Sud poništio kredit: Banka mu mora vratiti čak 183.105 kuna

Na Općinskom sudu u Osijeku sutkinja je proglasila ništavnim cijeli ugovor o kreditu koji je podigao Ivica Butor 2007. godine. Banka je dužna vratiti mu čak 183.105 kuna . Iako je to nepravomoćna odluka prvi puta je cijeli ugovor proglašen doslovno nevažećim, a da je to izašlo u javnost. Butor se zadužio za 44.000 CHF, otplatio je dosad 185.000 kuna, a duguje još, kako nam je rekao, 27.400 franaka.

- Ovo je povijesna odluka i vjetar u leđa svima onima koji imaju kredite u švicarskim francima - rekao je Butor.

Pokretanje videa...

01:55

Davor Javorović/Pixsell | Video: Davor Javorović/Pixsell

Sutkinja je u obrazloženju presude više puta istaknula kako su povrijeđeni Ustav, ali i moral društva takvim ugovorom o kreditu.

'Nije prvotravanjska šala'

- Ovo nije prvotravanjska šala, ovo je za pola milijuna Hrvata prava presuda po zakonima Republike Hrvatske. Nije važno koliko ću čekati novac, važno je da Hrvati shvate da mogu dobiti rat sa stranim bankama koje nas ne mogu tlačiti i pljačkati. Nitko sretniji od mene, konačno ću na miru moći spavati - rekao je Ivica Butor koji je tužio Privrednu banku zbog kredita u švicarskim francima i u korist koga je sutkinja Općinskog suda u Osijeku Mirna Grgić Radojčić prva u Hrvatskoj nepravomoćno cijeli ugovor o kreditu u švicarskim francima proglasila ništetnim.

Dobio infarkt pa tužio banku

- Kad je švicarski franak počeo galopirati, dobio sam infarkt i završio u bolnici. Prijatelji su me tješili i govorili mi da tužim banku, što sam na kraju i napravio - rekao je Ivica Butor.

Sutkinja je u svojoj presudi naložila Privrednoj banci da "cjelokupni do sada otplaćeni kreditni iznos od 183.105 kuna sa zakonskim zateznim kamatama od 15 posto do 31. prosinca 2007. godine, a počevši od 1. siječnja 2008. godine po 14 posto te od 1. srpnja 2011. godine po stopi od 12 posto godišnje" mora vratiti Ivici Butoru te još i platiti parnični trošak koji je iznosio oko 22.000 kuna. S druge strane, s obzirom na ništetnost ugovora o kreditu, i Ivica Butor mora Privrednoj banci vratiti 43.956 franaka u protuvrijednosti u kunama po tečaju na dan ishođenja kredita.

'Enormno povećanje kamatnih stopa protivno načelu savjesnosti i poštenja'

U obrazloženju sutkinje navodi se da je enormno povećanje kamatnih stopa te tečaja kune i švicarskog franka, ali i ostalih valuta u odnosu na franak, dovelo do povećanja anuiteta u kunama te do "nesrazmjera i nejednakosti u pravima i obvezima, pa tako i do neravnopravnosti sudionika u obveznom odnosu, što je protivno načelu savjesnosti i poštenja".

- Predmetne odrednice protivne su osnovnim načelima obveznog prava te po ocjeni suda kako su one bitni sastojci ugovora koji određuje glavnicu i kamatnu cijenu, iste dovode i do toga da je ugovor protivan Ustavu RH i moralu društva. Po ocjeni ovog suda nije savjesno ni pošteno istovremeno ugovaranje odrednica koje i glavnicu i kamatu čine promjenjivima i to zavisnima o nepredvidivim i neizvjesnim čimbenicima, kao što su odnos tečaja švicarskog franka i kune te ponuda i potražnja na financijskom tržištu, stopa inflacije, međuvalutarna kretanja te drugi makroekonomski parametri te da kamatnu stopu mijenja banka jednostranom odlukom. U konkretnom slučaju isto je dovelo do toga da se rata kredita povećala iznad granice koju nalaže načelo savjesnosti i poštenja, budući je povećanjem rate mjesečnog anuiteta, a uslijed povećanja tečaja franka u odnosu na kunu, te povećanjem kamatne stope otežana egzistencija tužitelja. Ugovor je protivan temeljnim načelima obveznog prava, isti je protivan i prisilnim propisima. Promjenjiva glavnica i promjenjiva kamata doveli su do nejednakosti u pravima sudionika, povećanja rate kredita što je otežalo i ugrozilo egzistenciju korisnika, a na koji eventualni mogući rizik i posljedicu korisnici nisu upozoreni. Kako je ugovor protivan načelu savjesnosti i poštenja, isti je protivan i moralu društva, budući su moralne norme takve vrste normi koje pretpostavljaju savjesno postupanje, zaključenje ugovora uz poštivanje i zaštitu interesa obje ugovorne strane te poštivanje pravne volje savkog od njih. Kako tužitelju nije pojašnjena moguća promjena glavnice, a vezano uz švicarski franak, te mu nije pojašnjen mogući porast kamate, a po odluci banke, sud je ocijenio da se nije dovoljno vodilo računa o zašititi interesa tužitelja, a što je protivno moralu društva - navela je sutkinja u obrazloženju presude kojom je cijeli ugovor o kreditu proglasila protivnim Ustavu i moralu društva te kao takvim, po Zakon o obveznim odnosima, ništetnim.

Vjetar u leđa

Krešimir Bajamić , regionalni koordinator udruge Franak, presudu Osječkog suda nazvao je "vjetrom u leđa svima koji se bore za svoja prava i koji tvrde da su ugovori o kreditima u francima ništetni".

- Ovo je nepravomoćno, ali na tragu onoga za što se borimo od početka. Prvi put je sutkinja napravila ono što u zakonu stoji, ovo je povijesna odluka, sve drugo je izvrdavanje. Ovo je prva presuda u kojoj je usvojeno svih naših pet zahtjeva za koje se zalažemo, jer je rečeno da smo prevareni - kaže Bajamić dodajući da iz Osijeka na prosvjed Udruge Franak u Zagrebu dolazi 1.300 ljudi u 25 autobusa.

PBZ: Žalit ćemo se na presudu

Radi se o nepravomoćnoj presudi i Banka će u zakonskom roku uložiti žalbu . Očito je da se radi i o različitim sudskim praksama i pristupima. Banka  je vrlo obzirno vodila računa o potrebama i zaštiti svojih klijenata. Klijenti su od samog početka bili upoznati s povećanim rizikom promjene tečaja švicarskog franka što je bilo navedeno i posebnom klauzulom u ugovoru koji su bili solemnizirani odnosno koje je klijentu osim što ih je sam pročitao bio u obvezi pročitati i pojasniti javni bilježnik. Također, Banka je svojim klijentima još 2007. godine pripremila posebnu ponudu konverzije kredita s valutnom klauzulom u švicarskim francima u kunske kredite po vrlo povoljnim uvjetima, koju je tek manji broj klijenata prihvatio, dok je većina i nadalje odlučila ostati izložena riziku promjene tečaja , stoji u očitovanju PBZ-a na presudu Općinskog suda u Osijeku.