Sredozemna medvjedica viđena kod Pašmana? 'Sive je boje, dugačka je oko dva metra...'

"Tijekom vikenda zaprimili smo dojavu o mogućem opažanju sredozemne medvjedice s istočne strane otoka Pašmana. Ova rijetka i strogo zaštićena vrsta u prošlosti se pojavljivala na tom području. Prema navodima osobe koja je prijavila opažanje, životinja je viđena u jutarnjim satima, bila je sive boje i procijenjene duljine do 2 metra", objavili su na društvenim mrežama iz Blue World Instituta.

- Kako bismo prikupili više informacija i potvrdili radi li se doista o sredozemnoj medvjedici, molimo sve koji se ovih dana nalaze na moru u tom području da nam dojave svako moguće opažanje - poručuju iz instituta.

Priča o 'morskom čoviku'

Sredozemna medvjedica (Monachus monachus), poznata i pod narodnim nazivima morski čovik, morski medvid ili morski fratar, jedna je od najrjeđih vrsta perajara na svijetu i jedan od najugroženijih morskih sisavaca Sredozemlja.

Riječ je o velikom tuljanu iz porodice pravih tuljana (Phocidae). Odrasle jedinke najčešće dosežu duljinu od približno 2,1 do 2,7 metara i teže između 240 i 300 kilograma, iako veliki mužjaci mogu dosegnuti masu od oko 400 kilograma. Imaju kratku dlaku, zbijeno i snažno tijelo s debelim slojem potkožnog masnog tkiva te kratke peraje prilagođene kretanju u moru. Odrasli mužjaci uglavnom su vrlo tamni, ponekad gotovo crni, s izraženom svijetlom mrljom na trbuhu, dok su ženke najčešće smeđe ili sivkaste, sa svjetlijom donjom stranom tijela.

Sredozemna medvjedica hrani se uglavnom ribama, glavonošcima i rakovima, a osobito hobotnicama. Plijen najčešće traži u plitkim priobalnim vodama, ali pojedine jedinke mogu zaroniti na dubine veće od 200 metara. Za odmor, zaklon i donošenje mladunaca na svijet danas najčešće koristi teško dostupne morske špilje. Smatra se da je takvo ponašanje velikim dijelom posljedica višestoljetnog progona i uznemiravanja od ljudi jer su se medvjedice u prošlosti redovito odmarale i kotile i na otvorenim, mirnim plažama.

VRATILA SE ADRIJANA Sredozemnu medvjedicu vidjeli u korčulanskoj špilji: 'Bili smo na nekoliko metara, oči u oči'

Globalna populacija sredozemne medvjedice procjenjuje se na približno 800 do 1000 jedinki. Iako se njezin broj posljednjih godina postupno povećava, vrsta je i dalje iznimno rijetka, a njezine su populacije malobrojne, prostorno odvojene i osjetljive na promjene u okolišu.

Vrsta je nekada bila raširena po gotovo cijelom Sredozemlju, Crnom moru te dijelovima istočnog Atlantika. Brojnost joj je tijekom stoljeća drastično smanjena zbog intenzivnog lova, namjernog ubijanja i progona ribara, slučajnog zaplitanja u ribarske mreže, uništavanja i uznemiravanja staništa, razvoja turizma, onečišćenja mora i smanjenja dostupnosti hrane.

Danas sredozemna medvjedica živi u nekoliko međusobno izoliranih skupina. Najveći dio populacije nalazi se uz obale i otoke istočnog Sredozemlja, osobito u Grčkoj, Turskoj i na Cipru. U Atlantiku su značajne populacije sačuvane na području poluotoka Cabo Blanco, uz obale Mauritanije i Zapadne Sahare, te oko otočja Madeira. Najčešće naseljava stjenovite i slabo naseljene dijelove obale, s teško dostupnim špiljama i mirnim mjestima za odmor i razmnožavanje.

Tijekom 19. stoljeća sredozemna medvjedica bila je rasprostranjena duž cijelog Jadrana, uključujući hrvatsku obalu i otoke. 

Hrvatska danas nema potvrđenu stalnu i reproduktivnu populaciju sredozemne medvjedice, zbog čega se vrsta u nacionalnim procjenama uglavnom smatra regionalno izumrlom. To, međutim, ne znači da se pojedine životinje ne pojavljuju u hrvatskom dijelu Jadrana.

Ne prilazite im!

Od početka 2000-ih zabilježen je veći broj dojava građana i nekoliko pouzdano dokumentiranih opažanja. Prvo novije fotografski potvrđeno opažanje zabilježeno je 2005. godine kod otoka Silbe. Od 2005. do 2014. godine u sjevernom Jadranu redovito je praćena jedna ženka, koja se kretala između Istre, Kvarnera i Kvarnerića. Njezina brojna pojavljivanja stvorila su dojam da se na tom području nalazi veći broj medvjedica, iako se većina potvrđenih opažanja odnosila na istu životinju.

Sredozemna medvjedica u Jadranu je zaštićena još od 1935. godine, kada su donesene prve odredbe kojima je zabranjen njezin lov i ubijanje. Danas je u Hrvatskoj zakonski strogo zaštićena vrsta. Zabranjeno ju je namjerno hvatati, ozljeđivati, ubijati, progoniti ili uznemiravati, kao i uništavati mjesta na kojima se odmara ili razmnožava.

UGROŽENA VRSTA VIDEO Pogledajte divan prizor iz Jadrana: 'Molimo vas, nemojte je uznemiravati, vrlo je rijetka!'

U slučaju susreta sa sredozemnom medvjedicom potrebno je ostati na sigurnoj udaljenosti, ne prilaziti joj, ne dirati je, ne hraniti je i ne pokušavati je otjerati prema moru. Posebno je važno ne blokirati životinji prolaz između kopna i mora te izbjegavati buku, nagle pokrete, okupljanje ljudi i približavanje plovilima. Ako se nalazi u morskoj špilji, ne treba ulaziti dublje niti joj zatvarati izlaz.

Dojave i moguća opažanja prate i provjeravaju stručne organizacije i nadležne državne institucije. U aktivnosti istraživanja, zaštite i informiranja javnosti uključene su organizacije poput Instituta Plavi svijet i udruge BIOM, kao i tijela državne uprave nadležna za zaštitu prirode. Svako pouzdano dokumentirano opažanje važno je za razumijevanje kretanja vrste i procjenu mogućnosti njezina postupnog povratka u Jadran.

*uz korištenje AI-ja