Na portal se također možeš prijaviti i
putem svog Facebook ili Google računa.
ili Prijava Prijavi se
Najnovije vijesti iz Hrvatske i Svijeta na 24sata
157 komentara

S.O.S. Jadran: Stanje je puno dramatičnije nego se prikazuje

Onečišćenje fekalijama prijavljeno je na području Pule, Rijeke, Dubrovnika, Starigrada, na otoku Koločepu, Zlatnom ratu, Kaštelima, na otoku Ugljanu, a zadnje u Veloj Luci na Korčuli

Foto: Nino Strmotic/PIXSELL, Goran Kovacic/PIXSELL, čitatelj 24sata
157 komentara

Dosad smo bili pošteđeni velikih ekoloških incidenata, ali godinama smo ignorirali ove male. Sad nam se to vraća.

Rekao nam je to Vjeran Piršić iz udruge Eko Kvarner, koja se godinama bavi zaštitom Jadranskog mora. Ovoga ljeta više nego ikad spominje se problem zagađenja naše obale i mora. Još početkom godine, u zimskim i proljetnim mjesecima, jug Jadrana redovito je pun plastike, granja i raznog smeća koje donesu morske struje.

POGLEDAJTE VIDEO:

S dolaskom ljeta sve je više kruzera u Jadranu pa se pojavljuju uljne i naftne mrlje, a ove godine su na površinu doslovno isplivale i fekalije. Kako je objasnio Piršić, problem fekalija u Jadranu nije se pojavio ove godine, nego se gomilao, a sad ga se ne može ignorirati.

- Prema podacima koje sam čuo, navodno 80 posto kanalizacije diljem svijeta završi u morima i oceanima. Drugačije nije ni u Hrvatskoj. One dolaze od kruzera, ali i ljudi koji ispuštaju kanalizaciju u more - kaže Piršić. Iz Državnog inspektorata su nam odgovorili kako su za čak 13 plaža ove godine zaprimili prijave onečišćenja mora. Na četiri plaže morali su postaviti i oznaku zabrane kupanja jer se pojavila bakterija Escherichia coli.

Sve je praktički počelo sa zagađenjem plaže u Puli na Valkanama krajem svibnja. Laboratorijska ispitivanja pokazala su da je more zaista onečišćeno fekalijama i da je zdravlje kupača ugroženo ako se kupaju na tome mjestu. Nedugo nakon toga, točnije 3. lipnja, pokazalo se i da more kraj Dječje bolnice Kantrida u Rijeci nije za kupanje. Pronašli su bakterije koje upućuju na to da je došlo do ispuštanja fekalija. Tri dana nakon toga provedena su još dva istraživanja koja su pokazala da je situacija bolja i da više nema opasnosti. U trećem testu, 12. lipnja, rezultati su pokazali da je kakvoća mora izvrsna. Međutim, pet dana nakon toga opet su pronašli bakterije te zabrana kupanja na tom dijelu traje i danas.

Onečišćenje fekalijama nakon toga prijavljeno je i na području Dubrovnika, Starigrada, na otoku Koločepu, Zlatnom ratu, Kaštelima, na otoku Ugljanu, a zadnje u Veloj Luci na Korčuli.

Ljudi ispuštaju u more

Na nekim plažama su ove godine nekoliko puta morali zabraniti kupanje.

- To pokazuje da netko ispušta fekalije u more. Točnije, pohlepan je i ne želi platiti cisternu da dođe isprazniti septičku pa je onda on isprazni u more za nula kuna. To pokazuje kako smo još neprosvijećena populacija. Sami uništavamo svoje živote, ali i turizam od kojeg živimo. Ne shvaćam kako taj netko tko ispušta kanalizaciju u more ne shvaća da narušava zdravlje turista, svoje, ali i svoje djece koja se tu možda kupaju. Sve to zbog pohlepe - objašnjava Piršić te dodaje kako pohlepa donosi i zagađenje s kruzera.

- Mi imamo turizam na principu, kako to zovem, intenzivnog stočarstva. Znači, šišaj dok god ide. Jadranom hara 126.000 plovila. Ne zna se gdje oni prazne svoje spremnike s fekalijama, kako peru palubu, gdje završavaju deterdženti... - kaže Piršić.

Problem s brodovima koji plove Jadranom jest i što sa sobom donose razne invazivne vrste, od riba do algi, koje potom uništavaju biljke i bića u Jadranu. Onečišćuju more i uljem te naftom koje ostavljaju iza sebe.

- Mnogi istraživači tvrde da nama kruzeri više štete nego što nam donose koristi. Problem kod fekalija s kruzera je i što u njima često ima raznih lijekova i kemikalija koje također onečišćuju more. Sve to zbog prevelikog broja turista - dodaje Piršić.

'Kruzeri nam više štete'

Pretpostavlja se kako postojeća infrastruktura odvodnje otpadnih voda i kanalizacija jednostavno ne može izdržati kad u ljetnim mjesecima milijuni turista dođu na obalu. Taj problem uočavaju i u Ministarstvu turizma.

Foto: čitatelji - Strategijom razvoja turizma određen je optimalni broj turista koji Hrvatska s postojećom infrastrukturom može primiti. Taj smo broj već premašili, a ministar Cappelli je već ranije naglašavao kako je važno raditi na produljenju sezone i smanjenju pritiska zbog dolaska velikog broja turista u ljetnim mjesecima - rekli su nam iz ministarstva. Piršić ističe kako smo mi brigu o svojim kapacitetima počeli govoriti tek nakon Plitvičkih jezera, ali o obali još ne brinemo.

- Trpimo radikalno veću štetu nego dobit. To je potvrdio u svojem doktoratu Hrvoje Carić. Pozitivno je što mi ispitujemo kakvoću mora i otkrivamo bakterije, ali problem je što ne otkrivamo toliko toga drugog. Meni je drago da se o ovome piše, ali stanje na terenu je, vjerujte mi, puno dramatičnije. Stižu nas sve godine ignoriranja ovih problema. U kanalu Sv. Ante u Šibeniku talože se teški metali. Oni će kad-tad ući u prehrambeni proces i ljudski organizam. Plastiku praktički već jedemo jer je jede i riba. S Instituta ‘Ruđer Bošković’ su ranije još snimili dvije goleme uljne mrlje na Jadranu površine tri Krka ili Cresa. To moramo početi rješavati - zaključuje Piršić.

Tema: Hrvatska

Možda vas zanima i ovo:
Message