Sjećanje na žrtve Veleprometa: Mučki ubili 800 nevinih civila

Po 260 muškaraca bilo je zatočeno u prostorijama od 100 kvadratnih metara. U sve objekte ulazili su uniformirani ljudi i prozivali pojedince ili ih samo prepoznavali i odvodili. Poslije su se čuli jauci, zapomaganja, a onda i pucnjava. U jednoj limenci smješteno je više od 1000 ljudi, bez vode, WC i bilo čega, pod je bio od betona. Nije se moglo ništa nego stajati. Ljudi, žene i djeca su mokrili ispod sebe, jer su objekti bili zaključani, a pred njima vojni stražari. U ovome je koncentracijskom logoru, koji je cijeli bio ograđen visokom ogradom od žice, svakodnevno je vladao strah, jeza, smrt.

U dvorištu vukovarske tvrtke Velepromet u gradskoj četvrti Sajmište, bivša JNA i srpske paravojne postrojbe još su sredinom rujna 1991., nedugo nakon početka bitke za Vukovar koja je započela 25. kolovoza osnovale prihvatni centar. Sastojao se od skladišnih zgrada zidanih i šest limenki. S vanjske strane ograde bili su razmješteni naoružani čuvari, a unutar žice su se kretali naoružani čuvari logora: vojnici JNA, TO domaćih Srba, četnici, šešeljevci i drugi. Zapovjednik logora bio je Milovan Cvjetičanin.

Danas, 24 godine kasnije Vukovarci su se polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća te svetom misom  prisjetili stradanja u skladištima Veleprometa.

'Krivci se trebaju kazniti!'

U Hrvatskom društvu logoraša srpskih koncentracijskih logora (HDLSKL) kažu i kako je kroz skladišta Veleprometa u razdoblju od rujna 1991. do travnja 1992. godine prošlo 10.000 branitelja i civila, a ubijeno ih je 800.

- Je li moguće da će zločini počinjeni ovdje, ali i u drugim logorima proći nekažnjeno? Zahtijevamo od DORH-a da podigne kaznene prijave kako bi odgovorni odgovarali za zločine -  kazao je u prigodnom govoru predsjednik vukovarskog HDLSKL-a Zdravko Komšić. 

hdlskl.hr/

Podno spomen ploče, u ime svih onih koji su prošli torture u Veleprometu vijenac su položili i svijeću zapalili bivši zatočenici tog logora Aleksandar Šovanj i Josip Čondić.

- Tu su nas tukli i maltretirali. Svuda su se čuli jauci. Tamo malo niže, kod ciglane ima jedna rupa i tamo su se čuli pucnjevi, tamo su ubijali - svjedočio je Josip Čondić, koji je u Velepromet doveden 19. studenoga iz vukovarske bolnice u koju se sklonio, a iz Veleprometa je odvezen u logor u Sremsku Mitrovicu.

 Predsjednik HDLSKL-a Danijel Rehak izjavio je novinarima kako je Velepromet bio najveći koncentracijski logor na području Hrvatske te kako Društvo zahtijeva od DORH-a da konačno odgovaraju svi oni koji su mučili i ubijali Vukovarce na Veleprometu. 

 - HDLSKL je do sada podnio desetak kaznenih prijava protiv naredbodavaca i mučitelja u srbijanskim logorima, pa i u Veleprometu, ali malo ili gotovo ništa nije učinjeno po tom pitanju - požalio se Rehak.

Još svi nestali nisu pronađeni

 Među brojnim Vukovarcima koji su se okupili u dvorištu Veleprometa nalazio se i posljednji zapovjednik obrane Vukovara Branko Borković, koji je u izjavi novinarima upozorio kako 24 godine nakon Domovinskog rata još uvijek, ne da nije riješeno pitanje zadovoljenja pravde, nego niti "verifikacije" mjesta poput Veleprometa i ostalih logora.

hdlskl.hr/

- To što tražimo je dostojanstvo i da pokojni nađu svoj mir, ali nažalost još nismo pronašli sve nestale. Ratni zločin ne zastarijeva. Treba krenuti u stalne progone zločinaca. Na nama je i našoj državi da inzistiramo da se pravda zadovolji - kazao je Borković i dodao kako je Hrvatskoj nužna lustracija i zbog pravde nad žrtvama iz Domovinskog rata.

- Treba lustrirati sve one koji su Zakonom o aboliciji abolirani i utvrditi ima li u pojedinom slučaju elemenata ratnog zločina koji Zakonom o aboliciji ne može biti aboliran. Prozivao sam dugi niz godina Bajića i sada ga prozivam, ali prozivam i Cvitana da uzme stvar u svoje ruke i počne raditi svoj posao - poručio je Borković.

 Po riječima Staše Zajović iz beogradske nevladine udruge "Žene u crnom", ta udruga i dalje zahtijeva pravdu za zločine u Vukovaru 1991. godine. 

 - Užasni zločin nestalih osoba je ono što najviše sada muči Vukovarce i mislim da Vojska Srbije kao nasljednica JNA tu ima ogromnu odgovornost i dužna je otvoriti arhive kako bi se pronašli nestali -  rekla je Zajović. 

Pixsell

- Posebno je dramatično što se približava 25. obljetnica stradanja Vukovara, a neke se elementarne stvari vezane uz pravdu za zločine nad Vukovarom i Vukovarcima nisu dogodile - upozorila je.

Vijenac podno spomen ploče u Veleprometu položilo je i izaslanstvo Udruženja za društvena istraživanja i komunikacije (UDIK) iz Sarajeva. Po mišljenju koordinatora toga udruženja Edvina Kanka Ćudića, ne može se govoriti da su zločin u Vukovaru počinili neki ljudi. 

- To je učinila bivša JNA i srpske paravojne formacije. Sam dolazak u Vukovar za nas treba predstavljati čin kao kada Hrvati dođu u Srebrenicu. Bez uzajamnog poštovanja i razumijevanja ne može biti niti uzajamnog pomirenja i poštovanja između naša dva naroda - kazao je Kanka Ćudić.

Pixsell

 Svetu misu  u dvorištu Veleprometa za žrtve srpskih koncentracijskih logora predvodio je Filip Maršić, župnik Župe sv. Jurja iz Dervente (BiH).

U hangarima, u kojim su se nalazili zatočenici, HDLSKL je postavio izložbu pisanih i slikovnih materijala o stradanjima u srbijanskim koncentracijskim logorima, te o stradanju Vukovara u Domovinskom ratu.