News

Komentari 3

'Sad se moramo nadati da će biti nekoga iz čijeg prvog stupa ćemo dobivati svoje mirovine'

'Sad se moramo nadati da će biti nekoga iz čijeg prvog stupa ćemo dobivati svoje mirovine'

Iz Udruge članova obveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova kažu da trenutni sustav mirovinskih fondova vuče sve građane u provaliju jer se s plaćenim doprinosima većinski ulaže u državne obveznice

Od 100 kuna mirovinskih doprinosa, 75 ide u tzv. prvi mirovinski stup i služi za isplatu mirovina postojećih umirovljenika. Ostalih 25 kuna ide u drugi stup i ulaže se. 

- Ovo je dobronamjerna Ponzijeva shema. Zapravo se morate nadati da, kad ostarite, će biti nekoga iz čijeg će se prvog stupa moći naplatiti vaša mirovina - govori predsjednik Udruge članova obveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova, Andrej Grubišić.

- Građani nemaju izbora nego se moraju odlučiti za jedan od četiri mirovinska Fonda. To ne potiče nikakvu konkurentnost, pa onda ni poboljšanje rada Fondova, jer imaju monopol nad tim uplatama. A 60% njihove imovine su državne obveznice, dakle naš novac ne ulažu produktivno - objašnjava Grubišić i dodaje: 

- Dapače, postojeći prinosi na državne obveznice su u realnim terminima negativni. 

Cilj Udruge članova obveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova je zastupanje interesa ulagatelja u obvezne fondove, promjena zakona, veća informiranost građana, ali i promjena poslovanja i konkurentnosti Fondova. Članstvo u Udruzi je besplatno, a ideja je da svima približe mirovinske Fondove.

- Recimo da ste svojim uplatama u obvezni mirovinski Fonda akumulirali 100.000 kuna. To je vaš novac, vi ste ga uplatili. Ali do njega ne možete. Dogodi se potres i vi taj novac ne možete koristiti ni da dignete kredit kako bi si obnovili kuću - govori inicijatorica Ankica Mamić.

Iz Udruge smatraju da zbog prevelikog uplitanja države i ograničenosti samih fondova, 2. stup služi pretakanju iz šupljeg u prazno. Građani, njih čak 96%, nije samo izabralo Fond u kojeg uplaćuju tako da ne biraju ni kako će Fond ulagati njihove novce. Problem ovakvog sustava su i demografija i migracija.

- Trenutni model veći dio sredstava alocira u prvi stup što znači da buduće mirovine ovise o budućim radnicima, a mi imamo i pad fertiliteta i iseljavanje. Ovakav sustav nas sve zajedno vodi prema provaliji i nije dugoročno održiv. Dijalog o mirovini je nužan kako bismo osigurali dostojne mirovine. Za mirovinski sustav nije bitno samo koliko djece se rodilo, nego hoće li i ta djeca raditi i živjeti u Hrvatskoj jednog dana. Hoće li ovdje uplaćivati mirovinsko - zaključila je Vedrana Pribičević. 

Najčitaniji članci