Obavijesti

News

Komentari 2

Skalicki: Nema potrebe za gomilanjem zaliha gnojiva!

Skalicki: Nema potrebe za gomilanjem zaliha gnojiva!
Google icon Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu

Petrokemija smiruje paniku: nema potrebe za gomilanjem umjetnog gnojiva! Proizvodnja teče, a opskrba plinom ključna za stabilnost. Kriza u Iranu i Kataru mogla bi zakomplicirati situaciju 2026

Na hrvatskom tržištu umjetnog gnojiva nema razloga za stvaranje privatnih zaliha, poručio je član Uprave Petrokemije Miroslav Skalicki u Dnevniku HRT-a.

- Apsolutno nema mjesta za takvu kupovinu što se tiče pozicije Petrokemije, ali i ako se gleda šire tržište. Od početka srpnja 2025. kontinuirano radimo uz dva kratka prekida na 90 posto kapaciteta. Hrvatsko tržište iznosi oko pola milijuna tona gnojiva, a Petrokemija drži 50-55 posto udjela u tržištu. Od početka 2026. do sredine ožujka na tržište smo isporučili oko 100 tisuća tona gnojiva. Do kraja šestog mjeseca planiramo isporučiti još toliko, ali ako tržište bude zahtijevalo više, vjerojatno ćemo moći isporučiti još - rekao je Miroslav Skalicki.

Govoreći o rizicima na svjetskom tržištu, posebno je istaknuo ulogu plina u proizvodnji gnojiva.

- Rizik postoji. Kod uree nije problem sirovine, govorimo o finalnom proizvodu. Petrokemija s time nema problem. Nama je ključno da ima plina. Ako plina ima - a petrokemija je najveći pojedinačni potrošač plina u Hrvatskoj - možemo normalno proizvoditi. Bitno je naglasiti da mi 70 posto plina koristimo kao sirovinu za proizvodnju amonijaka iz kojeg dalje proizvodimo gnojiva. Cijena je problem, 30 posto koristimo kao energent. Danas je cijena 55 eura za MW/h. Petrokemija to mora ugraditi u cijenu gnojiva - izjavio je.

VIDEO Ukrajinci pogodili jednu od najvećih ruskih petrokemija
VIDEO Ukrajinci pogodili jednu od najvećih ruskih petrokemija

Govoreći o rizicima na svjetskom tržištu, posebno je istaknuo ulogu plina u proizvodnji gnojiva.

- Rizik postoji. Kod uree nije problem sirovine, govorimo o finalnom proizvodu. Petrokemija s time nema problem. Nama je ključno da ima plina. Ako plina ima - a petrokemija je najveći pojedinačni potrošač plina u Hrvatskoj - možemo normalno proizvoditi. Bitno je naglasiti da mi 70 posto plina koristimo kao sirovinu za proizvodnju amonijaka iz kojeg dalje proizvodimo gnojiva. Cijena je problem, 30 posto koristimo kao energent. Danas je cijena 55 eura za MW/h. Petrokemija to mora ugraditi u cijenu gnojiva - ustvrdio je.

Skalicki je ocijenio da opskrba gnojivom ove godine ne bi trebala biti ugrožena.

- Gnojiva bi trebalo biti. Međutim, u Iranu su dva velika postrojenja za proizvodnju uree, kao i jedno u Kataru. To sve sada stoji. Ako situacija potraje, može doći do problema u opskrbi, ali tek sljedeće godine. Što se tiče sigurnosti opskrbe ove godine, tu nema problema - dodao je.
 

Igre na sreću mogu izazvati ovisnost. 18+

Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Komentari 2
DRAMA HRVATA U IRSKOJ 'Naš Denis je u komi, žele ga skinuti s aparata! Molim vas, pomozite'
APEL OBITELJI

DRAMA HRVATA U IRSKOJ 'Naš Denis je u komi, žele ga skinuti s aparata! Molim vas, pomozite'

Denis Vejzović (38) iz Rijeke početkom srpnja je imao moždani udar. Operiran je i završio je u komi. Obitelj ga želi prebaciti u Hrvatsku, kažu kako tamošnji liječnici ne vjeruju u oporavak: 'Imamo 72 sata'
UŽIVO Plenković najavio veće mirovine, Bulja ljutile trake, Rafaleima počast za branitelje
31. OBLJETNICA

UŽIVO Plenković najavio veće mirovine, Bulja ljutile trake, Rafaleima počast za branitelje

Dan pobjede i domovinske zahvalnosti te Dan hrvatskih branitelja obilježava se 5. kolovoza kao državni praznik u znak sjećanja na vojno-redarstvenu operaciju Oluja i oslobođenje Knina 1995. godine
Nuklearka u Krškom smanjit će snagu reaktora zbog iznimne suše: Zadnji put je to bilo 2003.
OVO JE PRVA MJERA

Nuklearka u Krškom smanjit će snagu reaktora zbog iznimne suše: Zadnji put je to bilo 2003.

NEK je posljednji put radio smanjenom snagom zbog ograničenja povezanih s temperaturom i protokom rijeke Save 2003. godine, kada je smanjenje snage bilo potrebno više od 90 dana.