Standard građana u Hrvatskoj za trećinu slabiji od prosjeka EU

Eurostat mjeri standard stvarnom individualnom potrošnjom po stanovniku, koja pokazuje koliko su dobara i usluga pojedinci konzumirali, bilo da su za njih plaćali sami ili su trošak snosile države odnosno nevladine organizacije, napominju u europskom statističkom uredu.

Stvarna individualna potrošnja (SIP) po stanovniku iskazana je standardom kupovne moći, umjetnom valutom koja eliminira razlike u cijenama među zemljama.

U 2020. najviši je standard, iskazan stvarnom individualnom potrošnjom po stanovniku, zabilježen u Luksemburgu, za 45 posto veći od prosjeka EU-a, prema najnovijoj procjeni Eurostata.

Italija, Cipar i Litva najbliži prosjeku

Slijede Njemačka i Danska, gdje je bio za 24 odnosno 22 posto veći od prosjeka, a blizu su i Nizozemska i Austrija, gdje se kretao na 17 odnosno 16 posto iznad europskog prosjeka.

Najbliži su prosjeku po stvarnoj individualnoj potrošnji po stanovniku u 2020. bili Cipar, Italija i Litva, gdje je standard bio niži za oko četiri posto od prosječnog na razini Unije.

U Irskoj je bio za 10 posto ispod, a u Francuskoj za isto toliko iznad prosjeka.

Hrvatska uz Bugarsku

Hrvatska je uz Bugarsku bilježila najnižu stvarnu individualnu potrošnju po stanovniku, mjerenu standardom kupovne moći, među zemljama EU-a, za 32 posto nižu od prosjeka EU-a, više-manje u skladu s Eurostatovom lipanjskom procjenom.

U 2019. bila je niža za 34 posto, pokazuje Eurostatovo izvješće.

Blizu su i Mađarska i Latvija, s 30 posto nižim standardom u 2020., te Slovačka, gdje je bio slabiji od prosjeka za 29 posto.

Najlošije je ponovno stajala Bugarska, s 39 posto nižim SIP-om po stanovniku od europskog prosjeka.

Hrvatska se s razinom cijena u 2020. godini približno za trećinu nižom od prosjeka EU-a svrstala uz Litvu, pokazuje Eurostatovo izvješće.

Luksemburg na čelu

Luksemburg je prošle godine zadržao prvo mjesto među zemljama EU-a i s BDP-om po stanovniku iskazanim standardom kupovne moći, više nego dva i pol puta većim od prosjeka EU-a.

U Eurostatu ukazuju na veliki udio inozemnih radnika u radnoj snazi kneževine.

"Iako ti radnici sudjeluju u stvaranju BDP-a, nisu uključeni u rezidencijalno stanovništvo koje se koristi za izračun BDP-a po stanovniku", podsjećaju u izvješću.

Luksemburg znatno manje odskače od prosjeka EU-a u kategoriji stvarne individualne potrošnje budući da inozemni radnici troše dohodak u matičnim zemljama, objašnjavaju statističari.

Francuska i Malta najbliže prosjeku po BDP-u

Na drugom je mjestu ljestvice Irska čiji je BDP po stanovniku iskazan standardom kupovne moći u 2020. bio nešto više nego dvostruko veći od europskog prosjeka.

Slijede Danska i Nizozemska, s 35 i 32 posto većim BDP-om po stanovniku.

Blizu su i Austrija, Švedska i Njemačka, s BDP-om po stanovniku za gotovo četvrtinu većim od prosjeka EU-a.

Francuska je neznatno iznad prosjeka, a Malta nešto ispod prosjeka, a blizu su i Italija i Češka, s BDP-om po stanovniku za oko šest posto nižim od prosjeka.

Hrvatska uz bok Grčkoj

Hrvatska je u 2020. bilježila BDP po stanovniku, mjeren standardom kupovne moći, za 36 posto niži od prosjeka Unije. Zaostatak za europskim prosjekom tako je povećan za dva postotna boda u usporedbi s 2019. godinom.

U Grčkoj je BDP u 2020. po stanovniku bio za 38 posto niži od prosjeka Unije, a blizu su i Slovačka i i Latvija s 30 posto nižim BDP-om.

Bugarska je i dalje na začelju ljestvice s BDP-om po stanovniku 45 posto ispod prosjeka EU-a, pokazuje Eurostatovo izvješće.