Spremaju se na dvomjesečni odmor? Danas nema kvoruma

Zbog nedostatka kvoruma vladajući nisu uspjeli na dnevni red uvrstiti točku dnevnog reda vjerodostojnog tumačenja Zakona o policiji. Naime, HDZ je pisano prigovorio na uvrštavanje te točke na dnevni red, a nakon stanke Gordan Jandroković (HDZ) ustvrdio je da je na pomolu još jedan političko-pravni skandal u režiji SDP-a i njihovih koalicijskih partnera. 

Upozorio je da bi moguće usvajanje navedenog vjerodostojnog tumačenja nakon Lex Perkovića mogao biti najžešći napad na ustavno-pravni poredak i načelo trodiobe vlasti u Hrvatskoj. Iako se naizgled čini da se radi o tehničkoj stvari, Jandroković napominje da je ovo prvorazredno političko i pravno pitanje koje može imati ozbiljne dalekosežne posljedice na pravnu sigurnost, vladavinu prava i demokratski postupak u Hrvatskoj. 

Naime, vladajuća Kukuriku koalicija nezadovoljna presudom Upravnog suda, mišljenjem pučke pravobraniteljice i rješenjima inspekcije Ministarstva uprave i odbora za državnu službu koji su svi istovjetno tumačili zakon, ovim vjerodostojnim tumačenjem želi izmijeniti jednu sudsku odluku i takvu praksu do sada nismo imali u Saboru, upozorio je.

- Ponavljam ni jednoj od nadležnih državnih institucija nije bilo sporno protumačiti taj zakon i nitko nije postavio pitanje jasnoće zakona. To jedino čini Vlada, predsjednik Vlade i traži od Sabora vjerodostojno tumačenje tog zakona. Nikada u 25 godina hrvatske demokracije nije se dogodilo da se vjerodostojno tumačenje zakona traži nakon sudske presude s ciljem izmjene te sudske presude. Posebno je važno naglasiti da je zahtjev za vjerodostojno tumačenje došao od predsjednika Vlade, dakle plan izvršne vlasti je preko pokorne vladajuće većine izmijeniti sudsku odluku s kojom se ne slaže - poručio je Jandroković koji je vladajućima ukazao da je na njima odgovornost da takvo što spriječe. 

Predsjednik Sabora Josip Leko (SDP) kazao je da se sve radi po demokratskoj proceduri te da će o uvrštavanju točke na dnevni red odlučiti na demokratski način odnosno glasovanjem. No, glasovanju se pokazalo da u sabornici nema dovoljan broj zastupnika da bi se taj posao odradio. U Velikoj vijećnici bio je 71 zastupnik.

Podsjetimo, MUP je 2012. i 2013. na čelna mjesta u policiji postavio više od 2000 rukovoditelja, na što se dio starih rukovoditelja žalilo. Upravni sud potvrdio je da novi rukovoditelji nisu mogli biti imenovani dok stari nisu razriješeni. Nakon te nepravomoćne presude Vlada je zatražila pomoć Sabora. Na samom početku rada Sabora zaredale su se stanke. Pet klubova tražilo je stanku kako bi progovorili o četiri teme. Izuzev vjerodostojnog tumačenja željeli su progovoriti o agoniji radnika Konstruktora, Strategiji prometnog razvoja RH do 2030. godine te Danu sjećanja na žrtve Srebrenice. 

Branko Vukšić (Laburisti) upozorio je na agoniju radnika Konstruktora koji pokušavaju dobiti zaostatke plaće čak iz 2012. godine. S obzirom da nemaju pomoć države, ni pravnog sustava radnici su najavili da idući tjedan kreću u štrajk glađu.

- Zakoni omogućuju poslodavcu da godinama izbjegava plaćanje radnika, da godinama izbjegava isplatu plaća i da godinama zavlači postupke koji su zakonom propisani. U svemu tome svesrdno mu pomaže država. Što će građanima država, ako država ne može zaštiti građana - upitao je Vukšić.

Kada je riječ o Strategiji prometnog razvitka Branko Babić (HDZ) upozorio je da navedeni dokument ne sagledava Pelješki most kao konačno rješenje.

- Zabrinjava nesnalaženje i nesposobnost Vlade da pravilno vrednuje izgradnju onih prometnih pravaca i projekata koji bi doprinijeli izvlačenju krajnjeg juga Hrvatske iz prometne izolacije. Zabrinjava i lutanje Vlade u iznalaženju rješenja. Prije svega na početku mandata ove Vlade taj most je bio od čelnika Kukuriku koalicije nazvan iluzijom za budale, nakon toga se krenulo s različitim varijantama - podsjetio je Bačić.

Napomenuo je da se Vlada na kraju lakonski odlučila da u njeno ime tu odluku o najpovoljnijem povezivanju krajnjeg juga Hrvatske donese Europska komisija koja je utvrdila da je Pelješki most najpovoljniji način izvlačenja juga Hrvatske iz prometne izolacije. Iz tog razloga Bačića je još više iznenadio prijedlog strategije koja ne sagledava Pelješki most kao konačno rješenje već traži još dodatno promišljanje i vrednovanje i drugih mogućnosti prometnog povezivanja juga Hrvatske.

- Neće Hrvatska biti prometno suverena u punom smislu te riječi dok čvrstom spojnicom, cestom ne spoji dva odvojena dijela - poručio je Bačić.

Uzvratio mu je Petar Baranović (HNS) ističući da je Pelješki most potreban, ali zbog ljudi, a ne političkog populizma. Podsjetio je Bačića da je pitanje Pelješkog mosta ozbiljno prihvaćeno ali da je jedno moguće rješenje za pristupanje gradnji tog mosta zatvoriti financijsku konstrukciju koristeći europski novac.

- Ne možemo se ponašati kao što su se ponašale pojedine garniture do sada koje bi ulupale pred izbore 50 ili 100 milijuna kuna, sagradile par stupova nosača, primile novinare, održale press konferenciju i iza toga ostavile gradilište da stoji, napušteno i zaboravljeno - kazao je.

Zastupnik bošnjačke manjine Nedžad Hodžić povodom 19. godišnjice genocida u Srebrenici podsjetio je na 8.372 srebreničke žrtve.

- Srebrenička tragedija je bila točka na i ratnih razaranja na ovim prostorima u periodu '91.-'95. godina prošlog stoljeća u kojima je stradalo u Bosni i Hercegovini i u našoj zemlji Republici Hrvatskoj više od stotinu i 10 tisuća ljudi - kazao je. Pozvao je kolege da Sabor uputi poruku o besmislu ratovanja te apel za mir i da se pridruže osnovnom cilju svih ovih manifestacija, a to je da se tragedija Srebrenice ne smije zaboraviti kako se nikada nigdje i nikome ne bi ponovila. Predsjednik Sabora Leko kazao je da je dobro da su se zastupnici prisjetili žrtava Srebrenice i drugih nevinih žrtava u svijetu.

- Dijelim vaše stajalište i možemo zavapiti ne ponovilo se. Suosjećamo i sa žrtvama Srebrenice i s drugim nevinim žrtvama u svijetu svih ratova. Naravno, suosjećamo i s bližnjima pa i s našom nacionalnom manjinom Bošnjacima. Zato smo ovo i na neki način na dostojanstven način obilježili - kazao je Leko.

Kako se neslužbeno moglo čuti u Saboru zastupnici danas neće ni pokušavati uvrstiti odluku o vjerodostojnom tumačenju Zakona o policiji. Navodno će to učiniti u ponedjeljak kada bi o toj temi trebali i raspravljati. Iako je prvotno planirano da zastupnici s radom završe u petak 11. srpnja, naknadno je odlučeno da će se raditi do Ustavom propisanog roka 15. svibnja. 

Tako će se nakon vikenda zastupnici na radnim mjestima okupiti u ponedjeljak i utorak. U tom roku planiraju raspraviti zakone koje im je Vlada uputila s redovite sjednice u četvrtak.

Za posljednji dan rada planirano je glasovanje o raspravljenim točkama dnevnog reda, a potom odlaze na dvomjesečni godišnji odmor. Kako sada stvari stoje ne planira se izvanredna sjednica Sabora. Zastupnici bi se tako na svoja radna mjesta trebali vratiti nakon 15. rujna.