Sebastian Ćato (17) je najmlađi znanstvenik u Hrvatskoj: Otkrio sam čak četiri nepoznata kukca

Sebastian Ćato najmlađi je biolog u Hrvatskoj. Ima 17 godina i pohađa smjer za agroturističkog tehničara u Srednjoj strukovnoj školi u Šibeniku. Iza sebe već ima objavljen jedan znanstveni rad, a upravo radi i na drugom u koautorstvu.

- Biljkama sam se počeo općenito baviti s 12 godina, točnije sukulentima. S vremenom sam skupio znanja i o ostalim biljkama, što kućne, samonikle, vrtne... Lani sam se počeo baviti kukcima jer sam ih počeo fotografirati uz biljke, dosta često sam sretao kukce dok sam tražio razno bilje, pa sam ih s vremenom počeo više opažati i sad se trudim malo više učiti i o njima - govori Sebastian.

A njega su "otkrili" botaničari Dora Papković i Antun Jelinčić na stranici iNaturalist na kojoj je objavljivao fotografije biljaka i kukaca na koje bi naišao. Nakon toga upoznao se i s Josipom Skejom, asistentom sa zagrebačkog Prirodoslovno-matematičkog fakulteta. On ga je uputio u cijeli proces pisanja rada koji je objavljen pod nazivom "Unexpected faunistic records of Rhacocleis annulata, Eyprepocnemis plorans, and Xya pfaendleri (Orthoptera) from Croatia and Slovenia".

Nove vrste: Zrikavac i dva skakavca

- Kolege Dora Papković i Antun Jelinčić uputile su ga u biljke, pa sam ga ja onda htio i u životinje odnosno kukce koji su ga zanimali. U početku nisam mislio da je otkrio nešto posebno već da se radi o čestoj vrsti skakavca. Tek kad mi je rekao da bolje pogledam shvatio sam da sam bio u krivu i da se ipak radi o rijetkoj vrsti - kaže Josip Skejo.
Sebastian je fotkajući naišao na tri posebne životinjice, jednog zrikavca i dva skakavca, a ubrzo se ispostavilo da se radi o trima novim vrstama za ovo područje. Dva koja nikada nisu prije uočena u Hrvatskoj i jedan u Dalmaciji.

- Rijetkost je da netko tko je amater naiđe na nešto ovako posebno, ali Sebastian ima odlično oko - dodaje Skejo.
Sebastian je osim skakavca i zrikavca pronašao i novu vrstu bogomoljke pa već radi i na drugom znanstvenom radu.
- Koautor sam u jednom jako interesantnom radu koji je napisala Matea Martinović. Naime radi se o tri nove vrste stranih bogomoljki koje su pronađene na nekoliko različitih mjesta po Hrvatskoj, ja sam sreo jednu vrstu pa sam zbog svog pronalaska uključen u rad kao koautor, što mi je jako drago - kaže Sebastian.

Potrebna promjena u sustavu

S profesorima i mentorima s PMF-a odlično surađuje te kaže kako je uzbudljivo kad možeš s nekim pričati o nečemu što te jako zanima, a da te ta osoba potpuno razumije i kvalitetno doprinosi razgovoru. Ističe i da je jako edukativno jer se puno toga može nauči surađujući s nekim tko ima puno više iskustva od tebe samoga.

- Ne znam nikog tako mladog u Hrvatskoj da ima objavljen ovako kompleksan rad, mislim da je Sebastian prvi, barem u području biologije. Postoje natjecanja za srednjoškolce u sklopu časopisa Bioznalac, ali to su puno jednostavniji i manje detaljni radovi - objašnjava Skejo.

Sebastian planira i upisati smjer biologije na PMF-u, a najviše ga zanimaju botanika i entomologija. Unatoč ovako velikom uspjehu izrazio je zabrinutost da mu znanstveni rad neće donijeti dodatne bodove pri prijemnom postupku za upis na fakultete.

- Nažalost do sada fakulteti nisu bodovali ovakve radove tijekom upisa. Kada sam ja išao na fakultet nisam za njih mogao dobiti ni bodove za stipendiju. Nadam se da će Sebastianu uspjeti, na Povjerenstvu za upise je da odluči - objasnio je Skejo.
Kao dodatna postignuća obično se vrednuju sudjelovanja na državnim i međunarodnim natjecanjima iz određenih nastavnih predmeta, ali upravo bi Sebastian mogao biti poticaj da se boduju i ovakvi radovi te da se u sustavu nešto promijeni.
- Bioraznolikosti ima, ali nema ju tko proučavati. Ovakvim mladim ljudima kao što je Sebastian treba pružiti priliku i omogućiti uvjete za rad. - poručio je Skejo.