Događaj koji će se održavati svake godine u zadnjem tjednu svibnja treba ojačati veze s iseljeništvom i privući mlade, a kritičari upozoravaju na potrebu transparentnosti i oslobođenost politike.
News
Komentari 1
Događaj koji će se održavati svake godine u zadnjem tjednu svibnja treba ojačati veze s iseljeništvom i privući mlade, a kritičari upozoravaju na potrebu transparentnosti i oslobođenost politike.
Saborski zastupnici podržali su u utorak Vladin prijedlog da se svake godine, u zadnjem tjednu svibnja, održava Tjedan Hrvata izvan Hrvatske, pri čemu oporba ističe da mora biti nadstranački i oslobođen dnevne politike, odluku o proglašenju Tjedna formalno donosi Hrvatski sabor.
U višesatnoj raspravi oporba je navela da se u odluci o proglašenju Tjedna ne vidi kako će se financirati, niti koja mu je organizacijska struktura.
Da bi bio uspješan, Tjedan mora biti nadstranački, otvoren svima i oslobođen dnevne politike, poručila je Irena Dragić (SDP), pitajući na čemu se temelji optimizam da će Tjedan zaživjeti, s obzirom da nikada nije zaživio planirani Dan Hrvata izvan Hrvatske?
Smatra da bi taj događaj trebao biti snažan signal da Hrvatska prepoznaje, cijeni i želi ojačati veze sa više od tri milijuna Hrvata i njihovih potomaka koji žive izvan domovine.
Poručuje i kako bi Tjedan mogao postati najveći godišnji poslovni forum ako to budemo znali iskoristiti, te kako može biti ključan za privlačenje mladih Hrvata rođenih u inozemstvu.
Marijanu Puljak (Cenatar) zanima hoće li Tjedan biti istinska prilika da se povežemo s ljudima poput Đikića, Rudana, Soljačića, Bana, koji su pokazali da naša pamet može vladati svijetom, ako ju se ne guši, ili ćemo ih ostaviti po strani dok se po protokolima „slikavaju“ političari?
Pušić (HDZ): Važno da aktivnosti budu i u javnom prostoru
HDZ-ov Dario Pušić (HDZ) u proglašenju Tjedna vidi važan iskorak, kaže da se time otvara prostor za sadržajne i vidljive programe, poručuje kako je važno da aktivnosti budu ne samo u institucijama, nego i u javnom prostoru, dostupne što širem krugu ljudi.
Marin Miletić (Most) navodi da je doprinos Hrvata izvan domovine velik, godišnje uplate gotovo 6 milijardi eura. Zanima ga i postoji li strah organizatora da bi mogli ne dobiti dozvolu za neki koncert u Zagrebu, npr. ako bude htio pjevati neki domoljubni pjevač?
Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske Zvonko Milas odgovora da su "strahovi davno zaboravljeni" i kako vjeruje da vlast u Zagrebu ima dovoljno iskustva da takve stvari ne radi.
Siguran je, ističe, da će Tjedan uspjeti, tumači da je odluka o njegovu održavanju donesena nakon puno rasprave, da je već napravljen organizacijski odbor.
Milas: Od 2020. godine raste broj povratnika
Ističe i da se utvrđivanjem Tjedana želi pojačati vidljivost Hrvata izvan domovine u domaćoj javnosti, osnažiti njihovu nacionalnu samosvijest, osvijestiti pripadnost jednom i nedjeljivom hrvatskom narodu. Tjedan bi se, pojasnio je, održavao svake godine u zadnjem tjednu svibnja, u Zagrebu i u županiji u kojoj će se u istome tjednu organizirati sjednica Vladina Savjeta za Hrvate izvan Hrvatske.
Budući da se u tom tjednu obilježava Dan državnosti, na poticaj Hrvata izvan Hrvatske i na ovaj će se način, ovaj državni blagdan prigodno obilježiti brojnim događanjima u kulturnim, obrazovnim, znanstvenim i drugim ustanovama i na otvorenim prostorima.
Milas je, odgovarajući na zastupničke upite, izjavio i da unatrag sedam godina, od 2020., raste broj povratnika, mladih, koji se useljavaju, a "razlozi su domaći, naši". Naveo je i da, zahvaljujući posebnim upisnim kvotama na hrvatskim sveučilištima danas studira 250 studenata iz iseljeništva.
Najavio je da će ovih dana biti pokrenuta besplatna mobilna aplikacija za učenje hrvatskog jezika razine B, pa će svatko tko želi moći hrvatski jezik učiti na tehnološki visokoj razini.
Igre na sreću mogu izazvati ovisnost. 18+