Dok je u Sinju oltar bio preobražen u poligon za političke aluzije, na Trsatu je ponuđen model otvoren prema dijalogu, socijalno osjetljiv i manje podložan zloupotrebi u dnevnopolitičke svrhe, piše teolog Milas u novom Expressu
ŠUTNJA BISKUPA
PLUS+
Slavili Mariju kao znak nade, a zatvarali oči pred zloupotrebom njena imena za širenje podjela
Čitanje članka:
8
min
Velika Gospa, odnosno Uznesenje Blažene Djevice Marije, jedan je od najvažnijih vjerskih događaja u Katoličkoj crkvi, a u hrvatskom narodu i društvu zauzima mjesto koje nadilazi okvire samoga liturgijskog kalendara. Njezino značenje nije jednostruko: u sebi objedinjuje religijske i duhovne dimenzije, ali istodobno i kulturne, društvene te povijesne slojeve kolektivne svijesti. Ova svetkovina, koja je u mnogim europskim zemljama i državni blagdan, u Hrvatskoj i kod Hrvata u Bosni i Hercegovini nije samo crkveni spomen na Marijino uznesenje, o čijem teološkom značenju, samo usput rečeno, rijetki nešto znaju, nego je i svojevrsni simbol identiteta, trajne pripadnosti i duboke ukorijenjenosti jednog tipa religioznosti u folklor i tradiciju. Koliko god suvremeni svijet bio sklon relativizirati takve pojave, činjenica ostaje da se čašćenjem Marije oblikuje ne samo duhovni, nego i nacionalni i folklorni narativ.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
