'Sad se moramo nadati da će biti nekoga iz čijeg prvog stupa ćemo dobivati svoje mirovine'

Od 100 kuna mirovinskih doprinosa, 75 ide u tzv. prvi mirovinski stup i služi za isplatu mirovina postojećih umirovljenika. Ostalih 25 kuna ide u drugi stup i ulaže se. 

- Ovo je dobronamjerna Ponzijeva shema. Zapravo se morate nadati da, kad ostarite, će biti nekoga iz čijeg će se prvog stupa moći naplatiti vaša mirovina - govori predsjednik Udruge članova obveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova, Andrej Grubišić.

- Građani nemaju izbora nego se moraju odlučiti za jedan od četiri mirovinska Fonda. To ne potiče nikakvu konkurentnost, pa onda ni poboljšanje rada Fondova, jer imaju monopol nad tim uplatama. A 60% njihove imovine su državne obveznice, dakle naš novac ne ulažu produktivno - objašnjava Grubišić i dodaje: 

- Dapače, postojeći prinosi na državne obveznice su u realnim terminima negativni. 

RAST U PRUŽANJU SMJEŠTAJA Već peti mjesec u nizu raste broj osiguranika na Mirovinskom

Cilj Udruge članova obveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova je zastupanje interesa ulagatelja u obvezne fondove, promjena zakona, veća informiranost građana, ali i promjena poslovanja i konkurentnosti Fondova. Članstvo u Udruzi je besplatno, a ideja je da svima približe mirovinske Fondove.

- Recimo da ste svojim uplatama u obvezni mirovinski Fonda akumulirali 100.000 kuna. To je vaš novac, vi ste ga uplatili. Ali do njega ne možete. Dogodi se potres i vi taj novac ne možete koristiti ni da dignete kredit kako bi si obnovili kuću - govori inicijatorica Ankica Mamić.

Iz Udruge smatraju da zbog prevelikog uplitanja države i ograničenosti samih fondova, 2. stup služi pretakanju iz šupljeg u prazno. Građani, njih čak 96%, nije samo izabralo Fond u kojeg uplaćuju tako da ne biraju ni kako će Fond ulagati njihove novce. Problem ovakvog sustava su i demografija i migracija.

NIKA ISTRAŽUJE Prosječan zaposlenik u svoj je mirovinski fond uplatio 85.460 kuna. Evo koliko ima sada

- Trenutni model veći dio sredstava alocira u prvi stup što znači da buduće mirovine ovise o budućim radnicima, a mi imamo i pad fertiliteta i iseljavanje. Ovakav sustav nas sve zajedno vodi prema provaliji i nije dugoročno održiv. Dijalog o mirovini je nužan kako bismo osigurali dostojne mirovine. Za mirovinski sustav nije bitno samo koliko djece se rodilo, nego hoće li i ta djeca raditi i živjeti u Hrvatskoj jednog dana. Hoće li ovdje uplaćivati mirovinsko - zaključila je Vedrana Pribičević.