S posla na groblje: Reforme Vlada lomi na leđima građana

Vlada je u 15 minuta, bez rasprave, usvojila ono što najavljuje kao glavni dokument svoga rada. Toliko očekivani Plan reformi.

Premijer Tihomir Orešković vodio je glavnu riječ i na sjednici Vlade i prezentirajući 61 mjeru koju planiraju provesti. No njegova prezentacija je bila prepuna općenitosti, dok je konkretne mjere izostavio iako su one sastavni dio plana rada Vlade.

- Ovo su teške reforme, ali su fer. Ovo je dokument za građane i oni će nas po njemu mjeriti idućih 18 mjeseci - poručio je Orešković, koji je istaknuo da je glavni cilj smanjenje javnog duga, povećavanje zapošljavanja i olakšavanje poslovanja gospodarstvu.

Iako je njegov plan naišao na jaku kritiku, pa čak i od partnera u Domoljubnoj koaliciji i unutar Vlade, Orešković se na to ne obazire.

- Sve su to probni baloni. Ovo nije Vlada, ovo je tim. Postoje oluje, ali rasprava je zdrava i normalne faze za svaki tim - poručio je Orešković.

Milanka Opačić (SDP) rekla je da se glavne reforme prelamaju preko leđa umirovljenika, bolesnih radnika i korisnika socijalne skrbi.

1. Duži rad i kazne za mirovinu

Prošla vlada prepirala se s Europskom komisijom o tome da sa 67 godina idemo u mirovinu tek od 2038. Sad je to sniženo na 2028. godinu.

Dulji rad pravdaju time što stanovništvo stari, zbog čega mirovinski sustav ne može izdržati isplatu mirovina, pa je rješenje da svi dulje radimo. Također, pet godina ranije, već od 2025. godine, trebao bi se izjednačiti nužni rad muškaraca i žena prije umirovljenja, što će iznosti 65 godina. Oni koji rade teške poslove, poput radnika na građevini, već su upozorili da nije moguće za sve imati jednaku mjeru. No u Vladi se pravdaju da oni koji rade teže poslove ionako počinju ranije raditi. Kad se napuni 41 godina radnog staža, moći će se u redovnu mirovinu. Pa tako onaj tko je počeo raditi u 20. godini već u 61. može dobiti zasluženo umirovljenje. No oni koji požele prijevremeno bit će kažnjavani. Već je i bivša vlada uvela penaliziranje ranijeg umirovljenja, a sad je ono “podebljano”. U prijevremenu mirovinu građani će moći ići sa 62 godine, ali će gubiti čak 0,3 posto za svaki mjesec prijevremenog umirovljenja. Muškarci su inače dosad mogli u prijevremenu mirovinu otići u 60. godini. Sindikati su najavili žestoku borbu protiv ove mjere, a SDP smatra da je Vlada “skinula gaće” pred Europskom komisijom i prihvatila zahtjev bez rasprave.

2. Ukidanje nameta gospodarstvu

Do kraja godine bi trebali biti doneseni zakoni i uredbe po kojima bi se gospodarstvo rasteretilo od čak 330 milijuna parafiskalnih nameta.

Iako je i prošla Vlada radila četiri godine analize parafiskalnih nameta i napravila popis, nova će osnovati posebno povjerenstvo koje će analizirati 161 namet. Do sredine lipnja bi trebao prijedlog rezanja biti na Vladi. Parafiskalni nameti guše gospodarstvo i poduzetnici su pobrojili desetke besmislenih. Vlada ipak treba analizu.

3. Manje bolnica, sve skuplje

U bolnicama će se odjeli spajati, spajat će se i bolnice. Sve što prošla vlada nije uspjela. Vlada ne odustaje od najavljenog poskupljenja od 19 kuna za dopunsko osiguranje, pa će polica iznositi 89 kuna od ljeta. Poskupljenje bolničke participacije s 2000 na 3000 kuna, naplata kućnih pregleda, naplata na Hitnoj pomoći 150 kuna... Sve te mjere su već najavljene, a sad su ostale pod naslovom o nužnoj racionalizaciji u zdravstvu. Protiv ovoga ima otpora i u vladajućoj koaliciji.

4. Porez na nekretnine

HDZ je žestoko prozivao SDP jer želi uvesti i porez na nekretnine. Prošla vlada je podigla sve poreze, a ovaj jedini nije uspjela zbog otpora javnosti. Zato je on našao svoje mjesto u reformskom paketu ove vlade. Trebao bi zamijeniti komunalnu naknadu, koju sad plaćamo po četvornome metru. Planiraju ga uvesti prvog dana 2018. godine, a punu primjenu doživio bi na kraju mandata - 2020. Uopće nisu razrađeni kriteriji kako bi porez trebao izgledati.

5. Rasprodaja imovine

Već do ljeta planiraju prikupiti čak 200 milijuna eura od prodaje državne imovine. Plan ministra Marića je na taj način smanjiti javni dug, pa da nam svjetske agencije podignu rejting i da plaćamo niže kamate. U tako kratkom roku mogu se prodati i toliko novca dobiti samo preostali udjeli u uspješnim poduzećima poput Podravke, Končara, Croatia osiguranja. HSS izlazi iz vlasti ako prodaju Podravku.

6. Učinkovita javna uprava

Iako reforma ide prema tome da se u državnoj upravi zapošljavaju stručni ljudi, da oni koji više rade budu nagrađeni, a oni koji zabušavaju kažnjeni, Vlada je jučer usvojila i zakon prema kojem će moći zaposliti koga želi. Ministar će sam izabrati koga želi zaposliti na osnovi razgovora s onim koji se prijave na natječaj. Nikakvih drugih uvjeta i testiranja neće biti. Javna uprava bi se trebala dodatno informatizirati i olakšati građanima predaju i vađenje raznih dokumenata.

7. Manje za one siromašnije

Vlada je prvo u proračunu odsjekla desetke milijuna kuna za pomoć najsiromašnijim i najavila uvođenje strožeg imovinskog cenzusa. Taj cenzus i sad stoji u planu reformi, ali problem je što je on već do sada trebao biti razrađen kako bi ljudi znali koji su uvjeti da dobiju socijalnu pomoć. Iako je manje novca, Orešković kaže da siromašni ovu reformu neće osjetiti.

8. Kurikularna reforma ide dalje

Premijer Orešković je naglasio da započeta reforma obrazovanja ide dalje i da će se mladi obrazovati za tržište rada. Ta dugoročna refoma je jedna od ključnih za bolje tržište rada te povezivanje škola i gospodarstva. Već početa refoma podrazumijeva promjenu zastarjelog modela obrazovanja i radili su je mnogi stručnjaci. Međutim, ona je s novom vladom došla pod veliki upitnik. Orešković sad ponovno obećava da će ona biti provedena iako u samoj koaliciji postoji otpor, a nije osigurano niti dovoljno novca za provedbu novoga kurikuluma.

9. Veće plaće - uz veliko možda

Vlada je najavila da će do ljeta raditi na analizi i toga može li se ponovno osigurati rasterećenje plaća od previsokih davanja, koja su jedna od najvećih u Europi. Ako analize pokažu da je to moguće, već sljedeće godine bi moglo doći do novog rasterećenja. Međutim, to će biti tek ako se smanji javni dug, što je upitno. Uz to, ako smanje porez na plaće, ne gubi državni proračun nego lokalne zajednice.

10. Ukidanje agencija

Prošla vlada već je napravila analizu stanja, pa novoj ne bi trebao biti problem ukinuti dio mnogih agencija. Orešković obećava da će prvo na redu biti 13 agencija, ali nije otkrio o kojim točno se radi. Podsjetimo, upravo je analiza koju je napravila sadašnja ministrica Jurlina Alibegović pokazala mogućnost ukidanja i milijunskih ušteda. Ali zasad ništa nisu provele ni prošla ni ova vlada.

11. Reforma sudova

U planu reformi su velike priče koje smo čuli već puno puta do sada. Ujednačit će se sudska praksa, sudovi informatizirati kako bi bili brži i učinkovitiji. Postupci će nakon toga biti kraći, a sudovi više neće biti rak rana. Napokon će se uskladiti katastar i gruntovnica. Zemljište građana će država puno lakše izvlastiti. Vlada obećava da ćemo uskoro moći upisati vlasništvo digitalni putem.

12. Direktorima jasan plan

Direktori javnih poduzeća, koji su dosad najčešće bili imenovani po političkom ključu, bit će imenovni putem natječaja. No druga novina je da će im biti postavljeni planovi što trebaju uraditi u svome mandatu. O tome će ovisti hoće li biti nagrađeni ili kažnjeni na plaći. Restrukturiranje autocesta i željeznice je nužno, a onda će ceste vjerojatno u neki oblik prodaje udjela.

13. Ulaganje u razvoj?

Pomalo nevjerojatno zvuči najava da će uložiti čak milijardu kuna u istraživanje i razvoj i nejasno je kako bi to trebalo izgledati. Vlada je inače u proračunu sasjekla ulaganje u istraživačku djelatnost, i to sa 709 na 319 milijuna kuna. Inače, Hrvatska je jedna od zemalja čija poduzeća najmanje ulažu u istraživanje i razvoj, a to je ključ za konkurentost u svijetu jeftine radne snage.

P. S. Dragi Time, tvoja prezentacija je popis lijepih želja. Ti nisi bio tu, ali to isto su već pričali i Most i HDZ, a i SDP prije njih. Dosad ste već trebali imati puno razrađeniji plan. Jedino novo što ste uveli jesu poskupljenja koja ste nam navalili na leđa. I to nazvali reformom.