Rusi podivljali i opasno prijete: Ni NATO vas neće spasiti!

Glasnogovornica ruskog Ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova upozorila je baltičke zemlje na odmazdu ako dopuste ukrajinskim bespilotnim letjelicama korištenje njihova teritorija ili zračnog prostora.

Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov također je sugerirao da će Rusija odgovoriti ako države članice NATO-a budu pomagale Ukrajini u izvođenju napada na ruski teritorij, piše Kyiv Post.

OPASNA PROVOKACIJA Rusi iznad Crnog Mora presreli britanski špijunski zrakoplov

Spor se intenzivirao dok se Rusija suočava s opetovanim ukrajinskim napadima bespilotnim letjelicama dugog dometa na infrastrukturu za izvoz nafte u regiji Baltičkog mora. Moskva je pokušala prikazati napade kao upletenost država članica NATO-a, dok baltičke vlade i dužnosnici EU-a tvrde da Rusija koristi te tvrdnje za širenje dezinformacija i vršenje pritiska na saveznike Ukrajine.

Šefica europske diplomacije Kaja Kallas odbacila je optužbe Moskve da Estonija, Latvija i Litva omogućuju operacije ukrajinskih bespilotnih letjelica, poručivši da je narativ Kremlja lažan.

 - Tvrdnje da baltičke države dopuštaju Ukrajini korištenje njihovog zračnog prostora potpuna su besmislica, a Rusija to zna - napisala je Kallas u srijedu na društvenoj mreži X.

Kallas je istaknula da prijetnje Moskve Estoniji, Latviji i Litvi pokazuju slabost, a ne snagu, tvrdeći da Kremlj pokušava izvršiti pritisak na saveznike Ukrajine kako bi odustali od svojih obveza. Pozvala je Europu da odgovori jačanjem potpore Kijevu i dodatnim jačanjem obrane kontinenta.

Prijetnje je u utorak ponovio i ruski veleposlanik pri Ujedinjenim narodima Vasilij Nebenzja. 

 - Članstvo u NATO-u neće vas zaštititi od odmazde - rekao je. 

Industrijski bazen

U prvoj polovici 2026. godine, ruska Lenjingradska oblast postala je jedno od glavnih žarišta intenzivnih ukrajinskih napada bespilotnim letjelicama dugog dometa. Glavne mete ovih napada bili su ključni objekti industrijskog, energetskog i lučkog bazena u regiji, s ciljem nanošenja štete ruskom izvozu nafte i gospodarstvu:

1. Rafinerija nafte Kiriši (KINEF)
Smještena u gradu Kiriši, ova rafinerija jedna je od tri najveće u Rusiji (s kapacitetom prerade od oko 20 milijuna tona sirove nafte godišnje) i proizvodi preko šest posto ruskih rafiniranih naftnih derivata, uključujući gorivo koje koristi vojska. Rafinerija je pretrpjela više uzastopnih udara. Krajem ožujka 2026. dronovi su oštetili industrijsku zonu, a najozbiljniji napad dogodio se početkom svibnja 2026., kada je nakon izbijanja velikog požara (što su potvrdili i NASA-ini satelitski sustavi FIRMS) rafinerija Kiriši morala privremeno potpuno obustaviti rad.

2. Energetska luka Ust-Luga i luka Primorsk
Ust-Luga i Primorsk ključni su naftni i plinski terminali na Baltičkom moru preko kojih Rusija izvozi goleme količine energenata.  Krajem ožujka 2026. zabilježen je dotad najmasovniji val napada na ovo područje. U samo tjedan dana oboreno je više od 240 dronova (od čega 70 u jednom danu). Luka Ust-Luga ponovno je pretrpjela ozbiljne pogotke i požare na spremnicima za naftu, zbog čega su oba terminala u nekoliko navrata morala u potpunosti obustaviti isporuku i utovar nafte i naftnih derivata.