Temperature su u Hrvatskoj ovih dana bile i do 35 stupnejeva, ali u budućnostti mogu biti sigurno i znatno više.
Mirko Orlić za 24sata
Stručnjak za klimu: Toplinski valovi postat će svakodnevica, prijete nam suše i poplave
Toplinski se valovi definiraju kao razdoblje iznimno vrućeg vremena koje traje najmanje tri uzastopna dana, a ponekad mogu trajati i po nekoliko tjedana, rekao je za 24sata Mirko Orlić, akademik, hrvatski geofizičar i profesor s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu.
"Što je 'iznimno vruće', definira se na osnovi mjerenja na svakog razmatranoj lokaciji, pa tako, prema istraživanjima suradnika DMHZ-a, granična temperatura u području Zagreba iznosi 33,7 stupnjeva Celsiusa, u području Dubrovnika iznosi 32,3 stupnjeva Celsiusa, a u području Osijeka iznosi 35,2 stupnjeva Celsiusa", dodaje.
Pokretanje videa...
VIDEO
Naša svakodnevica postat će intenzivni toplinski valovi
Toplinski su valovi opasni kada se zajedno s povišenom temperaturom zraka, javlja i povišena vlaga zraka, pa tada govorimo o sparnom vremenu, objašnjava. Naša će svakodnevica postati toplinski valovi, upozorava Orlić, jer klimatski modeli već odavno predviđaju da će uslijed globalnog zatopljenja toplinski valovi u južnoj Europi postati češći, dugotrajniji i intenzivniji.
"Kakve će biti te promjene ovisi o budućim emisijama stakleničkih plinova, pa će one bit manje u slučaju optimističnog scenarija, prema kojem će se znatno smanjiti emisije stakleničkih plinova, nego u slučaju pesimističnog scenarija, prema kojem će se nastaviti emitirati stakleničke plinove kako se je to činilo do sada", rekao je.
Toplinski valovi bit će duži i intenzivniji, a donose suše i poplave
Temperature su u Hrvatskoj ovih dana bile i do 35 stupnjeva, ali u budućnosti mogu biti sigurno i znatno više.
"Jedan razlog je povišenje globalne temperature, koje bi prema optimističnom scenariju iznosilo 1,5–2 stupnjeva Celsiusa u odnosu na predindustrijsko razdoblje, a prema pesimističnom scenariju moglo bi premašiti 4 stupnjeva Celsiusa u odnosu na predindustrijsko razdoblje. Drugi razlog su promjene atmosferske cirkulacije do kojih dolazi zbog globalnog zatopljenja, a one mogu silno utjecati na čestinu, trajanje i intenzitet ekstrema", rekao.
Toplinski su valovi često kombinirani s dugotrajnim sušnim razdobljima koja smanjuju urod, dodaje.
"Epizode intenzivnih oborina dovode do razvoja poplava, što također utječe na ljude i njihove aktivnosti. Sve nas te pojave podsjećaju na činjenicu da globalno zatopljenje prate češći, dugotrajniji i intenzivniji ekstremi te da upravo ti ekstremi predstavljaju najopasniju posljedicu klimatskih promjena", tvrdi.
Protiv ekstremnih stanja moramo se boriti svi
Osim znanstvenika i političara, ističe, svi trebaju pridonijeti ublažavanju klimatskih promjena, dakle svim onim aktivnostima koje će dovesti do toga da se buduće emisije stakleničkih plinova odvijaju po optimističnom scenariju a ne po pesimističnom scenariju.
"Neke od mogućih aktivnosti su: smanjenje upotrebe automobila, korištenje avionskog prijevoza samo kad je to nužno potrebno, promjena prehrambenih navika, kontrola efikasnosti zagrijavanja/hlađenja domova, zaštita zelenih površina, pažljivo ulaganje novca (tako da se smanji ugljični otisak), komunikacija s političarima. Što se pak tiče svijesti o problemu
klimatskih promjena, rekao bih da se ona posljednjih godina silno podigla, prije svega zbog učestale pojave ekstremnih stanja u atmosferi i moru širom svijeta", rekao je za 24sata Mirko Orlić, hrvatski geofizičar.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
