News

Komentari 14

Bio je 'najveća hrvatska beba': 'Imam curu i uživam u varivu'

Bio je 'najveća hrvatska beba': 'Imam curu i uživam u varivu'

Dario Tobijaš iz Novske od prvih je dana života nosio robicu za tromjesečne bebe. Svira harmoniku, igra rukomet, obožava nogomet, penjanje po drveću i vožnju biciklom. Deseti rođendan slavio je kod kuće

Imam curu. Također je 3. razred, ali nismo u istoj smjeni. Ma nije plavuša, lijepa je i ima crnu kosu. I zna da sam bio najveća beba u Hrvatskoj, već na ulaznim vratima svog doma u Novskoj pohvalio se Dario Tobijaš.

POGLEDAJTE VIDEO: 'Kad je mama rekla koliki sam, tata je mislio da bunca od narkoze'

 

Rodio se carskim rezom 14. lipnja 2010. godine u pakračkoj bolnici sa nevjerojatnih 6280 grama i 56 centimetara. Mama Ivana (38) i tata Željko (40)svojim ušima nisu mogli vjerovati da su upravo postali roditelji najveće bebe rođene u Hrvatskoj.

- Do zadnjeg trenutka uopće nisam znala spol djeteta, jer je čitavo vrijeme bio okrenut tako da se to sa sigurnošću nije moglo utvrditi. Zato smo imali i rezervno ime. Da se rodila curica, zvala bi se Anamarija. Imala sam ogroman trbuh i koji tjedan prije poroda prodavačica u trgovini rekla mi je: "Ivana, trbuh ti je ogroman, ti sigurno nosiš blizance". Odgovorila sam joj da je to nemoguće, jer bi se vidjelo na ultrazvuku, no kad se Dario rodio, bio je težak kao dvije prosječne bebe. Sjećam se da je liječnik koji me porađao na ultrazvuku tjedan dana prije poroda govorio: "Uh, uh, jako je velik. Ajme koliki je!" Nije mi bilo nimalo svejedno i govorila im da me odmah porode - prisjeća se Ivana.

U rodilište je došla s robicom veličine 56. No, prva odjeća koju su Dariju odjenuli nakon rođenja bila je veličine 72, koju nose tromjesečne bebe. Čak mu ni narukvica s brojem koju nose mame i bebe u rodilištu nije stala na ruku.

Učiteljica nije vjerovala

- Kad me žena nazvala i rekla da je rodila, prvo sam pitao je li beba dobro i je li sve u redu. Kada mi je rekla da ima 6280 grama zastao sam i pitao: "Koliko?Jesi sigurna?" Bio sam uvjeren da bulazni od narkoze. Tri puta sam je pitao i na kraju glasno izgovorio: 6280 grama?! Baš u tom trenutku vani je bila susjeda koja je to komentirala riječima: Ala, koliko je to dijete veliko! - kroz smijeh prepričava Ivanin suprug Željko.

A Dario je danas veseo i prekrasan dečko. Brbljav je, svestran, otvoren i iskren.

- Jako volim ići u školu. Moja braća Gabrijel (15) i Josip (11) ne vole. Ali meni je super u školi. Najdraži mi je predmet vjeronauk, ali volim i matematiku, hrvatski, tjelesni i prirodu. Počeo sam trenirati rukomet i mislim da će to biti pozicija lijevo krilo. Sviram ti ja i harmoniku, baš završavam 1. razred glazbene škole - objašnjava nam Dario dok sjedimo u dnevnom boravku. Ispred njega su u registratoru pažljivo složeni svi novinski članci koji su o njemu objavili, jer je prije 10 godina uistinu bio senzacija.

- Svi moji prijatelji u školi znaju da sam bio najveća beba. Nisam im ja to rekao, vidjeli su na Facebooku. I svima je drago. Kad sam bio prvi razred, na satu prirode morali smo napisati koliko smo bili veliki kada smo se rodili. I napisao sam da sam imao 6280 grama. Ona je na to rekla da sam pobrkao brojeve. Došao sam kući i rekao mami da mi učiteljica ne vjeruje da sm bio toliko velik. Zamolio sam je neka  učiteljici pošalje poruku i objasni da se nisam zeznuo ni slagao, da zna da sam doista bio tako težak - ozbiljnim nam glasom govori Dario.

Dok ručicama prebire po plastičnim folijama u kojima su pažljivo spremljeni novinski isječci, osmijeh mu ne silazi s lica. Vrti glavom pa komentira:

- Baš sam bio smiješan. Sladak sam si. Kad mi je mama pričala da se o meni kao bebi i malom djetetu pisalo u novinama, nisam mogao vjerovati. A baš je fora- sa smiješkom je komentirao.

Iako je jedno vrijeme govorio da će, kad naraste biti nogometaš kao Luka Modrić, Dario je promijenio mišljenje. Kao iz topa je odgovorio da će biti specijalac.  Svoju subotnju rođendansku zabavu sam je isplanirao, a roditelji mu uslišili želje. Dok se ukućani pripremaju za rođendansku proslavu namijenjenu samo obitelji, Dario nam kao pravi mali gazda objašnjava kako su trebali doći i tamburaši, no spriječeni su pa će glazbu slušati s razglasa.

- Osim čokoladne torte imamo i šator. Ma bit će samo najuža rodbina, šezdeset ljudi. Peći će se dva janjeta i pečenica - objasnio je Dario, a braća prišapnula da će dernek trajati do rane zore.

Između školskih obaveza i slobodnih aktivnosti, Dario brine i o hrčcima Bjelku i Sivku, mačku Žući i psu Medi.  Ništa mu nije teško, zdušno će napraviti sve što se od njega traži.

- Nevjerojatno, ali ni za jednog od sinova do zadnjeg trenutka nisam znala spol i za svakog sam imala rezervno ime u pripremi.

Snažan i spretan

Dario je s godinu dna imao 12 kilograma, a oko druge godine vrijednosti su se izravnale i nastavio se rasti i razvijati kao njegovi vršnjaci. No, u mnogočemu je i napredniji od njih. Nikada nije imao mira, s godinu dana je prohodao i odmah počeo šutati loptu, a s dvije se već najnormalnije penjao na voćke u dvorištu. Bio je baš snažan i iznimno spretan. Radio je sve što i starija braća. Nije njemu nikakav problem uzverati se na vrh višnje. Najprije pojede plodove s unutarnje strane, pa tek onda s vanjske - hvali Ivana svog najmlađeg sina. Nije izbirljiv ni u hrani. Jede baš sve što majka skuha. Od variva do poslastica.

- Nema variva koje on neće pojesti. Jede puno voća, mesa, ali obožava piletinu. Jedino što ne voli su gljive - ispričala je Ivana. Dario sada ima 50 kilograma i 150 centimetara.

Najčitaniji članci