Sindikati javnih službi traže plaća kakve su bile prije krize

Sindikati javnih službi najavili su u ponedjeljak da će u pregovorima s Vladom o plaćama u javnom sektoru tražiti povećanje plaća za 15,2 posto,  što zapravo ne bi bilo povećanje plaća već njihovo vraćanje na razinu iz  2008. godine, prije izbijanja krize.

Predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske Branimir Mihalinec izrazio je na konferenciji za novinare sumnju da Vlada namjerno odugovlači s početkom pregovora, čekajući zadnji čas, s obzirom da pregovori moraju biti gotovi do kraja listopada.

Tek u petak su dobili rješenje povjerenstva za utvrđivanje reprezentativnosti sindikata, kaže, iako je prebrojavanje obavljeno još u svibnju. Pozvao je Vladu da još danas pošalje poziv za kolektivne pregovore kako bi regulirati prava zaposlenih u Temeljnom kolektivnom ugovoru za 2018., odnosno za razdoblje do 2020. do kada traje Vladin mandat.

Mihalinec: Vlada prevarila sindikate

Sindikati, poručuje Mihalinec, očekuju pregovore s nestrpljenjem, ali i "velikom gorčinom i osjećajem prevare" jer Vlada nije poštivala sporazum iz 2009., kad je bilo utvrđeno na koji će se način osnovica za plaće regulirati nakon što zemlja izađe iz krize.

"Svi pokazatelji govore da je zemlja izašla iz krize, ali Vlada nije poštivala sporazum, prevarila je 180.000 zaposlenih u javnim službama i njihove obitelji", rekao je Mihalinec. Ironično je dometnuo kako mu je drago što postoje neke kategorije koje Vlada nije prevarila, a to su dobavljači svega onog što Vlada naručuje i branitelji, koji su imali slične uvjete za vraćanje mirovina kao i javne službe.

Plaće u javnim službama sve više zaostaju za privatnim sektorom, jer su od 2009. bile zamrznute, potezima Vlade Zorana Milanovića bile su smanjenje, a malo povećanje ostvareno je tek ove godine. Ta razlika u odnosu na 2008. sada iznosi 15,2 posto, tvrdi Mihalinec, što će biti osnovni zahtjev sindikata u pregovorima koji slijede.

Čelnica Hrvatskog strukovnog sindikata medicinskih sestara Anica Prašnjak rekla je da ne traže povećanje plaća već "niveliranje u odnosu na ono što su izgubili od 2006.", te je iznijela primjer Rumunjske, gdje su plaće javnim i državnim službenicima nedavno povećane za 20 do 30 posto.

Jadranka Ivezić iz Sindikata zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi ustvrdila je da samo traže vraćanje onoga čega su se odrekli i što im  je vlast "otela" uredbama.

Upozorila je da sustav socijalne skrbi, kao i sustav zdravstva, ima problem masovnog iseljavanja ljudi iz struke, tj. medicinskih sestara i njegovatelja. Omjer zaposlenosti u domovima socijalne skrbi u pojedinim domovima iznosi svega 65 posto u odnosnu na minimalne normativne, rekla je Ivezić.

Medicinske sestre vani poštuju, a kod nas ih nazivaju uhljebima 

"Medicinske sestre odlaze u susjedne zemlje za tri do 3,5 puta veću plaću. Tamo su cijenjeni kadar, a kod nas medicinske sestre i njegovateljice ulaze u kategoriju koju se popularno naziva 'uhljebi i paraziti'", ogorčena je Ivezić.

Predsjednik Matice hrvatskih sindikata Vilim Ribić ustvrdio je da novaca u državi ima, samo je pitanje što su prioriteti. "U državi ima novca jer BDP raste, prihodi se ostvaruju i kupuju se eskadrile i avioni da brane dijelove zemlje u kojima vjerojatno neće biti dovoljno stanovništva. U vrijeme kad nismo imali eskadrile imali smo stanovnike koji su uspješno obranili svaki pedalj zemlje", rekao je.

Ekonomist Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja Matija Kroflin zaključio da se prioriteti Vlade mogu najočitije vidjeti u slučaju branitelja, jer je prosječna braniteljska mirovine u srpnju bila na razini 87 posto prosječne plaće ili 226 posto prosječne mirovine.

Upozorio je na podatak Europske konfederacije sindikata da plaće u Hrvatskoj najviše zaostaju za razvijenim zemljama EU-a u odnosu na ostale  tranzicijske zemlje. Državni zavod za statistiku istodobno pokazuje da plaće u javnim i državnim službama od 2010. zaostaju za plaćama u privredi, dodao je Kroflin.