News

Komentari 38

Robert Kohorst: Spremni smo pomoći u nabavi novih aviona

Robert Kohorst: Spremni smo pomoći u nabavi novih aviona

Pikanterija: Veleposlanik Robert Kohorst ručao je u Budimpešti s Hernadijem, bjeguncem od hrvatskog suda. Kaže, u razgovoru za Express, da to nije ozbiljno

Robertu Bobu Kohorstu već je prošlo 14 mjeseci mandata u Republici Hrvatskoj. Nije uvijek bilo mirno. Kupnja izraelskih zrakoplova F-16, koja je naprasno propala, dosta je, barem kroz pisanje medija i diplomatske kuloare, opteretila odnose SAD-a i Hrvatske.

Kako biste ocijenili razinu sveukupnih odnosa SAD-a i Republike Hrvatske? Je li propast gotovo potpisanog ugovora o kupnji američkih borbenih zrakoplova iz Izraela, iz poznatih razloga, pogoršala relacije između Washingtona i Zagreba?

Hrvatska i Sjedinjene Američke Države imaju odličnu suradnju na mnogim područjima. Pogotovo u vojnom segmentu. Doista ne vidim da je program kupnje zrakoplova F-16 završio neuspjehom. Sve što se dogodilo je dio procesa. SAD je, u tom smislu, spreman pomoći ako Hrvatska to zatraži.

Istina je da je Izrael prihvatio odgovornost zato što ugovor o prodaji zrakoplova nije potpisan. Istodobno, mediji u Hrvatskoj nisu mogli izbjeći pisanje o razočaranju zbog tvrdog stava SAD-a. Nije li vaša vlada mogla učiniti više kako bi se spasio cijeli posao?

Moje je mišljenje da su Sjedinjene Američke Države snažno stajale u podršci tog posla. Učinili smo sve ono što se od nas tražilo. Uključujući i tzv. Third Party Transfer (dopuštenje za prodaju američke tehnologije trećoj strani, op.a.). Sjedinjene Američke Države nisu razočarane. Rekao sam da na sve ovo gledamo kao na proces i da je ovo samo jedan korak u tom procesu. Nadamo se da će Hrvatska, u konačnici, sklopiti pravi posao i kupiti zrakoplove.

Što to znači kad kažete sklopiti pravi posao? Imate li neke indicije što će se dogoditi s nabavkom novih borbenih zrakoplova ili što planira hrvatska strana u sljedećim mjesecima?

Vlada je, mislim, pokazala interes za nastavkom procesa odabira borbenog zrakoplova F-16. Nemamo specifične informacije koji su točno planovi hrvatske strane. No mi smo prenijeli vašoj Vladi spremnost da se uključimo u proces kad oni to zatraže.

Stalno naglašavate kako je SAD bio vrlo jasan o uvjetima prodaje zrakoplova, uključujući i zahtjev za demontažom izraelske elektronike prije isporuke Hrvatskoj. Zašto bi onda Izrael pristupio tenederu imajući na umu stroge američke odredbe koje bi, sasvim je jasno, ubile ugovor s Hrvatskom već na samom početku?

Čujte, nemam pojma kakve su bile nakane izraelske strane od ulaska u pregovore. Od početka je postojalo očekivanje da će zrakoplovi dobiti opremu sukladnu NATO standardima što je posebno važno za Hrvatsku. Ti zrakoplovi su morali biti u stanju komunicirati s drugim zrakoplovima kako bi postali dio vrijednih kapaciteta Saveza. Dakle, znalo se da će avioni trebati opremu koja je kompatibilna NATO-u. Ali zaista ne mogu ništa reći o tome kakve su bile namjere uključenih strana.

Što biste rekli na tvrdnje da je Hrvatska ispala kolateralna žrtva konflikta Izraela i Sjedinjenih Američkih Država, a ne tek trapavi kupac, kako se to pisalo u hrvatskim medijima?

Ne bih rekao da je riječ o sukobu. Više o procesu. U svake pregovore su uključene različite strane. One trebaju postići dogovor s kojim će svi biti zadovoljni. Nije do toga došlo, a to je opet dio procesa. Ako Hrvatska želi, sad može ponovno pokrenuti nabavku borbenog zrakoplova. Vjerujem da će, na kraju, vaša zemlja učiniti ono što će za nju biti najbolje. Ništa nije propalo, to je proces kako bi se pronašlo najbolje rješenje.

Hoćete li biti razočarani ako Hrvatska, primjerice, kupi borbene zrakoplove koji nisu proizvedeni u Sjedinjenim Američkim Državama, unatoč vašem angažamanu?

Svakako bismo voljeli da Hrvatska kupi američke zrakoplove F-16. A koje točno, odlučit će Hrvatska. Ali da. Htjeli bismo da ih kupite.

Kako biste odgovorili na tvrdnje iz medija da je odluka o zaustavljaju prodaje izraelskih F-16 donesena ovdje, u ambasadi u Buzinu kraj Zagreba, a ne u Washingtonu?

Ovo veleposlanstvo, naše Ministarstvo vanjskih poslova i naše Ministarstvo obrane potpuno su podupirali prodaju zrakoplova Republici Hrvatskoj. Učinili smo sve što je bilo u našoj moći da Hrvatskoj omogućimo da postigne svoj cilj. Nismo vas blokirali ili se na taj način uplitali.

Što kažete na informacije da ste umalo bili proglašeni personom non grata?

Ne znam ništa o tome. Mislim da to nema veze s istinom niti da se o tome ozbiljno razgovaralo.

Hrvatski ministar obrane Damir Krstičević bio je pod neviđenim pritiskom zbog toga jer nije potpisan ugovor. Kakvo je vaše mišljenje o pozivima hrvatske oporbe na njegovu ostavku?

Ministar Krstičević je sudjelovao u pregovorima i smatram da je učinio posao za svaku pohvalu. Ne mislim da je na meni da ocjenjujem njegove postupke. Ti su pregovori bili složeni, ali kako se to zna dogoditi u poslu, dvije strane, Hrvatska i Izrael, nisu postigle zadovoljavajući dogovor. Zato je Hrvatska odustala. Uvijek treba biti spreman reći ne ako niste zadovoljni ishodom. To je ispravna odluka Vlade RH koja je time, između ostaloga, zaštitila i sačuvala hrvatski proračun.

Održan je niz sastanaka između vas i ministra obrane. O čemu ste razgovarali, jeste li pružali neke savjete hrvatskoj strani i, ako jeste, koje?

Sadržaji sastanaka između predstavnika Vlade SAD-a i Republike Hrvatske su povjerljivi. Ne smijem ulazili u detalje. Tijekom pregovora trudili smo se pružati podršku kad je to od nas traženo. Ni u jednom trenutku nismo se neprimjereno postavili ili sprečavali pregovore.

Okej, ali jeste li kao američki diplomat s mandatom u Hrvatskoj razočarani činjenicom da ovaj posao nije uspio?

Nisam. Uopće. Mislim da je Hrvatska ispravno postupila odbacivši sporazum koji im nije osigurao ono što su željeli. Tako se i treba postaviti kad ne postižete ono što vam treba.

Sad iz vas kao da progovara biznismen...

Biznismen bi napravio istu stvar kao i političar. Treba zaštititi svoj novac, zaštititi proračun i postići ono što zapravo želite. Ako je za to potrebno više vremena ili drugi krug pregovora, neka tako bude. To je sasvim prihvatljivo. Hoću reći da je Hrvatska učinila baš ono što je trebala.

Kako će se razvijati američko-hrvatska vojna suradnja u budućnosti? Primjerice, Srbija je iz Rusije, Kine i Bjelorusije dobila značajne količine naoružanja i vojne opreme. Imajući na umu ne tako davna iskustva, Hrvatska nije baš sretna takvom situacijom. Slažete li se?

Ne znam što su to Rusija i druge države dale Srbiji, ali znam da SAD snažno podržava hrvatske oružane snage. Tijekom proteklih godina donirali smo Hrvatskoj više od pola milijarde dolara vojne opreme, uključujući borbene helikoptere Kiowa Warrior, borbena vozila i oklopna terenska vozila, pokretne kuhinje, dva Black Hawk helikoptera vrijedna više od 50 milijuna dolara... Dakle, snažno podupiremo hrvatske oružane snage kako u opremi, tako i u obuci koju organiziramo za hrvatske časnike na američkim vojnim učilištima. Nije, naravno, sve u vojnoj opremi, važan je stupanj znanje i obuke. Mi, dakle, vjerujemo da imamo posebno vojno partnerstvo s Hrvatskom.

Možete li, molim vas, objasniti koji je financijski interes Republike Hrvatske u gradnji LNG terminala koji snažno gura i podržava vaša vlada u Washingtonu?

LNG terminal se planira već godinama. Jako sam sretan što se sad cijela stvar realizira. Ovo je strateški projekt za Hrvatsku i ovu regiju. Uz to, to je zaista projekt Europske unije i Hrvatske. Oni daju više od 100 milijuna eura što pokazuje njihovu snažnu predanost energetskoj diversifikaciji i sigurnosti.

Mogu također radosno dodati da će Sjedinjene Američke Države poduprijeti projekt. LNG terminal će, dakle, biti vrlo velika prednost za cijelu regiju te će isto tako potvrditi da je Hrvatska kredibilan partner unutar Europske unije.

Sigurno, Hrvatska će dobiti izvor plina, ali tu neće biti neke financijske dobiti za nas. Zašto je tome tako?

Nisam siguran da je tako. Pričekajmo desetak godina. Cijene plina rastu i padaju. Imati na raspolaganju još jedan izvor energije omogućuje bolju poziciju u pregovorima oko niže cijene plina s drugim proizvođačima. Iako to ne možete izravno povezati s gubitkom ili dobiti na LNG terminalu, ukupna cijena plina na tržištu mogla bi biti niža i tako dovesti do visoke stope povrata na ovoj investiciji. S druge strane, LNG terminal pruža sigurnost opskrbe plinom. Imate još jedan izvor. Cijene plina su jedno, ali uopće nemati plin je problem posebne vrste. Rekao bih da gradnja LNG terminala pruža mogućnost držanja cijena plina pod kontrolom i sigurnost opskrbe.

Gospodin ambasador Azimov kaže da njegova država, Rusija, vidi interes u kupnji mađarskih dionica Ine. Što vi mislite o tim namjerama?

Nemam pojma koje su njihove namjere. Ono što znam jest to da je hrvatska Vlada poduzela prve korake i krenula u pravom smjeru. Angažirali su konzultante koji će im pomoći odrediti vrijednost kompanije. Ne možeš kupiti nešto ako ne znaš koliko vrijedi. To je prvi korak. Kad to bude gotovo, trebali bi se raspitati tko bi bio dobar investitor. Ovo je bitno - nije važno da ima potreban novac, nego da Hrvatskoj bude dobar i dugoročan partner. Iz poslovnog iskustva znam da nije uvijek dobro uzeti novac od onoga koji ga ima samo zato što ga ima. Morate dijeliti zajedničke dugoročne interese. Nadam se da će, tijekom tog procesa, američke tvrtke pozorno ispitati mogućnost ulaganja i dati financijsku ponudu. Već sad su neke američke tvrtke pokazale interes.

Velike tvrtke?

Naravno. To je velika investicija. Prilično sam uvjeren da će, kad dođe vrijeme, američke tvrtke dati ponude i biti pouzdan hrvatski partner.

Lijepo, a kolika je razina potrebnog ulaganja? Neka vaša procjena?

Ne znam. Premalo je dionica na tržištu da bi se mogla postaviti neka utemeljena procjena vrijednosti. Svakako, to je skupi pothvat. Puno više od milijarde dolara. Potrebni su eksperti, poput ovih koje je angažirala vaša Vlada, da bi se utvrdila dugoročna vrijednost.

U redu, ali koliko su Rusi ozbiljni u najavama kupnje mađarskih dionica Ine? Ili je to tek stanoviti test američkih namjera u regiji?

Pa, nisam sasvim siguran da je to samo test. Mislim da pokazuju stanoviti interes za kupnjom. Ali ako žele kupiti Inu, neka daju ponudu baš kao i drugi ponuđači. Hrvatska mora procijeniti dvije stvari. Iznos ponude i tko bi joj bio najbolji partner.

Ipak, zbunjuje pozicija u kojoj ne bi trebalo išta iz energetskog sektora prodati Rusima, a istodobno nema američkih ulaganja. Možete li to malo objasniti?

Nije nam u interesu zaustaviti Ruse. Želimo nešto drugo: diversificirati opskrbu i omogućiti postizanje povoljnijih cijena plina. To je uloga LNG terminala. To je kao kad kupujete osiguranje za vašu kuću. Ako ne izgori, jeste li taj novac uludo potrošili? Naravno da niste. Imali ste osiguranu imovinu. I LNG će u budućnosti osigurati redovitu opskrbu plinom po povoljnim cijenama. I ako bude stajao nešto novca, svejedno će biti dragocjeno imati takvu vrstu osiguranja. Mi stojimo uz projekt, ali nemamo nikakav financijski interes. Možda hoćemo, a možda i nećemo prodavati plin. Koncentriramo se na to da ova regija bude sigurna i stabilna. Energija je važna komponenta u tome.

Čuo sam da ste se, prije nekoliko tjedana, trebali susresti s glavnim šefom MOL-a Zsoltom Hernadijem u Budimpešti? Jeste li?

Da. Bili smo na ručku.

Jeste li s njim razgovarali o ruskoj ponudi za MOL-ove dionice Ine?

Ne bih ulazio u detalje našega razgovora. Naravno da smo se dotakli svih energetskih tema u ovoj regiji. On o tome zna puno. Vidite, nadam se da će Mađari i Hrvati biti u stanju zajedno sjesti te dogovoriti kupnju plina preko LNG terminala. Mislim da Hrvatska sad, baš zbog LNG terminala, može sasvim ravnopravno pregovarati i postići sporazum u kojemu će sudjelovati obje strane.

Ok, razumijem. Znate li, gospodine Kohorst, da Zsolta Hernadija godinama traže pravosudna tijela Republike Hrvatske?

Čitao sam o tome.

I kako onda mislite da će na susret američkog veleposlanika u Hrvatskoj s Hernadijem reagirati Vlada RH?

Samo smo bili na ručku. Nema tu ništa dubinskog ili ozbiljnog. Mislim da je bilo korisno čuti što on ima reći oko energetike. Nemam nikakav komentar oko njegove optužnice. On, očito, nije osuđen zbog kriminala (kršenja zakona)...

...dok nije osuđen smatra se nevinim...

Barem tako funkcionira pravni sustav u Sjedinjenim Američkim Državama. Vjerujem da je tako i u Hrvatskoj.

Najčitaniji članci