Nikola Grmoja (Most) pitao je ministra Aladrovića zašto ne dira partizane te "je li i on za bravara'. Traži i da se riješi problem lažnih branitelja, koji obezvrjeđuju prave branitelje i Domovinski rat.
POVLAŠTENE MIROVINE
'Kad ćemo krenuti u reviziju? Prvo NOB, pa lažni branitelji!'
Na početku saborske sjednice Gordan Maras (SDP) sugerirao je predsjedniku Sabora da na dnevni red uvrsti dodatne točke, jer zastupnici danas uz izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju, kojima se na 65 godina života vraća granica za starosnu mirovinu, imaju za raspraviti dvije oporbene točke dnevnog reda.
- Povučeno je šest zakona, danas gotovo ništa nema na dnevnom redu, a imamo niz važnih tema koje je moguće uvrstiti na dnevni red. Zbog čega ne uvrstite izvješće predsjednika Vrhovnog suda, da ovdje porazgovarao o katastrofalnoj situaciji u pravosuđu. Ljudi se bune po cijelog Hrvatskoj zbog nepravde u Zadru, a vi stopirate izvješće. Po meni je pravosuđe jedan od najgorih sustava koje imamo i to zahvaljujući HDZ-u koji je takav sustav napravio 1990. - kazao je Maras.
Predsjedavajući Gordan Jandroković mu je uzvratio:
- Možda je to zahvaljujući SDP-u i vašem nasljeđu. Kako vi to znadete? Vi ste analitičar hrvatskog pravosuđa - rekao je Jandroković i pozvao SDP-ovca da ne zloupotrebljava poslovnik i održao politički govor.
- Stavit ću one točke dnevnog reda za koje procijenim d su se stekli uvjeti. Dinamika je dobra - poručio je šef Sabora.
Sabor je nastavio raspravu o izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju kojima se na 65 godina života vraća granica za starosnu mirovinu i smanjuje penalizacija za ranije umirovljenje. Vlada je naime prihvatila zahtjevi sindikalne referendumske inicijative "67 je previše" o vraćanju dobne granice za starosnu mirovinu sa 67 na 65 godina života, za što je prikupljeno više od 700.000 potpisa građana. Zakon je u sabornici brani resorni ministar Josip Aladrović. Za povredu poslovnika javio se Mirando Mrsić (Demokrati) koji je upozorio da zastupnici nisu čuli gotovo ništa, zašto su prihvaćeni zahtjevi referendumske inicijative. Budući da je prekršio poslovnik, zaradio je opomenu predsjedavajućeg. I Gordan Maras (SDP) :
- Ministar se nije držao teme, objašnjavao je nekakve reforme, koje građani ne vide. Vide samo niske i nikakve mirovine i to je refleksija 750.000 potpisa koju su građani dali - rekao je.
Predsjedavajući Jandroković i njemu je udijelio opomenu jer je namjerno i vrlo drsko prekršio poslovnik.
- Iako se trudite ušutkati raspravu i kritike HDZ-u, u tome nećete uspjeti. Nastavite se bahato i nervozno ponašati i dalje - uzvratio mu je Maras.
Na izlaganje ministra zaredale su se i replike. Maras je pitao se ministra Aladrovića misli li da je u Hrvatskoj moguće dostojanstveno živjeti s prosječnom mirovinom, koja je ispod 40 posto prosječne plaće i mislite li da umirovljenici koji primaju starosnu mirovinu od 2000 kuna mogu preživljavati.
- Mi smo u mandatu povećali mirovine za 11, 7 posto, najniže mirovine za 15 posto. Ono što činimo je, potičemo dugi ostanak u svijetu rada, a to dovodi do većih mirovina - kazao je Aladrović.
Nikola Grmoja (Most) zanimalo je kada će se Vlada pozabaviti pitanjem povlaštenih mirovina, na koje se izdvaja oko 8 milijardi kuna.
- Imamo 13.000 mirovina iz NOB-a. Kad ćemo krenuti u reviziju? Prvo s NOB-om, a onda s lažnim braniteljima, koji obezvrjeđuju prave branitelje i Domovinski rat. Kad ćete krenuti? Što je ne dirate partizane? Ili ste i vi za bravara - pitao je Grmoja.
Ministar Aladrović kazao je da mirovine ostvarene po posebnim propisima dolaze na red nakon što se uredi opći sustav.
- Stečena prava su stečena prava i zadiranje u njih nije u ovom trenutku moguće - poručio je Aladrović.
Napomenuo je da se te mirovine isplaćuju iz općih prihoda proračuna.
Joško Klisović (SDP) kazao je da Vlada luta u mirovinskoj reformi. Prvo je odustala od dijela svoje reforme zbog sindikalne referendumske inicijative, a sada pritišću i poslodavci. Klisovića je zanimalo hoće li radnik moći nastaviti rad i nakon 65. godina, ako to želi.
- Mi smo se do sada nedvojbeno odredili prema tome. Stav Vlade znate, no napominjem to su pitanja o kojem trebamo provesti širu javnu raspravu i siguran sam da ćemo iznjedriti najbolja rješenja povezana za radno zakonodavstvo - odgovorio je ministar Aladrović. .
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
00:49
Izmjenama zakona predviđeno je da pravo na starosnu mirovinu ostvaruje osiguranik s navršenih 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža umjesto 67 godina života i 15 godina mirovinskog staža, što bi po važećem zakonu bili uvjeti za ostvarivanje prava na starosnu mirovinu za žene i muškarce od 1. siječnja 2033.
Pravo na prijevremenu starosnu mirovinu osiguranik bi ostvarivao kada navrši 60 godina života i 35 godina mirovinskog staža, a sada je to sa 62 godine i 35 godina mirovinskog staža. Pravo na starosnu mirovinu dugogodišnji osiguranik ostvarivao bi sa 60 godina života i 41 godinu mirovinskog staža osiguranja u efektivnom trajanju, umjesto kada navrši 61 godinu života i 41 godinu staža.
Umjesto 0,3 posto po mjesecu ranijeg umirovljenja, mirovine bi se penalizirale 0,2 posto po mjesecu ranijeg umirovljenja. To znači da bi maksimalna penalizacija prijevremenog umirovljenja za pet godina iznositi 12 posto, dok je u važećem zakonu propisana najveća penalizacija od 18 posto.
Produljuje se i prijelazno razdoblja za izjednačavanje uvjeta za starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu za žene - umjesto 31. prosinca 2026. utvrđuje se rok 31. prosinca 2029. godine. Od 1. siječnja 2030. godine žene i muškarci ostvarivat će pravo na starosnu mirovinu pod istim uvjetima, a to su navršenih 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
