Srbi su bijesni zbog rudnika litija, prosvjedi u preko 40 gradova države. Građanski rat?

Nakon prošlotjednih prosvjeda u Srbiji i velikih sukoba tokom vikenda gdje je došlo i do fizičkih obračuna i naleta bagera na prolaznike, ovaj vikend najavljuje se nastavak. 

No, za razliku od prošlog vikenda gdje je blokirana autocesta Niš-Beograd-Zagreb i prosvjedi održani u Čačku, Kragujevcu, Novom Sadu, Šapcu i drugim gradovima, najavljeno je da čak 40 gradova odazvati se prosvjedu.

Koji je razlog prosvjeda?

Prosvjede je pokrenuo pokret Ekološki ustanak koji okuplja desetak nevladinih udruga, građanskih inicijativa i organizacija koji žele spriječiti usvajanje zakona o eksproprijaciji i referendumu o promjeni Ustava, kao preduvjet početku projekta rudarenja litija, a vladajuće stranke optužuju ih za političke ambicije i pokušaj svrgavanja s vlasti srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića.

POGLEDAJTE VIDEO: Prosvjedi u Srbiji

Pokretanje videa...

VIDEO

Prosvjed u Srbiji | Video: KanalRi

Ekološki ustanak, kako su ovi prosvjedi nazvani, pokrenut je zbog namjere vlasti, na čelu s predsjednikom Aleksandrom Vučićem i premijerkom Anom Brnabić, da multinacionalnoj metalurško-rudarskoj korporaciji Rito Tinto dopusti otvaranje rudnika litija u zapadnoj Srbiji. Građani to smatraju potencijalnom ekološkom katastrofom koja može izazvati velika onečišćenja, prvenstveno obližnje rijeke Jadar, i obradive zemlje. 

No, osim toga građani nisu zadovoljni novim zakonom o eksproprijaciji, odnosno zakonom koji daje mogućnost državi da preuzme neko zemljište pod krinkom da je "od javnog interesa" te ga prenamjeni.

Iz Vučićeva ureda u petak navečer je najavljeno da će on danas posjetiti Gornje Nedeljice, na području Jadra u okolici Loznice, gdje mještani 12 sela tog kraja strijepe zbog istraživanja kompanije "Rio Tinto" i najavljenog rudarenja litija.

Manipuliranje i pritisak?

Udruga Ne damo Jadar, čiji aktivisti se bore protiv projekta "Rio Tinta" ukazujući na pogubne posljedice eksploatacije i kemijske prerade rude litija na okoliš, poručili su kako ni na koji način ne sudjeluju u organiziranju Vučićeva dolaska, ocijenivši ga kao "manipuliranja i pritisak".
Srbija nikada neće biti u bilo kakvom građanskom ratu jer naša popustljivost i smirenost ne govori o našoj slabosti već o našoj volji da gradimo demokraciju, poručio je ranije ovog tjedna Vučić komentirajući napetosti na prosvjedima zbog blokada prometnica, a od organizatora prosvjeda zatražio da kažu koliko će "to maltretiranje trajati", naglasivši kako mu "ne pada na pamet" da sluša ulicu i da služi ulici.

On je poručio da je litij ekonomski "važan za Srbiju" i naglasio da će "prvi biti protiv projekta" ako ne bude zadovoljan studijom o izvodljivosti eksploatacije litija.

Napetost i sukobi tijekom prosvjeda

Prosvjede i blokade prometnica prošlog vikenda obilježile su napetosti i sukobi, a najoštriji je dokumentiran snimkama na društvenim mrežama kada je na prosvjednike bagerom krenuo čovjek za kojeg dio oporbe i aktivisti tvrde da je pristaša vladajućih naprednjaka srbijanskog predsjednika Vučića.

Potom je na aktiviste i građane nasrnula skupina mladića s kapuljačama na glavi te letvama i čekićima u rukama.

Premijerka Ana Brnabić ocijenila je potom na Twitteru da ti prosvjedi nisu demokracija već fašizam, te da je "zamjena teza" nazivati nasiljem reakcije građana koji su se pobunili protiv prosvjednika, jer su, po njezinim tvrdnjama, upravo prosvjednici svojim akcijama "svima zabranili kretanje".

Prosvjede je "fašizmom" nazvao i ministar unutarnjih poslova Aleksandar Vulin, te najavio da će policija ubuduće "primijeniti nasilje", ali je ubrzo promijenio retoriku uz poruku da će intervenirati ukoliko budu ugroženi životi, imovina i institucije, a MUP je uveo poseban broj telefona na koji građani mogu prijaviti blokade prometnica i nasilje tijekom prosvjeda.

U petak se oglasila i dosad nepoznata ženska skupina "Lila revolucija" i najavila da će ljubičastom bojom obilježavati prosvjednike i njihove automobile koji budu sudjelovali u blokadama prometnica, a nagoviještena je i mogućnost organiziranja protuprosvjeda.