'Rastom cijena su u prosjeku najviše pogođene države koje imaju najniže minimalne plaće'

Moja peticija Europskom parlamentu bila je zahtjev za hitnom analizom zašto postoje tako ogromne razlike u cijenama hrane, a kako bi se osiguralo da sve države članice, uključujući i našu, osiguraju da cijene hrane prate minimalne plaće i minimalni životni standard. Kao što vidimo, hrana za mnoge u ovoj zemlji postaje luksuz. Moramo smanjiti rizik od siromaštva te utjecaj inflacije cijena hrane na naš turistički sektor jer isti agregatni troškovi ne postoje u drugim zemljama unutar Unije, istaknuo je ekonomist Tomislav Ivančić, čiju su peticiju o cijenama i dostupnosti hrane državama članice EU podržale sve političke grupacije u Odboru za peticije Europskog parlamenta. 

U prosjeku su cijene hrane, naveo je, puno niže na tržištima kao što su Grčka, Portugal ili Španjolska

- A što tim zemljama omogućuje da ponude više za niže cijene - naglasio je. 

Podaci Eurostata pokazuju kako su države članice grupe 3 u prosjeku najviše pogođene rastom cijena, a imaju najniže minimalne plaće - među njima smo i mi, uz Cipar, Grčku, Portugal, Litvu, Maltu, Poljsku, Češku, Estoniju, Mađarsku, Litvu, Bugarsku i Rumunjsku.

Europska komisija na ovu peticiju mora odgovoriti do prosinca. 

SDP-ova europarlamentarka Biljana Borzan će kao potpredsjednica europskih socijalista tražiti i plenarnu raspravu u Europskom parlamentu u Strasbourgu sa Vijećem i Komisijom na ovu temu.

- Apsolutno je opravdano da se građani pitaju zašto je štruca kruha u Hrvatskoj skuplja nego u Njemačkoj. Zašto je litra ulja u Luksemburgu, koji ima skoro pet puta naš standard, jeftinija nego kod nas. Logično je da su više cijene veći problem građanima koji imaju niže plaće. Hrvatima trećina kućnog budžeta otpada na hranu pa nam je ovo pitanje puno važnije nego nekome iz zapadne Europe kome ni desetina budžeta ne ide na prehranu - istaknula je.

U razgovorima s Komisijom odbacila je argument kako cijene ostaju visoke zbog lojalnosti brendovima koji onda rade što god žele ili da su potrošači lijeni tražiti akcije.

- Ljudi se snalaze kako znaju i umiju. Skoro 80 posto ih je promijenilo prehrambene navike, obilaze socijalne samoposluge, a više od polovice građana bira jeftiniji brand ili alternativni proizvod. Od početka poskupljenja čak trećina naših građana kupuje manje hrane. Za EU postoji podatak da 40 posto ljudi kupuje manje mesa i ribe - istaknula je navevši podatke iz istraživanja koje ukazuje, primjerice, da se 70 posto proizvoda na akcijama u Nizozemskoj odnosi na nezdravu hranu ili da je u Belgiji tek jedan od 10 proizvoda na akciji zdrav.