Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
Građani Korčule uprli su da spase šumu u Dubovu, gdje su dva hektara iskrčena bez dozvole. Sve zbog par kilometara ceste koja se gradi zbog nove luke. Radovi su stali, odgovornost se tek utvrđuje
Bez dozvole, suprotno Zakonu i propisima, investitori nove ceste na Korčuli iskrčili su dva hektara šume na Korčuli koja je pod zaštitom Natura 2000. Zvuči nevjerojatno, ali to je isto utvrdio Državni inspektorat pa su radovi zaustavljeni. Radi se o mjestu gdje se ostavlja višak iskopina zbog izgradnje nove ceste na Korčuli, što su nam potvrdili iz Hrvatskih cesta.
- Sukladno Pravilniku o postupanju s viškom iskopa koji predstavlja mineralnu sirovinu kod izvođenja građevinskih radova obveza planiranja lokacija predviđenih za odlaganje viška iskopa je dana jedinicama lokalne samouprave, te je za odlaganje viška iskopa s gradilišta izgradnje spojne ceste od županijske ceste ŽC6224 do državne ceste DC118 na Korčuli predviđena lokacija na poziciji Dubovo na č.z. 4745/1 k.o. Pupnat. Poziciju i način postupanja na mjestu odlaganja viška materijala koji predstavlja mineralnu sirovinu propisuje lokalna samouprava - kažu.
Drugim riječima, za krčenje točno tog dijela krive Grad Korčulu koji je trebao odrediti gdje će se odložiti višak sirovine. Kako je inspekcija službeno utvrdila da je na površini od oko gotovo dva hektara izvršeno uklanjanje, odnosno čista sječa šume bez ikakvih šumskogospodarskih planova i obveznih doznaka stabala, radovi su stali, a sad se utvrđuje prekršajna i kaznena odgovornost. Odnosno, je li kriv Grad Korčula pa će oni dobiti kaznu, tvrtke koje su izvodile radove ili Hrvatske ceste.
- Prema informacijama kojima raspolažemo putem službene komunikacije s investitorom, Hrvatskim cestama, i nadležnim tijelima, projekt se provodi na temelju važeće projektne dokumentacije, pribavljenih suglasnosti prije početka radova te u skladu sa zakonskim propisima Republike Hrvatske. U interesu Grada Korčule jest da se svi radovi na njegovu području izvode zakonito, transparentno i uz poštivanje najviših ekoloških standarda te mjera zaštite prostora i okoliša - rekao je u svibnju za Index gradonačelnik Korčule Frano Jeričević.
Lokalno stanovništvo okupilo se u građansku inicijativu kad su primijetili krčenje. Među njima je i diplomirani inženjer Milan Vojinović koji godinama radi na proučavanju ovog najšumovitijeg otoka u Hrvatskoj.
- Počeli su s intenzivnim krčenjem, toliko intenzivnim da su svi mislili da imaju sve papire. A mi smo ustanovili da je to područje pod Natura 2000, znači ne mogu imati papire. Po zakonu ne mogu, to je kažnjivo. Na kraju se eto ispostavilo da nemaju sve papire. Kome god da pišemo, loptica se prebacuje - govori Vojinović.
Korčula je otok koji je prvo cijeli trebao biti pod Natura 2000 mrežom, no onda je jedan dio 'ispao'. Vojinović objašnjava da se na Korčuli šuma može pratiti unatrag tisućama godina.
- Danas kada ministarstvo objavljuje da će dati 12,7 milijuna eura za sprječavanje deforestacije, kad imamo u tijeku nacionalnu obnovu prirode, kada Europska unija govori deforestacija mora stati, kada Mediteranska unija govori o tome da je Mediteran najugroženiji, oni krče. U svemu tome, Korčula je najšumovitiji otok cijelog Mediterana. Tu su biljne zajednice kakvih nema nigdje drugdje, sve do Kanara. To je tako zato što Korčula ima taj jedan kontinuitet koji drugi lokaliteti nemaju - govori.
Otok Korčula je 0,3 posto površine Hrvatske, a tu je 20 posto svih biljnih vrsta u državi. Iz Inicijative su napravili i kronologiju događaja, a sve kreće 29. ožujka 2026. godine, s krčenjem.
- Dubovo je devastirano kako bi na njemu bio iskrcan iskop, tzv. mineralna sirovina od izgradnje spojne ceste za Luku Polačišće. Međutim, u Elaboratu zaštite okoliša spojne ceste iz 2021. piše: "višak iskopa predviđa se odlagati na lokaciji Zlopolje.", dakle na legalnom odlagalištu za tu svrhu. No, kako Zlopolje nije priveo svrsi, Grad se 2026. godine odlučuje za potpunu novu lokaciju, u nedirnutoj prirodi. Zbog toga Grad pokreće novi postupak, te traži prethodnu ocjenu prihvatljivosti za ekološku mrežu, suglasnost Ministarstva poljoprivrede za odlaganje i suglasnost i dozvolu za krčenje šume. Samo prvi od ta tri dokumenta Grad je tražio i dobio prije no što je iskrčio Dubovo, dok dozvolu za samo krčenje nikad nije ni dobio. Prvu suglasnost su dobili jer – suprotno zakonu – nisu tražili ocjenu suglasnosti za cjelokupnu površinu na Dubova na kojoj planiraju infrastrukturne sadržaje, već za svaki manji dio posebno. No, čak i tako izdana suglasnost određuje da se "mineralna sirovina" može deponirati, ali bez činjenja štete. U međuvremenu, katastar je odbio geodetski elaborat za izgradnju spojne ceste, a Dubrovačko - neretvanska županija ustanovljava da se radovi na cesti ne poklapaju s podacima iz građevinske dozvole, čime postaju nezakoniti. Dapače, u njima nastali iskop prestaje biti mineralna sirovina i postaje građevinski otpad, koji ne bi smio biti odložen na Dubovu, čak i kad bi Grad za to imao sve druge dozvole - kažu.
Ministarstvo zaštite okoliša zaključilo je da nema negativnih posljedica za okoliš pa je Županija u veljači ove godine izdala rješenje o prihvatljivosti koje je na snazi četiri godine. No u lipnju ove godine, prije tri tjedna, iz Županije odgovaraju Inicijativi građana da to ne znači da je krčenje dozvoljeno.
- Rješenje o prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu ne prejudicira prostorno-plansku dopuštenost samog zahvata - pišu.
Građanima iz Inicijative nije jasno kako su uopće mogli napisati da krčenje nije negativna posljedica za okoliš. Do same lokacije odvezao nas je član Inicijative, bivši pomorac, a danas turistički vodič Saša Vukas. To je lokacija praktički na sredini otoka.
- Nova cesta treba povezati luku Polačišće i s ovom već postojećom cestom - objašnjava.
Vjeruju da država treba reagirati jer je riječ o državnom zemljištu. Na samom lokalitetu nismo našli ni ploču s oznakama kakvi su to radovi i tko ih provodi.
- Na privremenom i ilegalnom odlagalištu će se odlagati ilegalni otpad s ilegalnog gradilište ceste - govori.
Natura 2000 je mreža koja čuva prirodna područja koja nisu dio nacionalnih parkova i parkova prirode. Sankcije za krčenje i uništavanje šumskih područja unutar te mreže mogu biti prekršajne, kaznene i međunarodni penali koje plaća država. U slučaju Dubova investitor i izvođač mogu dobiti kazne od oko četiri do devet tisuća eura, a njihovi direktori i odgovorne osobe od oko 1.300 do dvije tisuće eura. Pitanje je i gdje je drvo, jer su Hrvatske šume u travnju ove godine, dakle nakon početka radova, izdale mišljenje da je riječ o krčenju hrasta crnike, što je oko 50 metara kubnih. 9. lipnja 2026. godine, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva odgovara inicijativi da nisu izdali dozvolu za krčenje šume, već samo za deponiranje viška mineralne sirovine s gradilišta ceste.
- Gdje je to drvo? I hoće li se ovo ikada moći vratiti u prvobitno stanje? Nema šanse, za to će trebati desetljeća - govori Vukas.
Budući da se radi o zoni Natura 2000, Zakon o zaštiti prirode{C}%3C!%2D%2DTgQPHd%7C%7C%5B%5B%22https%3A%2F%2Fwww.zakon.hr%2Fz%2F403%2Fzakon-o-zastiti-prirode%22%2Cnull%2Cnull%2C%5Bnull%2Cnull%2Cnull%2Cnull%2Cnull%2Cnull%2Cnull%2Cnull%2Cnull%2Cnull%2Cnull%2Cnull%2Cnull%2Cnull%2Cnull%2C%5B%7B%221218%22%3A%5B16%5D%7D%5D%5D%2C16%2Cnull%2C%22Zakon%20o%20za%C5%A1titi%20prirode%22%2C%22%C4%8Clanak%201.%20Ovim%20se%20Zakonom%20ure%C4%91uje%20sustav%20za%C5%A1tite%20i%20cjelovitog%20o%C4%8Duvanja%20prirode%20i%20njezinih%20dijelova%20te%20druga%20pitanja%20s%20tim%20u%20vezi.%20%C4%8Clanak%202.%20(NN%2080%2F13%2C%2015%2F18).%20Ovim%20se%20Zakonom%20u%20pravni%20poredak%20Republike%20Hrvatske%20prenose%20sljede%C4%87e%20direktive%20Europske%20unije%3A%20%E2%80%93%20Direktiva%20Vije%C4%87a%2092%2F43%2FEEZ%20od%2021.%20svibnja%201992.%20o%20o%C4%8Duvanju%20prirodnih%20stani%C5%A1ta%20i%20divlje%20faune%20i%20flore%20(SL%20L%20206%2C%2022.%207.%201992.)%2C%20kako%20je%20zadnje%20izmijenjena%20i%20dopunjena%20Direktivom%20Vije%C4%87a%202013%2F17%2FEU%20od%2013.%20svibnja%202013.%20o%20prilagodbi%20odre%C4%91enih%20direktiva%20u%20podru%C4%8Dju%20okoli%C5%A1a%20zbog%20pristupanja%20Republike%20Hrvatske%20(SL%20L%20158%2C%2010.%206.%202013.)%2C.%20%E2%80%93%20Direktiva%202009%2F147%2FEZ%20Europskog%20parlamenta%20i%20Vije%C4%87a%20od%2030.%20studenog%202009.%20o%20o%C4%8Duvanju%20divljih%20ptica%20(kodificirana%20verzija)%20(SL%20L%C2%A0...%22%2Cnull%2C%22Zakon.hr%22%2C%22https%3A%2F%2Fencrypted-tbn2.gstatic.com%2FfaviconV2%3Furl%5Cu003dhttps%3A%2F%2Fwww.zakon.hr%5Cu0026client%5Cu003dAIM%5Cu0026size%5Cu003d128%5Cu0026type%5Cu003dFAVICON%5Cu0026fallback_opts%5Cu003dTYPE%2CSIZE%2CURL%22%2C%5B%5B1783426633792781%2C81462639%2C2067244254%5D%2Cnull%2Cnull%2Cnull%2Cnull%2C%5B%5B0%2C12%5D%5D%5D%2Cnull%2C%2218ffc03e-e20e-4ffa-8981-a2de85759386%22%5D%5D%2D%2D%3E sankcionira radnje koje uništavaju staništa ili narušavaju ciljeve očuvanja bez odobrenja. Za pravne osobe to je od tri do 33 tisuće eura, a Inspekcija zaštite prirode ima ovlast narediti da se sve vrati u prvobitno stanje, što znači da bi investitor ovu lokaciju na Dubovu morao pošumljavati. U trenutku pisanja ovog teksta još se čekala odluka Državnog inspektorata, jer je mišljenje Hrvatskih šuma koje smo dobili na uvid izdano nakon što je područje već raskrčeno.
- Ovo ovdje se iskrčilo političkom voljom, nitko nije pitao struku ništa, a trebali su. Udruga Adriatica zadnjih 30 godina istražuje ovo područje, mogli su im dati sve podatke - objašnjava.
Kaže da nisu protiv razvoja, ali da žele da taj razvoj dolazi uz što manje štete za okolinu.
- Ova se lokacija do 2022. godine ne spominje uopće u dozvolama. Spominje se jedino legalizirano odlagalište građevinskog materijala, Zlopolje. To odlagalište ne funkcionira. Grad Korčula je bio u situaciji da su radovi na cesti počeli, a nije bilo sređeno odlagalište u Zlopolju koje je legalizirano. Nitko nam nije odgovorio na pitanje zašto to nije tako napravljeno - govori Vukas koji nam je pokazao gdje je Zlopolje i kako ono izgleda izvana.
Ako Državni inspektorat i sudovi ne kazne krivce i ne zaustave devastaciju, Europska komisija može protiv Hrvatske pokrenuti postupak zbog povrede prava EU. Ako se dokaže sistemsko dopuštanje kršenja Direktive o staništima na otocima, Sud EU može državi odrediti milijunske penale{C}%3C!%2D%2DTgQPHd%7C%7C%5B%5D%2D%2D%3E, koji se onda posredno prelijevaju na državni i lokalni proračun.
- Ovo nije divljina, ovo je blago. Ljudski resursi, priroda, to nam je najvažnije. Nemamo toga beskonačno. Devastiranje novog prostora, makar privremeno, nije rješenje. Poučeni smo iskustvom na Korčuli da su druga privremena odlagališta postala trajna. Pokušavamo koristiti sve pravne alate. Smatramo da je ovo tek početak devastacije ovog prostora jer po Prostornom planu koji je usvojen 2020. godine ovdje bi trebala biti gospodarska zona od pet hektara gdje se predviđaju još neki objekti - govori Vukas.
Planiraju se hangari, stanica za vatrogasce i hitnu, objašnjavaju iz Inicijative. U tome vide samo početak betonizacije otoka.
- Mi ne znamo tko je izvođač radova ovdje, nema table. Po zakonu bi to tu trebalo biti. Predvidjeli su da će ovdje iskrcati 54 tisuće metara kubnih građevinskog otpada, što znači da će sve biti povišeno za još tri metra. Ovo sve nama pokazuje da je u pozadini politički pritisak na institucije - govori.
Nije poznato ni kako bi mogli dobiti dozvole za poslovnu zonu usred područja pod zaštitom Natura 2000, ni kako je to nekome uopće palo na pamet.
Pristupna cesta zbog koje bi se na Dubovu trebala odlagati mineralna sirovina gradi se zbog nove luke. A ta nova luka se gradi jer se i u Orebiću izgradila nova luka. Zbog te pak luke u Orebiću, planira se izgraditi nova cesta preko ekoloških vinograda na Pelješcu o kojima smo već pisali, iako tu cesta već postoji. Zbog nje su i stanovnici Pelješca, njih 80-ak, u sudskom sporu sa Županijom. Dvije lokacije, dva slična problema, a jedan zajednički nazivnik: izgradnja dva do tri kilometra ceste protiv koje se građani bune. Za točno čiji interes? Odgovor na to pitanje se još nije iskristalizirao.
24sata © 2026
