Ministra financija Zdravka Marića čekaju teški pregovori sa sindikatima. Vlada je predložila odgodu obećanog povećanja osnovice plaća, kao i ukidanje božićnice, regresa i jubilarnih nagrada - sindikati su to odbili
PROPALI PREGOVORI
Sindikati su složni: 'Mariću, ne damo ti ni kune od svoje plaće'
Prvi pokušaj uštede preko zaposlenih u javnom i državnom sektoru nije uspio. Sindikalisti su ministrima Josipu Aladroviću, Zdravku Mariću i Tomislavu Ćoriću rekli: “Ne, neće ići”.
POGLEDAJTE VIDEO Zašto Andrej Plenković ne želi provesti reforme
Pokretanje videa...
02:07
Vlada je iznijela prijedlog o odgodi obećanog povećanja osnovice plaće u lipnju i listopadu po dva posto, kao i ukidanje božićnice, regresa i jubilarnih nagrada.
Plan im nije prošao. Čelnici sindikata prijedlog će dati na očitovanje svojim članovima, ali sigurni su da će ih odbiti.
- Sindikat policije ne pristaje ni na jedan prijedlog. Policijski službenici, carinici, pravosudni policajci i vatrogasci uvijek su na prvoj crti. Dok je bila panika, onda smo bili dobri, a sad nam se hoće rezati plaće. Ne tražimo nikakve povišice koje dobivaju u drugim državama koje čak ni nisu članice EU, samo tražimo da Vlada ispoštuje ono što smo već potpisali u kolektivnom ugovoru - poručio je Dubravko Jagić iz Sindikata policije naglasivši kako je uskraćivanje materijalnih prava u ovom trenutku vrlo neodgovorno i neozbiljno od Vlade.
- Plaće se ne smiju smanjivati. Smatram da je sramotno što je Vladi uopće palo na pamet da donese odluku da se smanjuju bilo kakva materijalna prava državnih namještenika i službenika.
Sindikati: To je neprihvatljivo
Nakon štrajka koji je trajao 36 dana, u kojemu su dobili na kraju ono što im je Vlada ponudila, a to je upravo povećanje osnovice plaće po dva posto u tri navrata, sindikati u obrazovnom sustavu su bijesni.
- Stav svih sindikata je da je ovo, naravno, neprihvatljivo - poručio je Željko Stipić iz Sindikata Preporod.
Ministar rada Josip Aladrović kaže da se tu ne radi o smanjivanju plaća.
- Ono što smo sad ponudili sindikatima ne podrazumijeva smanjenje plaća, nego isključenje povećanja plaća u idućem vremenu - istaknuo je ministar Aladrović.
- Nije u redu da pojedini zaposlenici u zdravstvu imaju 3500 kuna, a da oni koji ne rade dobivaju 4000 kuna. Mislim da bi i te radnike koji rade za 3500 kuna trebalo minimalno nagraditi s razlikom do 4000 kuna, kaže Stjepan Topolnjak, čelnik Samostalnog sindikata u zdravstvu.
Ribić: Odnos prema javnom sektoru je maćehinski
Vilim Ribić iz Matice hrvatskih sindikata poručio je kako Vlada na sastanku nije imala nijedan relevantan argument da bi ovo napravila.
- Dobit od ovoga što oni sad predlažu je tek oko milijardu kuna, to je sedamdesetina onoga što će se država zadužiti. Odnos prema javnom sektoru je maćehinski - kaže Ribič.
Iz Vlade kažu da je njihov prijedlog korektan.
- Prijedlog je da nema smanjenja plaća, međutim, očekivana povećanja plaća koja smo dogovarali u trenutku kad nije bilo moguće predvidjeti krizu prouzročenu pandemijom stavili smo do 31. prosinca u suspenziju. S obzirom na sve ono što se događa u pogledu pandemije i u kontekstu javnih financija, smatramo da to u ovom trenutku nije oportuno. Svi se možemo složiti da su svi ekonomski pokazatelji i projekcije pada BDP-a takvi da moramo raditi uštede na svim pozicijama - kaže Aladrović.
'Državni i javni sektor moraju se prilagoditi krizi'
Ekonomski analitičari Damir Novotny i Petar Vušković kažu kako se i državni i javni sektor moraju prilagoditi ovoj krizi.
- Uskoro prelazimo brojku od 160.000 nezaposlenih, u travnju je bilježeno i do 1000 otpuštanja dnevno. U tom kontekstu iluzorno je očekivati povećanje plaća u javnom sektoru, pa samim time ni zahtjev sindikata nije objektivan. Treba pričekati bolja vremena - poručuje Vušković dodajući kako bi Vlada trebala postupno otpuštati barem 20 posto viška zaposlenih u javnom sektoru koji se bave raznim nepotrebnim birokratskim poslovima i stvaraju prepreke da ekonomija bude konkurentnija.
Vušković je dao i prijedlog gdje se može uštedjeti.
- Uštede u ekonomiji se mogu pronaći na strani povlaštenih mirovina (četiri milijarde kuna), zatim materijalni rashodi (tri milijarde kuna), koji se odnose na debirokratizaciju i papirologiju, energetsku učinkovitost i smanjenje opsega javne nabave, zatim Crkva i udruge (milijarda kuna), zatim subvencije (milijarda kuna) koje treba ukinuti gubitašima i javnim poduzećima koje treba privatizirati - ističe.
Novotny je za selektivan pristup smanjenja ukupnih troškova u javnom i državnom sektoru.
- Sad je pravi trenutak za selektivan pristup i nagrađivanje onih koji obavljaju vitalne funkcije. Ali ima jako puno radnih mjesta koja se mogu digitalizirati, a time se povećava efikasnost javnog sektora i smanjuje broj radnih mjesta.
Prijedlog Vlade nema smisla
Branimir Mihalinec iz Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama kaže kako prijedlog Vlade nema smisla.
- Mnogi poslodavci su dobili sredstva od Vlade i sad bi spremačica u školi, koja nikad neće doseći plaću od 4000 kuna, trebala biti solidarna s onim kojemu Vlada daje 4000 kuna.
Aladrović: Povećanje plaća u ovakvoj kriznoj situaciji zaista nije realno
Predviđen je deficit od 25 milijardi kuna i da će BDP pasti za 9,4 posto pa su svi resori u Vladi dobili naputak da nađu načine za uštede.
- Do sada nismo ulazili u materijalna prava, ali to će biti nužno - kaže ministar rada Josip Aladrović.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
