Rekonstruiraju srčane zaliske: Pacijenti sedmi dan idu kući...

Kada bi netko bolovao od proširenja početnog dijela srčane aorte, i uz to imao srčani zalistak koji propušta, odnosno, ne sprječava povrat krvi iz aorte u srce (što mu je osnovna funkcija), konvencionalnim i uobičajenim liječenjem tom bi se pacijentu ugradio umjetni srčani  zalistak. Ipak, to je sa sobom nosilo brojne moguće po život opasne komplikacije – od infekcija, do stvaranja krvnih ugrušaka. 

POGLEDAJTE VIDEO:

Pokretanje videa...

00:14

Video: 24sata/pixsell

No liječnici na KBC-u Zagreb, na Rebru, sada umjesto ugradnje umjetnog rade zahvat rekonstrukcije vlastitog srčanog zaliska pacijenta što spada u top svjetsku medicinu. Ovakvi zahvati u svijetu se obavljaju samo u najboljim kardiokirurškim centrima. Nakon takvih, iznimno kompleksnih operacija, srčani bolesnici se u potpunosti oporave, radno su sposobni, ne moraju piti nikakve lijekove, a čak se mogu i aktivno baviti sportom bez ikakvih ograničenja. 

- Imao sam pacijenta koji se sa svojih 40 godina nakon ovakvog zahvata vratio poluprofesionalnom sportu, borbama u kavezu. Sa zamjenskim srčanim zaliskom to nikako ne bi mogao – tumači doc.dr. Hrvoje Gašparović, zamjenik predstojnika Klinike za kardijalnu kirurgiju KBC-a Zagreb, koji je uz dr. Igora Rudeža iz KB Dubrava prema glasovima pacijenata izabran za najboljeg kardiokirurga u Hrvatskoj u 2016. 

Doc. dr. Gašparović do sada je sa svojim timom obavio zahvat rekonstrukcije korijena srčane aorte i zaliska na otprilike 15 pacijenata, i rezultati su izvanredni. Smrtnosti uopće nije bilo, a svi pacijenti odlično su se oporavili. Kod ugradnje zamjenskog zaliska pacijenti doživotno moraju piti lijekove za razrjeđivanje krvi, a opet postoji velika opasnost za stvaranje tromboembolije, odnosno, opasnih krvnih ugrušaka. Također, takvi pacijenti ne smiju se izlagati tjelesnim naporima i baviti se sportom jer bilo koji udarac kod ljudi kojima je krv razrijeđena može imati katastrofalne posljedice. No kod novog zahvata svega toga nema. Kako kaže doc.dr. Gašparović, najprije se pacijentu na konvencionalan način zamijeni cijela stijenka početnog dijela aorte umjetnom nadogradnjom, ali se sve ostalo rekonstruira od vlastitog tkiva, odnosno, prirodni srčani zalistak se vrati nazad na svoje mjesto. Prije toga se, ako je potrebno, prezervira, odnosno, ponovno dovede u potpuno funkcionalne stanje sofisticiranim kirurškim metodama. 

Najzahtjevniji dio postupka je kako vratiti prirodni zalistak u umjetnu aortu, a da on i dalje radi ono što treba, odnosno, da kao ventil sprječava povrat krvi iz aorte u srce. Puno je jednostavnije staviti umjetni zalistak, ali je kasnija kvaliteta života pacijenata kod ovih zahvata neusporediva – kaže doc.dr. Gašparović te dodaje da na ovakav način zahvat u Hrvatskoj rade samo na Rebru, a u KB Dubrava ga rade drugačije, po svojoj alternativnoj metodi. 

Dobne granice za ovakav zahvat nema, ali se pacijenti koji su kandidati pomno biraju. Uglavnom su to ljudi s proširenjem aorte te srčanim zaliskom koji propušta. Oni koji imaju stenozu, odnosno, suženje zaliska, nisu kandidati za ovaj zahvat. Sedmi dan nakon operacije ljudi idu kući iz bolnice, a već nakon tri do šest mjeseci mogu se ponovno intenzivno baviti sportom.