Selak Raspudić: 'Pojavili su se prijepori oko femicida', državna tajnica: 'Zakon još nije gotov'

Iako su prošla već skoro dva mjeseca otkad je Zakon objelodanjen, još uvijek ne znamo na koji će se način i hoće li se definirati femicid kao zasebno kazneno djelo u Kaznenom zakonu ili će se ostati na sadašnjem prijedlogu bez dodatnih izmjena, istaknula je Mostova Marija Selak Raspudić, koja je kao predsjednica Odbora za ravnopravnost spolova sazvala tematsku sjednicu o prijeporima koji su se pojavili na tu temu. 

A tiču se promjene definicije femicida od prvotnog Vladinog prijedloga do onog u konačnom prijedlogu Zakona koji je otišao u javno savjetovanje.

JAVNO SAVJETOVANJE Suci Vrhovnog suda protiv uvođenja femicida: 'Daje manju vrijednost životu muškarca...'

- Udruge koje su s nevjericom i aplauzom dočekale prvotnu definiciju, na kraju su bile prve koje su se okrenule protiv nove definicije i zatražile da se povuče na doradu. U javnu su se polemiku uključili i stručnjaci i suci, budući da je ostalo otvoreno pitanje je li uvođenje femicida u kazneno zakonodavstvo dodatna zaštita žena kao žrtava nasilja ili je riječ o diskriminaciji muškaraca. S obzirom na nemuštu definiciju koja je izašla u prvom čitanju,pitanje je jesu li femicid uopće i pitanje zaštite žena žrtava nasilja cilj izmjena Kaznenog zakona ili to služi kao smokvin list kojim se pokušava prodati i prikriti cenzura, koja će, također, ići tim istim izmjenama Kaznenog zakona - kazala je predsjednica Odbora.

'Zakon još nije gotov, ali će biti donesen u ovom mandatu'

Državnu tajnicu Ministarstva pravosuđa Vedranu Šimundžu Nikolić na sjednici je uputila da im da objašnjenje zašto je do promjene definicije došlo preko noći.

- Moram odmah razjasniti dilemu ili nesporazum - radna skupina radi, ona je radno tijelo Ministarstva, ima svoj dosta složen, specifičan i poseban zadatak - izanalizirati sve odredbe kaznenog zakonodavstva, a i druge propise, koji su tiču žrtava i nasilja. I kada ih analizira, a dijelom ih jesmo izanalizirali, onda se sukladno tim zaključcima donose određeni prijedlozi. Mi smo donijeli tri prijedloga Kaznenog zakona i Zakona o zaštiti nasilja u obitelji, međutim, faza u kojoj ste vi poslali poziv da mi u Saboru komuniciramo o problematičnim dijelovima je takva da članovi radne skupine još uvijek nisu vidjeli u javnom savjetovanju stotinjak prijedloga, koje mi razrađujemo zadnjih 15 dana i analiziramo - istaknula je državna tajnica naglasivši kako posao oko izmjene Zakona nije gotov. 

- Mi smo požurili ići na javno savjetovanje, i to ne samo radi ovog kaznenog djela, kako bismo čuli što misle struka i obični ljudi. Dobili smo 139 komentara, razrađujemo ih već tri tjedna, ima dobrih prijedloga i puno će nam to sad pomoći. Struka smatra da to novo kazneno djelo ne treba donositi jer imamo već to u Zakonu, ali imamo mi svašta u Zakonu pa se mijenja. E sada, hoćemo li ostati na ovoj odredbi, najvjerojatnije nećemo, ali ne mogu reći ni na kojoj ćemo. Ide se u smjeru razmišljanja kako je zločin iz mržnje definiran i možda bi na tom nekom principu ugradili rodno uvjetovano nasilje u opći dio Zakona pa će se onda tako primjenjivati, iako neće biti lako utvrditi da je baš netko nešto učinio baš zato jer je žena ili muškarac, uvijek ima neki povod, površinski razlog kad je netko nekoga istukao, ali duboke nije uvijek lako utvrditi - kazala je ponovivši kako odredba femicida još uvijek nije konačno definirana i da prijedlog Zakona iz javnog savjetovanja nije konačan. 

ZAŠTITA ŽRTAVA NASILJA Još nema odluke o femicidu: 'To bi trebalo biti kazneno djelo...'

- Što ćemo i kako, još to ne znam - opetovala je.

Selak Raspudić pitala ju je kada se mogu očekivati ove izmjene konačno na Vladi pa onda na raspravi u Saboru i hoće li to uopće biti u ovom mandatu obzirom da predstoje izbori kroz nekoliko mjeseci. 

- Idući tjedan ćemo imati sastanak radne skupine i za 10-ak dana, pretpostavljam, ćemo uputiti prema Vladi prijedloge, što znači da bi trebao biti u Saboru na raspravi za neka tri tjedna. Mi smo svjesni važnosti i želimo da se ti zakoni čim prije donesu. Tri prijedloga će ići u prvom čitanju i onda ćemo što žurnije ići prema konačnom prijedlogu. Očekujemo i mi da će se u mandatu ove Vlade donijeti, to je nama zadatak - rekla je državna tajnica. 

Opasnost od diskriminacije

Kristijan Kevešević, zamjenik pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, naglasio je kako naše društvo ima problem s tzv. direktnim femicidom, oblikom koji je počinjen od strane supruga, bivšeg supruga, izvanbračnog druga, partnera. 

- Sagledavajući ovu formulaciju koja se našla u savjetovanju, uočavamo da regulacija ide u smjeru šireg obuhvata, odnosno da adresira svako ubojstvo žene počinjenog od strane bliske osobe i u tom smislu prelazi ovaj okvir direktnog femicida i odnosi se na obiteljski femicid. U odnosu na ovu formulaciju, mislimo da se zaista može opravdano postaviti niz pitanja koji izazivaju dilemu, primjerice, koje je to opravdanje da se u kazneno-pravnom smislu teže tretira ubojstvo sestre od ubojstva brata i slično. Osim unaprjeđenja komunikacije oko rizika ponavljanja ili počinjenja nasilja te strožeg pristupa kršenju mjera opreza, ne vidimo druge zakonodavne intervencije u području primarne prevencije femicida - kazao je istaknuvši kako je to jedna od ključnih komponenti za učinkovito suzbijanje femicida. 

- Prijedlog pravobraniteljice u savjetovanju je bio da se odredba povuče na doradu - dodao je istaknuvši kako bi se trebali rukovoditi primjerom Belgije u regulaciji femicida.

Vedrana Periša iz Ureda pučkog pravobranitelja poručila je kako su njihovi prijedlozi usmjereni na naglašavanje činjenice da se radi o rodno uvjetovanom ubojstvu, što bi trebalo ugraditi i u opis kaznenog djela. 

ISPITALI OSUMNJIČENOG Franjo (29) ubio slijepu suprugu pa se izrezao staklom, na sudu se branio: 'Htjela me ostaviti...'

- U slučaju femicida ne mora se nužno raditi o bliskoj osobi. Ustrajemo u tome da bi za borbu protiv rodno uvjetovanog nasilja bilo potrebno, uz izmjenu Zakona, usmjeriti snage i na ujednačenu primjenu tog Zakona, a i na edukaciju svih onih koji su uključeni te ustrajati na prevenciji - poručila je. 

'Pričamo o ravnopravnosti spolova u situaciju kada ona ne postoji u RH'

Puno važnije od same definicije femicida je dati okvir za sveobuhvatan pristup rodno utemeljenom nasilju kroz odredbu u općem dijelu Zakonu, kao što je to kod zločina iz mržnje, a koja bi omogućila uzimanje u obzir kao otegotnu činjenicu da djelo rodno uvjetovano, smatra Maja Munivrana s Pravnog fakulteta.

- Nije svako ubojstvo femicid, ono može biti iz koristoljublja, raznih drugih motiva, a femicid se može dogoditi i kada nije riječ o bliskoj osobi. Primjer je ono što smo imali nedavno u Osijeku, gdje je upitno je li riječ o bliskim osobama, obzirom na prirodu veze. Ako idemo u definiranje femicida kao rodno utemeljenog ubojstva, onda mislim da kod ubojstva iz mržnje treba dodati i rod kako bi rodno utemeljena djela počinjena prema muškarcima također imala svoj adekvatan odraz i kako ne bi govorili o diskriminaciji - rekla je, a istog je stava i njena kolegica Sunčana Roksandić, također s Pravnog fakulteta.

- Pozdravljamo političku volju uvođenja posebnog kaznenog djela femicida obzirom da je evidentno da je naš pravosudni sustav patrijarhalan i ne priznaje ili ignorira postojanje rodno utemeljenog nasilja, odnosno muškog nasilja nad ženama u kontekstu partnerskih odnosa, a onda i šire. Čuli smo da bi se uvođenjem takvog posebnog kaznenog djela radilo o diskriminaciji, rodnoj neravnopravnosti, a mi pričamo o rodnoj ravnopravnosti u situaciji kada ona ne postoji u RH. Ovakvim uvođenjem bi se radilo o pozitivnoj diskriminaciji, koju nam obvezu nameće i Konvencija Vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i u obitelji, odnosno Istanbulska konvencija, koju je RH ratificirala - poručila je Una Zečević Šeparović iz inicijative "Spasi me" navevši istraživanje prof. Maršavelskog s Pravnog fakulteta u Zagrebu koje pokazuje da su u 10 prošlogodišnjih presuda za ubojstvo i teško ubojstvo na štetu žena počinitelji bili muškarci, uglavnom bivši partneri žene. 

- U polovici presuda je djelo bilo blaže kažnjeno, u čak šest presuda je bilo suđeno kao obično, a ne teško ubojstvo. Izmjenom Zakona takvi slučajevi bili bi kategorizirani kao teško ubojstvo i u tome želi ključ zašto je to potrebno - naglasila je. 

Nužno je uvesti kazneno djelo femicida kao posebno kazneno djelo i da se prepozna kao rodno utemeljeno ubojstvo žene, poručuje i Sanja Juras iz Ženske mreže Hrvatske. 

- Pozdravljamo i ranije prijedloge da se rodno utemeljeno nasilje posebno definira kroz Kazneni zakon i to po uzoru na Istanbulsku konvenciju, kao i to da se prepoznaju različiti oblici femicida, smatramo da je potrebno uključiti i one oblike gdje se ne radi o bliskoj osobi. Kad je u pitanju femicid, ne mora se raditi o bliskoj osobi, isto tako kad se radi o bliskoj osobi, ne mora se raditi o femicidu i bitno je da se to prepozna - dodala je.