mjestima uglavnom je bila trećina zastupnika. Pod pritiskom javnosti uvelo se i novčano kažnjavanje za one koji neopravdano izostanu sa sjednice, no ni to nije dalo rezultate. Saborske klupe i dalje su zjapile poluprazne, baš kao i posljednjih mjeseci, ali ovaj put razlog su bile uvedene protuepidemijske mjere tijekom korona krize. Novčano su kažnjeni samo oni zastupnici koji su zaboravili ili nisu željeli poslati nikakvu ispriku. Od kolovoza 2017., kad su naplaćene prve kazne zbog “markiranja”, naplaćeno je 59.700 kuna kazni. Naime, za svaki neopravdani dan skinuli su im 150 kuna, ali ne s plaće nego sa zastupničkog paušala, koji mjesečno iznosi 1500 kuna.
- Neću govoriti o ljudima, koji mogu biti najbolji na svijetu, ali radili su loše. Naravno, čast iznimkama. Po ponašanju i kvaliteti rada ovo je bio najlošiji saziv Sabora - ocjena je Furija Radina, potpredsjednika Sabora, koji je bio u većini dosadašnjih saziva Sabora.
- Imali smo ogroman broj istupa koji su bili na razini besmislenosti. Nisam primijetio da imamo nekog Leonarda da Vincija u Saboru, ali određeni zastupnici ponašali su se kao da su renesansni geniji - ustvrdio je Radin.
I nezavisni zastupnik Bojan Glavašević stava je da je ovo bio najlošiji saziv. Ovaj saziv Sabora oborio je rekord u broju stranačkih prebjega. Čak 31 zastupnik promijenio je tijekom mandata barem jedan klub. Izrečeno je gotovo 600 opomena, riječ je zastupnicima oduzeta 174 puta, dok je 34 puta izrečena mjera udaljenja sa sjednice. Ivan Pernar ostat će upamćen kao zastupnik kojeg je saborska straža najviše puta iznosila iz sabornice. Najpoznatiji prebjeg svakako je bivši SDP-ovac Tomislav Saucha. Stranku je napustio nakon optužbe da je u vrijeme mandata Zorana Milanovića krivotvorio putne naloge. Nakon pucanja braka Mosta i HDZ-a upravo je Saucha spasio Vladu i ministra financija Zdravka Marića, čiji je opoziv tražila oporba u travnju 2017. godine. Plenkoviću su potporu kasnije dali još neki bivši SDP-ovci.
- Ovo je svakako najlošiji saziv Sabora. Trebao je prestati s radom davnih dana i nije trebalo doći do izdaje građana - kazao je zastupnik Bojan Glavašević.
Od bivši SDP-ovaca u redovima vladajuće većine završili su Zdravko Ronko, Milanka Opačić, Siniša Varga, Mario Habek i Ana Komarić Devčić koji su postali Bandićevi “žetončići”. Komparić Devčić u siječnju ove godine napustila je Bandićev klub, a kasnije je izjavila da je to učinila jer je priklonjen vladajućoj većini. Prvi zastupnik koji je napustio SDP je Tomislav Žagar, iz stranke je izbačen Mirando Mrsić, a ispisnicu na Iblerov trg posao je i spomenuti Glavašević, ali su oni u Saboru nastavili djelovati kao oporba. Vladajuću većinu podebljao je Mladen Madjer, koji je mjesto u Saboru zaslužio na listi HSS-a i pretrčao u stranku Milana Bandića. Isto je ranije učinio i Ivica Mišić, koji je u Sabor ušao na listi oporbene stranke Promijenimo Hrvatsku, a nakon raspada koalicije HDZ-Most podržao je Vladu i skrasio se u Bandićevu klubu. Marin Škibola ušao na listi Živog zida, a kasnije je podržao izbor Gordana Jandrokovića za predsjednika Sabora i zauzvrat dobio podršku za svoj Zakon o RBA zadrugama. Bilo je “otpadnika” i u redovima vladajućih. Bruna Esih, koja mjesto u Saboru može zahvaliti HDZ-u, jednako kao i Zlatko Hasanbegović, napustili su vladajuće, osnovali su svoju stranku, ali brzo su se posvađali. Zbog Istanbulske konvencije leđa vladajućima okrenuo je i Hrvoje Zekanović (Hrast). Tijekom mandata nerijetko su se u sabornici umjesto argumenata u raspravama koristile psovke, prijetnje i uvrede. U nekoliko navrata došlo je gotovo do fizičkog obračuna među zastupnicima. najviše incidenata veže su upravo uz ranije spomenutog Pernara, koji je svjesno radio incidente kako bi ispao žrtva i dobio medijsku pozornost. Tako ga je na dan kad je Slobodan Praljak popio otrov u Haagu zbog stavova izvrijeđao Hrvoje Zekanović (Hrast) riječima “glupane glupi, idi se liječiti”, a onda ga je Damir Felak (HDZ) gađao papirima. S Pernarom se verbalno obračunao i Stevo Culej (HDZ).
- Balavac jedan, jesam ja krvave gaće nosio po Velebitu za tebe, da bi ti to radio ovdje. Sram te bilo - urlao je Culej na zastupnika.
U Velikoj vijećnici saborskoj straži prijetio je i bivši zastupnik Branimir Bunjac, koji je morao otići iz saborskih klupa nakon raspada Živog zida. Javnost će od ovog saziva pamtiti i mnoge verbalni okršaju, a nakon jednog takvog u siječnju 2019. Nikola Grmoja i drugi oporbeni zastupnici tvrdili su kako je premijer Andrej Plenković želio nasrnuti na mostovca, no drugi zastupnici su ga u tome zaustavili. Brojne verbalne ispade imao je i nezavisni zastupnik Željko Glasnović. Zastupnici će danas glasati o odluci da se raspušta Sabor, koju mu je podnijelo šest klubova vladajuće većine.
Odluku su formalno predložili klubovi HDZ-a, HNS-a, HDS/HSLS/HDSSB-a, nacionalnih manjina, SDSS-a i Stranke rada i solidarnosti. Iz HDZ-a tvrde da će za tu odluku imati 80 ruku. Prije samog raspuštanja, posljednjeg radnog dana Sabor će glasati o rebalansu proračuna za ovu godinu, na koji se Vlada odlučila suočena s velikim padom prihoda zbog krize izazvane korona virusom. Glasat će i o prijedlogu da se od iduće godine uvede nacionalna naknada od 800 kuna za starije građane od 65 godina koji za života nisu sakupili 15 godina staža, a žive neprekidno barem 20 godina u Hrvatskoj ili u kućanstvu u kojem su prihodi po članu obitelji manji od 800 kuna mjesečno. Zastupnici će odlučivati da se na mjesto glavne državne odvjetnice imenuje Zlata Hrvoj-Šipek, koje je prazno od sredine veljače, kad je Dražen Jelenić podnio ostavku zbog masonske afere. Nakon što se Sabor raspusti, predsjednik države Zoran Milanović odlučit će o datumu izbora. Oni se moraju održati najmanje 30 a najviše 60 dana od raspuštanja Sabora. Na Zoranu Milanoviću je odluka hoće li parlamentarne izbore raspisati za 21. lipnja, 28. lipnja, 5. srpnja ili 12. srpnja.
- Gledat ću da se pomire interesi epidemiološke slike i da Hrvatska dobije relativno brzo stabilnu vlast te da se ne uđe previše u vrijeme kad će već veći broj ljudi otići iz gradova - rekao je nedavno Milanović.
Saziv koji odlazi u povijest prokomentirao je politolog te sveučilišni profesor Pero Maldini. Smatra da je ovaj saziv po mnogočemu slabiji od gotovo svih prethodnih. Iako već dva desetljeća imamo vladajuću većinu koju čini koalicija relativnog izbornog pobjednika s manjinskim partnerima, u ovome mandatu podsjeća da je ta koalicija bila suočena s razmjerno većim izazovima od svih prethodnih.
- Treba istaknuti i problem političke trgovine (koju treba odijeliti od interesnoga koaliranja ideološki različitih partnera, sasvim legitimnog u demokraciji), poglavito stranačkih prebjega i manipulacija na toj osnovi, što je umnogome obilježilo ovaj saziv Sabora - navodi Maldini.
Iako se svako malo propitkivala stabilnosti vladajuće većine, ona nije ni u jednom trenutku dovedena u pitanje. Sabor je dostatnom većinom podupro sve zakonske i druge prijedloge Vlade.
- Saborska oporba pokazala se kao najslabija do sada. Osim žestokog oponiranja, redovito jalovog i samog sebi svrhom, oporba je pokazala da nije sposobna jasno artikulirati jasne i koherentne alternativne politike i nametnuti argumentiranu raspravu o ključnim problemima - ocjena je politologa.
Populizam, ekshibicionizam, a nerijetko i elementarna nepristojnost, kaže, pokazali su nisku političku kompetenciju mnogih zastupnika, ali i isključivost i netoleranciju.
- Sve to bitno je unazadilo imidž Sabora kao institucije sposobne za argumentiranu i civiliziranu raspravu o javnom dobru - kazao je Maldini.
Nakon što se danas raspusti Sabor, predsjednik države odlučit će hoće li parlamentarni izbori biti zadnja dvije nedjelje lipnja ili prve dvije nedjelje u srpnju. Prema posljednjim istraživanjima, bitka za vlas vodit će se između HDZ-a, SDP-a i ekipe koja se okupila oko Miroslava Škore. Maldini smatra kako će relativni pobjednik izbora imati ozbiljnih teškoća u formiranju većine koja bi mogla uspostaviti funkcionalnu vlast. Zbog slabljenja tzv. malih stranaka nije za očekivati da bi jedan ili dva manja srodna partnera bila dovoljna za većinu.
- Mogućnosti formiranja stabilne koalicije i funkcionalne vlasti, sposobne nositi se sa socioekonomskim izazovima nakon pandemijske krize, bit će zasigurno najveći izazov ovih izbora - kaže Maldini.
Potpredsjednik Sabora Furio Radin nada se da će idući saziv biti bolji od ovog.
- Od goreg uvijek može gore, ali od ovog teško - poručio je Radin.
Na izborima, kad god oni bili, izabrat ćemo novu ekipu na rok od četiri godine
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
