Korčula skriva drevnu tajnu! Pronađeno potopljeno neolitičko naselje staro 7000 godina. Arheolozi oduševljeni cestom i monumentalnim ulazom. Je li ovo prva "pravenecija"
ARHEOLOŠKI FENOMEN
Senzacija na Korčuli. Otkrili 7000 godina staro naselje
Čitanje članka:
5
min
Korčula je otok na kojem prošlost nije skrivena duboko ispod slojeva zaborava. Ovdje se ona, čini se, neprestano vraća na površinu — ponekad iz špilje, ponekad iz kamena, ponekad iz mora. Od Vele spile kod Vele Luke, preko ilirskih gradina i nekropola, grčkih i rimskih naselja, luka, piše Dalmacija Danas.
No ono što se u svibnju istraživalo u podmorju između Korčule i Lumbarde, na lokalitetu Soline, nadilazi i uobičajenu predodžbu o bogatoj otočnoj baštini. Tamo, na svega nekoliko metara dubine, nalazi se potopljeno neolitičko naselje staro oko 7000 godina. Riječ je o prostoru koji je prije otprilike pet tisuća godina prije Krista bio iznad mora, a danas leži četiri do pet metara ispod njegove površine. Ono što arheologe posebno fascinira nije samo starost lokaliteta, nego činjenica da su ljudi u kasnom neolitiku ondje planski gradili kamenom: podizali su razinu otočića, učvršćivali obalu, popločavali pristupnu cestu, oblikovali zidove, rampe i monumentalni ulaz.
Istraživanja na Solinama traju već nekoliko godina. Kako objašnjava prof. dr. sc. Mate Parica, riječ je o sustavnom radu koji se odvija u zahtjevnim, ali zahvalnim uvjetima. Lokalitet je blizu obale, dubina nije velika, a zaštićeni prostor omogućuje istraživanja i u danima kada more drugdje ne bi bilo osobito prijateljski raspoloženo.
- Ovo su sustavna istraživanja koja traju gotovo pet godina. Blizu smo obale, teren je relativno plitak i nisu to velike dubine da bi bilo posebno opasno. Trenutačno smo negdje pri sredini ovogodišnje kampanje - rekao je Parica za Dalmaciju Danas.
Za širu javnost, lokalitet Soline postao je poznat nakon otkrića potopljene neolitičke ceste koja je privukla pažnju i velikih svjetskih medija. No ta cesta samo je jedan dio mnogo šire slike. Prema dosadašnjim saznanjima, riječ je o umjetnom otoku koji su ljudi kasnog neolitika izgradili, proširili ili oblikovali tako da na njemu mogu živjeti, raditi, pristajati, možda trgovati i komunicirati s drugim zajednicama na Jadranu.
Radi se o neolitičkom lokalitetu, odnosno naselju koje je danas, zbog podizanja morske razine, ostalo potopljeno na otprilike četiri do pet metara dubine. Starost lokaliteta je oko 5000 godina prije Krista, odnosno oko 7000 godina prije današnjice. To je vrijeme kasnog neolitika, koje u literaturi nazivamo hvarskom kulturom, ponajprije prema specifičnom ukrašavanju keramike”, objašnjava Parica.
Uslijed podizanja razine mora, ono što je nekad bilo živo naselje ostalo je pod vodom. A upravo je ta potopljenost, koliko god dramatična iz ljudske perspektive, za arheologe dragocjena. More je, na neki način, zatvorilo priču i sačuvalo je kao vremensku kapsulu. Materijal, otpad, keramika, kosti, kameni alati i tragovi gradnje ostali su ondje gdje su ih ljudi ostavili prije sedam tisućljeća.
Do otkrića se nije došlo slučajno, ali nije bilo ni klasičnog trenutka u kojem se odmah znalo da je pronađeno nešto iznimno. Sve je počelo zračnim i satelitskim snimkama. Parica se prisjeća da su on i kolega primijetili neobičan oblik u moru. Iz zraka je izgledalo kao da bi mogla biti riječ o prirodnoj formaciji, možda o pličini ili braku, ali arheološko oko prepoznalo je da se ondje ipak nešto mora provjeriti.
„Kolega Borzić i ja jedno smo popodne došli ovdje jer nam je nešto bilo neobično na zračnim snimkama. Zaronili smo na dah. Budući da smo imali iskustva s brončanodobnim i željeznodobnim konstrukcijama, prvo smo zaključili da je lokalitet preduboko za takvo razdoblje. Rekli smo: vjerojatno nije ništa, vjerojatno je prirodno. Malo smo obilazili teren, zaronili i pronašli keramiku”, kaže Parica.
Keramika je bila površinska, istrošena i izlizana, ali dovoljna da promijeni sve. Uslijedila su prva istraživanja, a ona su potvrdila da se ne radi ni o brončanom ni o željeznom dobu, nego o znatno starijem razdoblju. Pronađene su sjekire, strelice i fini artefakti koji su upućivali na kasni neolitik.
Prva istražna sonda napravljena je na dijelu koji arheolozi uvjetno nazivaju „rivom”. Ondje je uočen jasan suhozidni sklop, snažna kamena konstrukcija na koju su se spajale druge strukture. S vremenom se pokazalo da je cijelo naselje bilo opasano umjetno oblikovanom obalom. Drugim riječima, ljudi su ondje prije 7000 godina gradili nešto što bi se današnjim rječnikom moglo usporediti s obalnim zidom, mulom ili rivom.
To je jedan od najdojmljivijih elemenata cijele priče. U neolitiku istočne jadranske obale kamena arhitektura ovakvih razmjera gotovo da nije poznata. Ljudi su tada uglavnom koristili mekše materijale, glinu, šiblje i drvo, ili su živjeli u pećinskim prostorima. Soline, međutim, nude sasvim drukčiju sliku.
„Ovdje ne samo da ima arhitekture, nego je ima jako puno: zidovi, rampe, sama cesta koja je napravljena i fino popločana do lokaliteta. Prošle godine pronašli smo i monumentalni ulaz u naselje. Taj ulaz izgleda kao proširenje bedema u obliku polukruga, odnosno kao kula. Da je to kojim slučajem bilo na kopnu, imalo bi karakteristike neke gradine”, ističe Parica.
Upravo taj element — monumentalni ulaz i bedem — otvara niz novih pitanja. Naselje je imalo obalni zid koji se pružao oko nalazišta u obliku višekutnika, a na pristupnom dijelu prema obali Korčule konstrukcija se podizala i oblikovala nešto što nalikuje obrambenom ulazu. Kula, odnosno proširenje bedema, imala je promjer oko tri metra. Koliko je bila visoka, danas nije moguće reći, ali njezina pojava u kasnom neolitiku iznimno je važna.
„Obalni zid koji ide oko cijelog nalazišta, u obliku sedmerokuta, na pristupnom se dijelu podiže i formira bedem. Drugim riječima, oni su prema obali Korčule formirali bedem, očito iz nekih sigurnosnih razloga”, govori Parica.
Zvuči gotovo nevjerojatno: prije 7000 godina ljudi su na otočiću u zaštićenoj laguni gradili obalu, cestu, rampe, bedem i monumentalni ulaz. Sve to tražilo je organizaciju, znanje, radnu snagu i jasnu ideju prostora. Nije riječ o stihijskom gomilanju kamena, nego o planiranom zahvatu.
Parica upozorava da s velikim usporedbama treba biti oprezan. Bilo bi pretenciozno Soline nazvati „pravenecijom”, kaže, ali određene paralele u načinu života i odnosu prema moru ipak postoje. Ovdje ne govorimo samo o zajednici koja se bavila stočarstvom ili jednostavnom poljoprivredom. Ovdje se sve više otvara mogućnost da je pomorstvo bilo jedan od ključnih temelja njihova života.
„Kada pogledamo bogatstvo nalaza i ovakvu arhitekturu na prostoru koji nema mnogo obradivih površina, to upućuje na mogućnost da je ekonomska baza ovakvih zajednica i ovakvih nalazišta zapravo bilo pomorstvo”, kaže Parica.
Na lokalitetu se pronalazi keramika, ali i kosti, tragovi prehrane, koštani predmeti, ukrašeni i izrezbareni elementi, kremeni noževi i vrhovi strelica. Posebno je zanimljivo pitanje podrijetla kremena. Novija istraživanja pokazuju da je velika količina neolitičkog kremena na istočnoj strani Jadrana dolazila iz Italije, osobito s područja Gargana. Ako se tome doda Palagruža kao svojevrsni jadranski pomorski most i dokazi za širenje opsidijana, vulkanskog stakla s udaljenih izvora, slika kasnoneolitičkog Jadrana postaje mnogo dinamičnija.
To više nije more koje razdvaja, nego more koje povezuje. Jedna od najvažnijih interpretacija koje proizlaze iz Solina odnosi se upravo na način na koji promatramo neolitik. Dugo se u tumačenjima naglašavalo stočarstvo, poljoprivreda i prijelaz s lovačko-sakupljačkih zajednica na naseljeni način života. No lokalitet kod Korčule pokazuje da je pomorska komponenta vjerojatno bila mnogo važnija nego što se ranije mislilo.
„Ako je netko preplovio more, onda on plovi; ako plovi, onda je to njegova djelatnost. Imamo dokaze i za liparski opsidijan, vulkansko staklo, koje se također pojavljuje po Jadranu. To pokazuje da je trgovina već u to vrijeme bila raširena”, govori Parica.
Cijelu reportažu pročitajte na Dalmacija Danas.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
