Nakon invazije na Ukrajinu, sankcija i totalnog ostracizma Rusije iz europskog društva stao je dotok plina iz Rusije i cijene plina i električne energije u Njemačkoj su podivljale.
SUPERSILA U KRIZI
Sankcije, Kina, štednja... Euronews donosi pet razloga zašto je Njemačka u Krizi
Čitanje članka:
3
min
Njemačka je provela već nekoliko godina bez ozbiljnijeg ekonomskog rasta na kakvog je navikla u prošlosti. Motor Europe se usporio i to svi osjećamo ili kako bi Pavle Kalinić rekao: Kad je Njemačka prehlađena, Hrvatska umire od upale pluća.
No što se dogodilo prvoj ekonomiji Europe i industrijskom divu? Euronews donosi pet ključnih uzroka stagnacije.
1. Rusi i energenti
Godinama su Merkel i Putin odlično surađivali. Toliko dobro da je Njemačka odbacila svoj nuklearni program i postala ovisna o jeftinom ruskom plinu i nafti koji je dobrim djelom dolazio preko Sjevernog toka.
Rusija se u to vrijeme smatrala pouzdanim trgovinskim partnerom iako su dolazila upozorenja iz Francuske da nije pametno toliko ovisiti o nepredvidljivom Putinu.
Nakon invazije na Ukrajinu, sankcija i totalnog ostracizma Rusije iz europskog društva stao je dotok plina iz Rusije i cijene plina i električne energije u Njemačkoj su podivljale.
Njemačka se morala okrenuti ukapljenom prirodnom plinu ili LNG-u, superhlađenom i uvezenom brodom iz Katara, a američki LNG košta više od plina iz cjevovoda.
Električna energija sada košta industrijske korisnike u Njemačkoj u prosjeku 20,3 eurocenta po kilovatsatu, prema studiji istraživačke tvrtke Prognos AG. U SAD-u i Kini, gdje se nalaze mnogi konkurenti njemačkih tvrtki, cijena je ekvivalentna 8,4 eurocenta.
Obnovljivi izvori energije nisu dovoljno brzo implementirani. Infrastruktura za transport vodika kao zamjenskog goriva za peći za čelik i dalje je većinom mrtvo slovo na papiru.
2. Kina
Njemačka je godinama imala koristi od ulaska Kine u globalno gospodarstvo. Njemačke tvrtke pronašle su veliko novo tržište za industrijske strojeve, kemikalije i vozila. Početkom i sredinom 2010-ih, Mercedes-Benz, Volkswagen i BMW preplavili su kinesko tržište svojim jurilicama.
Sve je bilo dobro dok Kina nije odlučila stvoriti snažnu automobilsku industriju koja je preko noći postala konkurent njemačkim brendovima. Njemačka je najviše izgubila od kineskog izvoza automobila.
Do 2024. godine Kina je izvozila 5 milijuna auta godišnje. Njemački izvoz automobila u istom razdoblju prepolovio, na 1,2 milijuna automobila.
Kina je bacila oko i na obnovljive izvore energije.
Tako su kineske firme koje subvencionira država u potpunosti potisnuli njemačke proizvođače solarnih panela. Davne 2010. kineski proizvođači panela ovisili su o njemačkoj opremi.
Danas, se globalna proizvodnja solarnih panela oslanja na opremu iz Kine. Vlada u Pekingu je pojačala napore za promicanje i subvencioniranje proizvodnje za izvoz.
3. Štednja na investicijama
Njemačka se tijekom godina rasta uljuljala u lažan osjećaj dugoročne ekonomske sigurnosti. Tako je Berlin godinama štedio na ulaganjima u dugoročne investicije kao što su željezničke linije i brzi internet. Vlada je uravnotežila svoj proračun i ponekad iskoristila viškove iz poreznih prihoda iz rastućeg gospodarstva.
Nijemci često kritiziraju stanje željeznica, brzi internet još uvijek nije stigao do nekih ruralnih područja. Dalekovod koji bi doveo električnu energiju s vjetrovitog sjevera Njemačke do tvornica na jugu neće biti spreman prije 2028.
4. Nedostatak kvalificiranih radnika
Njemačke tvrtke imaju problema s pronalaženjem visoko kvalificiranih radnika, prvenstveno u IT sektoru, ali fale i tete u vrtićima, osoblje u hotelima i osoblja u domovima za starije.
U istraživanju Njemačke komore za trgovinu i industriju u kojem je sudjelovalo 23.000 tvrtki, 43% tvrtki reklo je da ne mogu popuniti otvorena radna mjesta.
5. Birokracija
Dugotrajne procedure, glomazna količina propisa i dozvola zadaju glavobolje njemačkim firmama i tjeraju potencijalne investitore. Osiguravanje građevinske dozvole za vjetroturbinu može trajati godinama.
Tvrtke koje postavljaju solarne panele moraju se registrirati i kod državnih regulatora i kod svog lokalnog komunalnog poduzeća iako bi komunalno poduzeće moglo proslijediti informacije na državnu razinu.
Bizarno, ali restorani u Njemačkoj moraju ručno bilježiti temperature hladnjaka i čuvati tiskane kopije zapisa mjesec dana, čak i ako su podaci pohranjeni digitalno.
Njemački političari su gotovo patološki opsjednuti s klimatskim promjenama i propisima izluđuju firme i poslodavce.
Zanimljivo, brojne startup firme koje se bave umjetno inteligencijom, otkrile su da su godinama izbjegavale tržište EU zbog ogromne birokracije.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
