Slovenski predsjednik ispričao se "izbrisanima" u ime države

Riječ je o oko 25 tisuća osoba drugih etničkih zajednica s područja bivše SFRJ koji su u godini slovenskog osamostaljenja na taj način ostali bez dokumenata za identifikaciju, te prijašnjih radnih i socijalnih prava, za koje se kasnije uvriježio termin "izbrisanih" neslovenaca. Oni su praktički takvom odlukom izbrisani iz registra stalnog stanovništva, što je značilo da su preko noći izgubili pravo boravka i praktički postali stranci.

Primajući njihove predstavnike predsjednik Pahor im se u petak službeno ispričao u ime države, rekavši da se radilo o neustavnoj odluci i kršenju ljudskih prava.

Slovenija: 'Izbrisani' će moći dobiti državljanstvo

"Danas zauvijek zaključujemo razdoblje negiranja i nepriznavanja svih patnji i teških tragičnih posljedica tog nezakonitog, neustavnog i diskriminatornog čina", kazao je Pahor.

Dodao je da Slovenija za neopravdano brisanje tih ljudi iz registra stanovnika preuzima i moralnu odgovornost, te da je među "izbrisanima" tada bilo i više od pet tisuća djece.

Na problem "izbrisanih" godinama su upozoravale nevladine organizacije, a kasnije je uredbu o ukidanju slovenskog domicila tim ljudima s ustavnog stajališta poništio i slovenski ustavni sud.

Europski sud za ljudska prava je 2014. godine, na tužbu nekolicine "izbrisanih", donio presudu u njihovu korist, te naložio Sloveniji da šestorici tuženika isplati po 20 tisuća eura na ime nematerijalne štete zbog kršenja ljudskih prava.