Slovački model: Povećali su im participaciju, pacijenti pobjegli

Ranije se spominjalo da bi se Hrvatska u reformi trebala ugledati slovački model. No prema analizi stručnjaka temeljenih na financijskim pokazateljima, reforma zdravstva u Slovačkoj nije donijela spektakularne rezultate.

Iz podataka je vidljivo da su čak tri puta povećana izravna plaćanja građana (participacije), ali i sredstva za zdravstveno osiguranje, no u konačnici su porasli i ukupni troškovi liječenja. Dio građana, u strahu od visokih participacija, jednostavno nije išao liječniku ili bi odlazili u poodmakloj fazi bolesti. Umjesto sanacije manjih tegoba, liječnici su liječili već razmahalu bolest. A sve to povećalo je troškove u zdravstvu za čak dva puta u sedam godina.

POGLEDAJTE VIDEO:

Pokretanje videa...

00:39

Video: 24sata/pixsell

U Slovačkoj je protiv reforme postojao duboko ukorijenjeni otpor među nekim zdravstvenim djelatnicima. Stratezi reforme zdravstva u Slovačkoj zalagali su se za privatizaciju, smatrajući da je novac koji se vrti u tom segmentu prevelik izazov političarima. Zbog toga su dio mjera koje su uveli naknadno ublažili. Nakon reforme većinu manjih bolnica vodili su privatnici, a najveće su bolnice ipak ostale u vlasništvu države. Njihovi političari tvrde da unatoč privatizaciji i dalje postoji princip solidarnosti u kojem umirovljenici, djeca i nezaposleni ne plaćaju ništa. Reforme su im donijele nove mreže hitne medicinske pomoći koje Slovacima osiguravaju zdravstvenu skrb za maksimalno 30 minuta.

Neke su odabrane zdravstvene službe privatizirane kako bi tržište riješilo probleme, odnosno kako bi one koje nisu dovoljno kvalitetne propale. Nije bilo interesa za prave potrebe pacijenata, diskreditirani su i potplaćeni zdravstveni radnici, a Slovačka se, kao i Hrvatska, također suočila s egzodusom liječnika i medicinskih sestara.

Građani, odnosno zaposleni, već dovoljno izdvajaju za zdravstvo i promjene se ne bi trebale lomiti preko njihovih leđa, stav je sindikata u zdravstvu na najavljenu reformu zdravstva.

- Deficit se ne smanjuje preko leđa građana nego unutar sustava. Ne treba svaka bolnica imati sve dijagnostičke aparate jer to nije slučaj ni u uređenijim zemljama od Hrvatske - ustvrdila je sindikalistica Spomenka Avberšek.
Zalaže se da zdravstvo u Hrvatskoj ostane javno i dostupno svima bez obzira na visinu primanja. Predsjednik Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi Stjepan Topolnjak upozorio je da plan ministra zdravstva Daria Nakića o naplati Hitne pomoći onima koji nisu hitni slučajevi na kraju može dovesti do toga da će takav pacijent u konačnici više stajati zdravstveni sustav.

Slično se dogodilo i u Slovačkoj jer neki pacijenti u strahu od naplate jednostavno nisu na vrijeme tražili medicinsku pomoć. Takav čovjek i njegovo kasnije liječenje, u konačnici, zdravstveni sustav može stajati puno više.

Upozorio je da brojni građani koji nemaju novca jednostavno iz straha da će im usluga biti naplaćena neće odlaziti na Hitnu, a stanje im se zbog toga, ističe, može zakomplicirati. No napominje da ministrova mjera ima još jednu dimenziju.

- Suprotno najavama ministra, ovakva mjera, kojom planira smanjiti pritisak na Hitnu, može dovesti do toga da oni koji imaju novca dođu i kažu napravite mi taj i taj pregled - upozorio je Topolnjak.

Ustvrdio je da bi se ministar trebao okaniti balona koje cijelo vrijeme pušta. Podsjetio je da prema zakonu građani imaju pravo na besplatnu hitnu medicinsku pomoć te da im se to pravo ne smije uskratiti. Ne zna ni kako je ministar došao do izračuna od 150 kuna koje bi trebali platiti oni pacijenti koji na hitnom bolničkom pregledu budu pregledani, a utvrdi se da nisu hitan slučaj.

- Ministar ne bi trebao penalizirati građane jer su zatražili medicinsku pomoć. Pacijenti ne mogu sami određivati je li njihovo stanje hitno ili nije. Za to postoji medicinsko osoblje - poručio je Topolnjak.

Zdravstveni djelatnici pak strahuju od ljutitih pacijenata kojima će biti prisiljeni naplatiti 150 kuna za pruženu zdravstvenu skrb. Upozoravaju da će zbog naplata najvjerojatnije trebati zaštitare. S druge strane, pojedini liječnici su zadovoljni zbog najavljene mjere ministra Nakića. Naime, prema podacima, od ukupnog broja intervencija prošle godine njih više od 50 posto nije bilo hitno.

Trebao injekciju za bolove, doktorica ga hladno otpilila

Molio sam je za injekciju, a ona me nije ni pogledala, a kamoli pitala tko sam. Nisam došao u ambulantu iz obijesti, a liječnica me otpravila poslavši me mojem doktoru, počeo je svoju priču Zoran Mateljak (57) iz Ploča koji je zbog bubrežnih kamenaca došao kod liječnice opće medicine dr. Glorije Krtalić u Gradac.

- Inače živim u Pločama i tamo imam doktora. Prošli tjedan sam zbog bolova i krvi u mokraći završio u bolnici u Dubrovniku, bio sam dva dana na odjelu te su mi zakazali i operaciju. Imam više cisti i kamenaca po bubrezima. Ne mogu vam opisati koja je to bol. U Dubrovniku su mi dali tablete koje svakodnevno pijem, no unatoč njima taj petak, dok sam bio u Podaci, bol se počela javljati. Popio sam voltaren i spasmex, no savijao sam se od bolova – priča nam Mateljak.

Stigavši tamo, dodaje, doživio je šok. 
- Liječnica je tek neznatno okrenula glavu i hladno me otpremila – u dahu priča Mateljak.

Dr. Krtalić kratko je rekla da se zna što je hitnost, a on nije bio hitan slučaj. U HZZO-u pak tvrde da je ipak trebala pomoći.

- Liječnik je dužan pružiti pomoć svakom bolesniku, bez odlaganja, na osnovu procjene. Ugovorni doktori HZZO-a obavezali su se da će osiguranim osobama koje nisu upisane kao njihovi pacijenti, a privremeno borave na području njihove ordinacije, pružiti pomoć u istom opsegu kao i da su njihovi izabrani doktori primarne zdravstvene zaštite - jedino ne mogu utvrditi pravo na bolovanje - objašnjavaju u HZZO-u.