Sabor poziva: Kandidirajte se za povjerenika za informiranje

Hrvatski sabor pozvao je osobe zainteresirane za obnašanje dužnosti povjerenika za informiranje da u idućih mjesec dana dostave kandidature Odboru za Ustav, Poslovnik i politički sustav, a javni poziv Sabor je u četvrtak objavio na svojim mrežnim stranicama.

Sabor povjerenika bira na pet godina uz mogućnost ponovnog izbora, prvu, aktualnu povjerenicu Anamariju Musa izabrao je u listopadu 2013. godine, što znači da joj na jesen istječe mandat.

Za povjerenika može biti izabrana osoba koja ima hrvatsko državljanstvo i prebivalište na području Hrvatske, visokoškolsku diplomu pravne ili društvene struke, najmanje 10 godina radnog iskustva u struci, koja je istaknuti stručnjak s priznatim etičkim i profesionalnim ugledom i iskustvom iz područja zaštite i unapređenja ljudskih prava, slobode medija i razvoja demokracije.

Osoba koja želi biti povjerenik ne smije biti osuđivana i protiv nje se ne smije voditi kazneni postupak za kaznena djela za koje se postupak pokreće po službenoj dužnosti, te ne smije biti član političke stranke.

Kandidati za povjerenika prolaze sigurnosnu provjeru, a među 'papirima' koje moraju dostaviti mora biti i potvrda Porezne uprave da su podmirili sve dospjele porezne obveze.

Priloženi životopisi kandidata biti će javno objavljeni na saborskoj mrežnoj stranici, smatra se, naime, da prijavom na Javni poziv podnositelj daje suglasnost za to.

Od 1. siječnja novi Zakon o brdsko-planinskim područjima

Novi zakon o brdsko-planinskim područjima koji je u izradi, a na snagu bi trebao stupiti 1. siječnja  iduće godine, uvodi Program i Fond za brdsko-planinska područja, hrvatski planinski proizvod, planinsku iskaznicu, rečeno je u četvrtak na saborskom Odboru za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu, koji je tematski propitivao "Kakav je Zakon o brdsko-planinskim područjima potreban Hrvatskoj“.

Postojeći Zakon o brdsko-planinskim područjima iz 2002., mijenjan je sedam puta, no nije polučio očekivane razvojne, demografske i gospodarske učinke, ocijenila je pomoćnica ministrice za regionalni razvoj Katica Mišković.

 Cilj je novoga, istaknula je, stvoriti podlogu za jačanje konkurentnosti tih područja, njegovih vlastitih potencijala, potaknuti suradnju općina i gradova na brdsko-planinskim područjima, zadržati postojeće stanovništvo i potaknuti naseljavanje osoba koje svojim zanimanjima mogu pridonijeti razvoju.

Od 556 jedinica, 304 spadaju u nerazvijena područja

Lani je napravljeno novo razvrstavanje lokalnih jednica - i od njih 556, čak 304 spadaju u nerazvijena, odnosno potpomognuta područja, rekao je državni tajnik u Ministarstvu regionalnog razvoja Velimir Žunac. Procjenjuje da unatoč negativnim trendovima i procesima koji se ne mogu vratiti, još "nije prekasno" za brdsko-planinska područja.

Da su ta područja u "kolapsu", ocijenio je Vjeran Piršić iz Udruge Eko Kvarner, koja je sa saborskim Odborom organizirala tematsku sjednicu i omogućila da na njoj sudjeluju predstavnici veleposlanstava Austrije, Francuske i Švicarske, zemalja od kojih se, kazao je Piršić, puno može učiti.

Piršić zagovara da se promjeni paradigma donošenja zakona, jer će se u suprotnom, tvrdi, "napraviti katastrofa u područjima gdje se katastrofa već događa". Poziva, naime, da se konzultira ljude iz spomenutih država koje imaju uspješne politike za alpske krajeve, a potom stanovnike na područjima gdje se zakon mora i testirati.

Novi zakon koji dugoročno mora riješiti razvoj brdsko-planinskih krajeva, mora biti u skladu s njihovim posebnostima, poručuje predsjednik Odbora Tulio Demetlika.

Planinska su područja ranjiva i treba im posvetiti posebnu pozornost, rekao je Philippe Meunier, veleposlanik Francuske koja je prvi zakon o planinama donijela prije više od 30 godina, a modernizirala ga 2016. godine.

Francusko zakonodavstvo, istaknuo je, nastojalo je vrednovati različitosti i bogatstvo tih područja, povećati njihovu atraktivnost, vodeći računa o njihovim posebnostima.

U nastojanju da prenese dio francuskih iskustava, francusko veleposlanstvo pokrenulo je nekoliko projekata u Gorskom kotaru, a Gorani su u veljači ove godine studijski posjetili Francusku.

Svoja viđenja o novom zakonu iznijet će i dio gradonačelnika i načelnika iz brdsko-planinskih područja, predstavnici udruga gradova i općina, Zajednice županija, te stručnjaci iz područja razvoja brdsko-planinskih krajeva.