Šef Porezne uprave o greškama s porezom na nekretnine: 'Mi se ispričavamo, sve ćemo riješiti'

Još jednom se ispričavamo svima koji su dobili pogrešno rješenje o porezu na nekretnine. Sve će biti ažurno ispravljeno, a pozivamo i gradove i općine na ažuriranje podataka kako se u budućnosti ne bi događale iste greške, poručio je ravnatelj Porezne uprave Božidar Kutleša danas u vezi pogrešnih rješenja izdanih za 2025. godinu.

Iz Porezne uprave su rekli i da svi građani ne trebaju plaćati porez dok se ne riješi prigovor. Ako su ga podnijeli, neće imati zatezne kamate niti bilo koji drugi oblik penalizacije. Dakle, trebaju prvo pričekati da Porezna uprava riješi njihove prigovore. Oni koji smatraju da im je ispravno obračunat porez i ne podnose prigovor, trebaju ga platiti. Ako su građani slučajno uplatili porez, a po prigovoru se utvrdi da nisu trebali, automatski će im biti vraćen. Obrada svih prigovora će trajati dva mjeseca. 

Iz Porezne uprave nisu zasad otkrili najažurnije podatke o broju prigovora, nego su se držali podataka od prije sedam dana. Podsjetimo, tada su dobili oko 36.000 prigovora na posljednju tranšu izdana 192.000 rješenja o porezu za više od 201.000 nekretnina. Od 556 gradova i općina, Porezna naplaćuje porez za njih 386, a ostalih 170 rade to sami i Porezna uprava nema podatke o naplati. Ukupno je porezna uprava, s ranijim rješenjima u listopadu, izdala oko 286.000 rješenja za više od 300.000 nekretnina. Greške su se, kaže dogodile zbog neusklađenosti podataka lokalne uprave o komunalnoj naknadi s adresama. Porezna je istakla da su oni obradili 1,3 milijuna nekretnina, već eliminirali one koji ne trebaju plaćati porez i na kraju izdali rješenje za oko 300.000 nekretnina, te da su greške nastale jer se i prvi puta radi tako veliko uparivanje podataka. Smatraju da oko 36.000 pogrešnih rješenja na 1,3 milijuna nekretnina čini tek 2,8 posto, te da su im takve greške očekivane s obzirom na prvu naplatu. 

Najčešća greška je da su porez dobili oni koji žive u nekretnini i ne bi ga trebali plaćati, druga nekretnina im služi za stanovanje za člana obitelji, ali manji dio je dobio i za najam. Porez se ne plaća ako je nekretnina u dugoročnom najmu i 10 mjeseci godišnje služi za stanovanje.

 Upravo istječe rok do 31. ožujka u kojem građani trebaju prijaviti sve promjene ako ne žele plaćati nekretnine ili ako su ušli u sustav da bi ga 2026. godine trebali platiti.  Primjerice, ako je nekretnina bila prazna, a sada je iznajmljena, ili obratno, tu promjenu treba prijaviti. Treba prijaviti i promjenu kvadrature ako se dogodila. Ili ako je Porezna uprava izdala rješenje s netočnim podacima. 

Veliki problem je nastao s uparivanjem podataka o srodstvu, pa je uputno prijaviti ako u stanu ili nekretnini živi dijete, a vlasnik je roditelj koji živi na drugoj adresi. Također, ako netko ima kuću ili stan za odmor koji osobno koristi povremeno – trebao bi to prijaviti ako nije dobio rješenje. 

Prava zbrka je nastala jer je Porezna uparivala lokalne podatke o komunalnoj naknadi s prebivalištima. I tu je znalo biti greški. Oni koji su iznajmili stan tvrtki ili obrtu, trebali bi, po tumačenju Porezne, platiti porez – osim ako na adresi nema prijavljeno boravište ili prebivalište stanara. 
Međutim, tu je i druga mogućnost. Ako netko iznajmljuje kratkoročno stan turistima, onda bi trebao plaćati porez na nekretnine. Ali ako je gradu i općini prijavio to kao poslovnu aktivnost, plaća višu komunalnu naknadu za stan, onda neće dobiti rješenje o porezu na nekretnine. 

Iz Porezne uprave smo saznali i da uopće nisu uparivali podatke o potrošnji struje na stanovima jer bi ti HEP-ovi podaci pokazali je li nekretnina prazna.  Obećali su to raditi u budućnosti. Također, nije se uspoređivala baza podataka s registriranim iznajmljivačima za kratkoročni najam.