Jovanović o arhivima: HDZ ima više komunista nego SDP

Zastupnici danas u Hrvatskom saboru raspravljaju o izmjenama Zakona o arhivskom gradivu i arhivima koji predlaže Most. Njihov prijedlog je da se izmjenama Zakona omogući pristup dokumentima Državnog arhiva do 22. prosinca 1990. No, Vlada je dan ranije, u četvrtak na sjednici ocijenila kako je Mostov prijedlog Zakona manjkav i nedorečen te ga je vratila na doradu do drugog čitanja.

HDZ-ovi i SDP-ovi zastupnici poručili su kako će zakonski prijedlog podržati, ali u dorađenoj verziji. 

No, prije same rasprave čak šest Klubova zatražilo je stanku. Živi zid i Snaga kako bi progovorili o "maestralnoj presudi u Pazinu i o mjerama za zaštitu 200.000 obitelji od banaka", Promijenimo Hrvatsku kako bi govorili o zahtjevima za narušavanjem monetarnog suvereniteta, HDZ zbog "antiustavnog nasilja" nad Hrvatima u BiH, SDP kako bi govorili o vjerodostojnosti ponašanja određenih članova vlade RH, SDSS  zbog provala u pravoslavne crkve na području grada Drniša te HNS i HSU zbog diskriminacije starijih osoba. 

SDP- ov Peđa Grbin nakon stanke govorio je o vjerodostojnom ponašanju članova Vlade.

- Vjerodostojno je riječ koja je obilježila parlamentarne izbore, a sada je dobila sasvim drugo značenje- poručio je dodavši kako ministar financija Zdravko Marić koji dolazi iz Agrokora sjedi u Vladi. 

- U Hrvatskoj je izrada financijskih izvještaja u kojima se pojedine stavke prikrivaju kazneno djelo,  a jedan član vlade i to ministar financija, u svom rezimeu ima zanimljivu stavku - Agrokor, područje odgovornosti međunarodno financiranje. Nije na meni da kažem da je Zdravko Marić počinio kazneno djelo, ali na meni je da ukažem na vjerodostojnost. Vjerodostojnost ministra koji je bio u Agrokoru kada su se prema Moody'su događale intervencije u financijske izvještaje Agrokora- rekao je poručivši kako Marić govori da neće sudjelovati u problematici Agrokora, a sastaje se s investitorima. 

- Pozivam ga da svoje ponašanje uskladi sa Zakonom o sukobu interesa, da prestane kršiti Zakon i da se izuzme- poručio je Grbin.

Kažimir Varda (Stranka međugeneracijske solidarnosti Hrvatske) stanku je zatražio kako bi upozorio na diskriminacijski govor Ivana Pernara iz Živog zida koji je srednjoškolcima u Rijeci govorio da stariji od 65 nemaju što raditi u politici.

SDSS- ov Boris Milošević upozorio je na provale u pravoslavne crkve u Drnišu. 

- Tu se ne radi o provalama radi materijalne koristi, provaljeno je pet puta u jednu Crkvu gdje se nema što ukrasti. U manje od mjesec dana imamo devet provala. Vjerujem da policija poduzima što može, ali apeliram na ministra Orepića da pojača napore u potrazi za počiniteljima- rekao je Milošević.

Nakon stanke, Nikola Grmoja u ime predlagatelja obrazložio je prijedlog izmjena Zakona o arhivima. Nije još ni počeo govoriti, a zastupnici su već javili za replike što nije iznenadilo Grmoju. 

- Vidim da je tema vruća- rekao je. 

Naglasio je kako arhivsko gradivo mora biti dostupno svima. 

- Vrijeme je pokazalo kako je arhivski zakon postao glavnom preprekom za istraživanja recentne hrvatske povijesti. Po sili zakona želimo da se otvori svo gradivo do 22. prosinca 1990., pa i ono koje je označeno nekom oznakom tajnosti- rekao je Grmoja. 

Javio se i predsjednik Sabora Božo Petrov zamolivši zastupnike da se suzdrže od uvreda. 

- Svjestan sam da je velik broj zastupnika, figurativno govoreći, doktorirao na ovoj temi u zadnjih 25 godina, ali molim vas da se suzdržimo od uvreda- rekao je Petrov.

SDP- ov Mirando Mrsić poručio je da je ovaj prijedlog zakona napravljen u predizborno vrijeme te da građanima ništa ne znači. Istaknuo je kako je važnije što se događalo nakon '90-ih godina, za vrijeme privatizacije. A naglasio je kako će koplja oko Zakona lomiti u HDZ- u, ali ne i u SDP- u. Potom je upitao Grmoju da li je Most koristio savjete Zlatka Hasanbegovića u izradi zakonskog prijedloga.

- Kolega Hasanbegović ni na koji način nije sudjelovao u izradi ovog Zakona. Konzultirali smo stručnjake, odvjetnike...i napravili jedan izvrstan prijedlog Zakona. A  vi ste sada poslali poruku da obitelji Đureković ovo ništa ne znači, a znamo koju su muku prošli kako bi došli do dokumenata- odgovorio mu je Grmoja i poručio kako zbog konstantnih priča o ustašama i partizanima tu priču konačno treba zaključiti.

- Zaključimo tu priču više, ajmo sve otvoriti i doći do istine, to je jedini put u zdraviju i sretniju budućnost- poručio je Grmoja.

Beljak: Mi smo se naših komunista riješili

HSS- ov Krešo Beljak poručio je kako arhivi ne postoje.

- Vi namjerno bacate pijesak ljudima u oči. Arhiva više nema, oni ne postoje. Svi mi znamo kako su se odvijale stvari '90- ih i krajem 80-ih. Pravi domoljubi koji su bili proganjani, stradali su od hrvatske ruke. Mi smo se svojih komunista riješili. Branko Hrg, član SKOJ-a je u HDZ-u, tamo gdje mu je i mjesto. HSS bi bio prvi za otvaranje arhiva, ali njih nema- poručio je Beljak pa zaradio opomenu od Petrova.

- Zamolio sam da se ne vrijeđamo- poručio je Petrov.

Beljak je odgovorio kako to nije vrijeđanje, nego istina.

- Nije uvreda ako je netko zaista bio član SKOJ- a. Ali ispričavam se pa ću reći, ne kolegi Hrgu, nego drugu Hrgu- rekao je Beljak. 

Jovanović: HDZ ima više komunista nego SDP

SDP- ov Željko Jovanović poručio je kako HDZ ima više komunista nego SDP. 

- SDP nema nikakvih problema da se otvore arhivi, HDZ ima više komunista nego SDP. SDP se još 1990. ispričao za sve zločine komunizma, a 1995. svu arhivu Saveza komunista predao Državnom arhivu- rekao je Jovanović.

Ivica Poljičak, državni tajnik u Ministarstvu kulture kazao je kako je Vlada pažljivo proučavala Zakon svjesna njegove osjetljivosti. Istaknuo je kako Ministarstvo kulture već priprema cjeloviti Zakon koji će se uputiti u Sabor do lipnja, a da je u međuvremenu Most uputio svoj prijedlog koji je nedorečen. 

- Bilo je jasno kako je potrebno donijeti novi Zakon kojim se uređuje arhivska djelatnost. U međuvremenu se pojavio i Mostov prijedlog izmjena Zakona. Mogu kazati kako sam cilj ovog prijedloga zakona ima visoko suglasje s novim zakonom koji se upravo stvara u Ministarstvu kulture. Vlada upućuje na dio nedorečenosti i potrebu za usklađivanje s hrvatskim zakonodavstvom. U novom Zakonu se vodi računa o dostupnosti arhiva pri čemu se rukovodimo njemačkim modelom koji radi jasnu distinkciju između progonitelja i žrtve- istaknuo je Poljičak.

Stazić se ponovno javio za riječ i sasuo paljbu na odnos HDZ- a i Mosta.

- U Vladi sjede i Most i HDZ. Mostu u Saboru se žuri u odnosu na Most u Vladi. Most u Saboru htio bi da se što prije sazna što je sve represivni komunistički sustav radio, koliko je otvorio škola, tvornica, kakav je imao zdravstveni sustav i u tom pogledu podržavam Most u saboru u odnosu na Most u vladi- rekao je Stazić.

 Glasnovića zanima da li se zna koliko je arhive uništeno od osnutka države. 

- Ispada da nitko nije bio u komunistima ili u UDBI. Je li netko pričao s kolegama iz Srbije. Nitko ne traži povrat arhive iz Beograda. Što je s oduzetim stanovima? Imamo ministra koji kao paradni konji govori da će se to još produžiti na pet godina- poručio je Glasnović.

Mrsić: Kad ne znaš što ćeš s budućnosti, vratiš se u prošlost

Prije plenarne sjednice i Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu proveo je raspravu o Mostovu prijedlogu izmjena Zakona o arhivskom gradivu i arhivima.

Nikola Grmoja u ime predlagatelja Zakona istaknuo je kako Hrvatska treba Zakon koji će riješiti pitanje arhivistike te da Most želi u potpunosti otvoriti arhive. 

Vlada je sa sjednice u četvrtak poručila kako prijedlog Zakona ima niz nedorečenosti, između ostalog, da nije usklađen s EU i hrvatskim zakonima o Pravu na pristup informacijama i zaštiti osobnih podataka. SDP- ovci, koji su istaknuli da će dorađeni Zakon podržati, također su napomenuo kako Zakon nije usklađen. Vlada je navela i kako izmjene Zakona nisu ni potrebne jer Ministarstvo kulture već priprema cjeloviti Zakon koji će biti upućen u Hrvatski sabor prije ljetne stanke. 

- U našem prijedlogu nema povrede osobnih podataka. Predsjednik Kluba HDZ-a sinoć je najavio da će HDZ podržati ovaj prijedlog, a iste informacije su i za SDP-  kazao je Grmoja.

SDP- ov Mirando Mrsić poručio je da "kad ne znaš što ćeš s budućnosti, onda se vraćaš u prošlost da zabaviš narod". Most predlaže otvaranje arhiva do 22. prosinca 1990., a Mrsić smatra da je za budućnost puno važnije što se događalo od '90- ih pa naovamo. 

- Treba u tom razdoblju razbiti neke mitove. Ipak, SDP podržava ovaj prijedlog, neka se partneri dogovore tko će to napisati, Most ili HDZ. Od SDP-a ćete dobiti podršku, no napominjem, važnije je što se događalo od '90. naovamo- poručio je Mrsić. 

HDZ- ov Željko Reiner istaknuo je se HDZ- ov stav nije promijenio te da arhive treba otvoriti, ali je poručio kako se Mostovim prijedlogom Zakona u isti položaj stavljaju osobni podaci žrtve i počinitelja. 

- No, Vlada priprema sveobuhvatni Zakon o arhivskoj djelatnosti, koji obuhvaća i ovaj prijedlog, koji treba biti pred Saborom prije ljetne stanke. Sad imamo parcijalno rješenje, a u kratkom roku imat ćemo cjelokupno rješenje.  Imamo situaciju da su u komunizmu ljudi prisluškivani, praćeni i sad se stavljaju u istu razinu i podaci o tim žrtvama i podaci onih koji stu to radili. To nije intencija nikoga, ni Mosta- rekao je Reiner upitavši koji bi bio cilj da se otkriju osobni podaci o spolnom životu pojedinca kojeg su prisluškivali. Dodao je kako javnost to ne zanima.

- Tu treba doraditi stvari da se postigne cilj koji svi dijelimo - što se događalo za vrijeme totalitarnih režima- poručio je Reiner.

Hasanbegović: Nedostatak financija ne može biti razlog za nedonošenje Zakona

HDZ- ov Zlatko Hasanbegović pohvalio je Mostov prijedlog Zakona. Istaknuo je kako su, po pitanju arhiva, svi zakazali od 1990. godine. Vlada je Zakon vratila na doradu i iz financijskih razloga jer, kako su istaknuli, Most nije napravio procjenu učinka, a za provedbu njihova prijedloga bilo bi potrebno dodatnih 70 milijuna kuna. No, Hasanbegović staje na stranu Mosta i poručuje kako to ne može biti alibi za nedonošenje Zakona. 

- Donošenje integralnog Zakona nije ni u kakvoj suprotnosti s parcijalnim rješenjem. Nedostatak financija ne može biti alibi za nedonošenje Zakona o arhivima- poručuje Hasanbegović. 

SDP- ov Bojan Glavašević poručio je kako bi trebalo ovako temeljito razgovarati o sadašnjosti. 

- Trebali bismo ovako temeljito razgovarati o sadašnjosti u kojoj član Vlade kaže da jedan svećenik vrijedi više od 20 svećenika- istaknuo je. 

Vrdoljak: Nemam problema s otvaranjem arhiva 

Ivan Vrdoljak, šef HNS- a, poručio je u petak novinarima u Hrvatskom saboru kako on nema problema sa otvaranjem arhiva. Ali ističe kako mu je suludo da Vlada i zastupnici nisu usuglašeni oko Mostovog prijedloga Zakona o arhivskom gradivu i arhivima. 
- Mene samo zanima tko je lud u ovoj državi. Mostovi i HDZ- ovi ministri glasaju da to nije dobar Zakon, nakon toga Mostovi i HDZ- ovi zastupnici glasaju da je. Ponavlja se priča kao o poreznoj reformi, uvođenju eura, vojnom roku, plinu, preuzimanje INA- e i sve te točke su prvo bile komunicirane na jedan čudan način sa javnosti, a tek onda usuglašene unutar koalicijskih partnera.  I to sad prelazi mjeru pristojnosti. Postavlja se ključno pitanje, što je uopće njihov rezultat u ova četiri mjeseca, osim neodlučnosti i anemičnosti- rekao je Vrdoljak.
Na pitanje podržavali HNS Mostov prijedlog Zakona, Vrdoljak ističe kako njegovoj stranci to uopće nije u fokusu interesa. 
- Arhivi uopće nisu u fokusu interesa HNS- a i tko god želi pregledavati arhive, neka ih pregledava, neka ih objavljuje. Ja nemam vremena za to, mene zanima kako ćemo mi povećati plaće ljudima ili kako ćemo dići industriju. Ako se netko želi baviti povjerenstvom za prošlost, ja se želim baviti povjerenstvom za budućnost- rekao je. 
Na pitanje hoće li glasati za Zakon, poručuje kako nema problem glasati za njega, ali ističe kako je upravo Vlada protiv.
- Nemamo uopće problem glasati za, ali zašto bih ja uopće glasao za nešto ako je Vlada protiv toga. Neka najprije donesu neki sadržaj usuglašen. Nek se zbroje, ne znam više tko je tu lud. Ali nemam ništa protiv da se uđe u hrvatske arhive, HNS s tim problem, neki možda imaju- poručuje dodavši kako se najprije Most i HDZ moraju usuglasiti oko Zakona. 
- Nisu usuglasili sa Vladom. Hoće li premijer Plenković glasati za to? Pa to je ključno pitanje. Valjda većina mora usuglasiti konačan prijedlog i kad usuglase, mi ćemo dati svoj stav, do tada ne mogu ništa reći. Ali nemam problem da se otvore sve arhive ovog svijeta, ni u Hrvatskoj, ni u Bugarskoj, ni u Danskoj... Nek se sve arhive otvore jer mi nemamo repova u svojoj stranci- žustro je zaključio Vrdoljak. 

Culej: Treba proširiti arhive i nakon 1991.

HDZ- ov Stevo Culej također je istaknuo da bi trebalo proširiti arhive i nakon 1991. godine.

- Arhive treba otvoriti, samo je pitanje što će se naći. Većina zločinaca je već otišla. Treba proširiti arhive i nakon '91. da se vidi tko je nastavio s politikom UDBA-e i zatvaranjem hrvatskih branitelja. Imamo sreću što smo živu glavu iznijeli iz rata- rekao je Culej.

SDP- ov Peđa Grbin istaknuo je kako Zakon podržava, ali naveo niz primjedbi koje Most do drugog čitanja mora doraditi.

- Svakom onom tko je bio žrtva režima moći će se viriti u privatne obiteljski život- istaknuo je Grbin dodavši da se trebaju otvoriti arhivi i nakon prosinca 1990.

- Otvorimo pitanje tko je šurovao sa SAO Krajinom i tko je prodavao naftu. Otvorimo i pitanje pretvorbe i privatizacije. Otvorimo ta pitanja i suočimo se skaznenim djelima koja su počinjena. Idemo dalje, ratni zločin. Otvorimo i to i suočimo se s onim što je rađeno nakon 1990.- poručio je naglasivši kako Mostu nije stalo do cjelovitog rješenja već samo do još jedne teme uoči lokalnih izbora. 

Poručio je Culeju da mu je Ustav potpuna nepoznanica. 

- Pravo žrtve je pravo na istinu i nijedno pravo nije veće od toga. Povijest vam se može sviđati ili ne, ali vi i takvi kao vi je nećete mijenjati- rekao je Grbin.

SDSS- ov Milorad Pupovac rekao je kako je njegova stranka za otvaranje arhiva, ali se pita na koji način se to može dogoditi. 

- Živimo u zemlji koja je smještena na prostoru u kojem su u 80 godina bila tri rata. Svaki režim koji se mijenjao optuživao je onaj prethodni. Ne možemo imati čistu savjest ako dopuštamo da se događa ono što se dogodilo. Klub zastupnika SDSS-a je za otvaranje arhiva. Ali kako? Što se s njima dogodilo, gdje je građa? Znamo samo za neke dijelove. Nešto je u SDP-u, a što je s ostatkom- pita se Pupovac.