Obavijesti

News

Komentari 11

'Sudovi su u lošim zgradama, kasne s digitalizacijom, nemaju kopir aparata i skenera'

'Sudovi su u lošim zgradama, kasne s digitalizacijom, nemaju kopir aparata i skenera'

Počeli su i godišnji odmori pa ćemo još duže čekati na presude i isplatu uzdržavanja za maloljetnu djecu, da se riješe problemi susreta i druženja djece i roditelja s kojima ne žive.

VIDEO

Gotovo dva mjeseca trajao je štrajk zaposlenih u pravosuđu kojima je Vlada, od 17. srpnja do jučer, za svaki dan proveden u štrajku, odlučila smanjiti plaću. Osim njih, već dva tjedna štrajkali su i sudci. Na sjednici Vlade koja je upravo u tijeku je i prijedlog odluke o obustavi neplaćanja dana provedenih u štrajku. 

SDLSN traži tisuću eura neto plaće za prosječnog službenika 

Iz Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika (SDLSN) najavljivali da su „spremni štrajkati do Božića“ i tražili su hitni dodatak od 24 posto od sadašnje bruto plaće pravosudnih službenika ili oko 300 eura neto. 

Malenica: Razgovarali smo o povećanju plaća za 12 posto, očekujemo skori odgovor
Malenica: Razgovarali smo o povećanju plaća za 12 posto, očekujemo skori odgovor

Nevenka Mrčela, zagrebačka odvjetnica, dva mjeseca nije radila svoj posao zbog štrajka. Nije zastupala stranke pred sudovima i drugim tijelima, nego davala  pravne savjete i mišljenja, uređivala akte i dokumente, ali pravi odvjetnički posao nije radila. Ipak, podržava štrajk pravosudnih djelatnika, kao i većina hrvatskih odvjetnika, te navodi da su sudski službenici i namještenici neophodan dio pravosudnog sustava.

Svaka demokratska i moderna država počiva na tri stupa vlasti: sudbenoj, izvršnoj (Vlada) i zakonodavnoj (Sabor). Ako se jedan stup urušava, ignoriranje toga od ostala dva stupa vlasti nije baš razumno rješenje, kaže zagrebačka odvjetnica Nevenka Mrčela, za 24sata. 

"Svi spisi prelaze preko 'ruku' sudskih službenika,  njihov posao nije samo pisanje po diktatu suca" 

“Oni nisu samo zapisničari koji pišu po diktatu suca. Sudski službenici koji rade te poslove, odnosno, rade zajedno u referadi sa sucem, imaju još jako puno zaduženja kao što su pisanje i otprema poziva, odluka i ostale pošte, unošenje odluka i podnesaka u sustav e-komunikacije, fizički uvezuju sva pismena koja 'dolaze' u jedan spis, fizički i nose spise od pisarnice do referade, dakle svi spisi 'prelaze' preko njihovih ruku. I to sve rade između rasprava kada pišu po diktatu, te kada te rasprave završe“, izjavila je odvjetnica Nevenka Mrčela za 24sata. 

storyeditor/2023-07-03/PXL_020523_99672784.jpg
1

Neki od njih, dodaje, rade u pisarnicama tzv. kancelima, koji su opet različiti zbog vrste predmeta – od ovršnih, parničnih, kaznenih pisarnica, pa do prijema podnesaka, otpreme, prijema pošte. 

“Na zemljišno knjižnom odjelu rade zemljišno knjižni referenti koji upisuju prava vlasništva, založna prava (hipoteke) , provode parcelacione elaborate , zaprimaju dokumentaciju i pišu rješenja“, dodaje.

"Poslovi sudskih službenika su svima potrebni u svakodnevnom životu" 

Na Trgovačkom sudu, između ostalog, podsjeća, rade i referenti koji upisuju novoosnovana trgovačka društva u registar, upisuju statusne i ostale promjene, izdaju rješenja.

“Poslovi sudskih službenika i namještenika su izuzetno odgovorni, zahtijevaju neprestano praćenje promjena u sustavima e-komunikacije, neki su manje složeni a neki više, ali svi su neophodni za normalno funkcioniranje ne samo pravosuđa već su svima potrebni u svakodnevnom životu“, ističe. 

Zbog štrajka, dodaje, trpili su svi svi, kao što je bilo i do sada. No, najlošije u ovakvim situacijama prolaze najranjiviji članovi društva. 

Maloljetna djeca i osobe s društvenim smetnjama najviše trpe iako su njihovi predmeti "hitni" 

“Maloljetna djeca i osobe s duševnim smetnjama koji, također, moraju sada čekati da se njihovi predmeti riješe“, dodaje. 
Iako je predsjednik Vrhovnog suda izdao Naredbu da su slučajevi maloljetne djece i osoba s duševnim smetnjama hitni i da se, bez obzira na štrajk, moraju rješavati, teško je to uraditi, jer u pisarnicama radi samo jedan službenik.

“I ovi 'hitni' predmeti čekaju dugo da dođu do suca. Počeli su i godišnji odmori pa ćemo još duže čekati na presude i isplatu uzdržavanja za maloljetnu djecu, da se riješe problemi susreta i druženja djece i roditelja s kojima ne žive, privremene mjere i sl. U nekim predmetima je riječ o egzistencijalnim pitanjima“, objašnjava. 

'Vama ne treba jako pravosuđe jer bi vas hapsili. Ovaj štrajk je simptom uznapredovale bolesti'
'Vama ne treba jako pravosuđe jer bi vas hapsili. Ovaj štrajk je simptom uznapredovale bolesti'

Osim toga, nisu se provodili postupci radi dugovanja pa je jako puno građana moralo duže čekati da sud donese presudu da im se vrati neki dug što je također egzistencijalnog karaktera. 

“Predmeti u postupcima smetanja posjeda, radni sporovi (neki su obuhvaćeni Naredbom Predsjednika VS za hitno rješavanje ali ostali ne), sudski postupci u kojima se utvrđuje pravo vlasništva. Jako je puno predmeta koji se nisu rješavali, a u nekima od njih je strankama zaista ugrožena egzistencija“, dodaje. 

"Dva mjeseca ne radimo, a samo hladni pogon mjesečno iznosi i do 2 tisuće eura" 

Ova zagrebačka odvjetnica, kao ni njene brojne kolege, dva mjeseca nije mogla obavljati glavninu odvjetničkog posla. 

“Ako stranci napišemo kupoprodajni ugovor to je samo pola posla jer ne možemo upisati njihovo vlasništvo u zemljišne knjige, ako plaćaju kreditom banke nismo mogli upisivati hipoteke, ako strankama ishodimo svu dokumentaciju potrebnu za osnivanje trgovačkog društva, ne možemo ih registrirati u sudskom registru i sl. što je izuzetno frustrirajuće“, ističe. 

Među štrajkašima na sudovima dominiraju žene. I baš se prema njima Vlada najgrublje odnosi
Među štrajkašima na sudovima dominiraju žene. I baš se prema njima Vlada najgrublje odnosi

Stranke su trpjele veliku štetu, ročišta koja su odgođena zakazat će se možda za šest mjeseci ili godinu dana, te ionako dugi postupci još će duže trajati, a posljedice ćemo osjećati godinama. 

“Radimo ono što možemo u ovim uvjetima, a to je jako malo. Ova paraliza pravosuđa je uskratila našim strankama zaštitu njihovih prava i to je nedopustivo“, dodaje. 

Bez obzira na okolnosti, odvjetnici moraju isplatiti plaće, doprinose, platiti režijske troškove, eventualne zakupe i podmiriti sve troškove hladnog pogona koji iznosi između 1500 i 2000 eura. 

Pokretanje videa...

Zagreb: Štrajk državnih i lokalnih službenika i namještenika ispred Općinskog građanskog suda 07:26

"Mladi odvjetnici koji su tek otvorili urede nemaju prihode, doći će do masovnog otpuštanja vježbenika" 

“Većina ljudi misli da su svi odvjetnici 'oni koji brane kriminalce' ili oni 'koji zarađuju na ovrhama nad siromašnim ljudima', ali to nije tako. U Hrvatskoj ima 5150 odvjetnika i većina se bavi ostalim granama prava.  Većina jako teško zarađuje novac potreban za podmirenje svih troškova, naročito u ovako sporom i neučinkovitom pravosuđu“, dodaje. 

Najteže je, kaže, mladim odvjetnicima koji su tek otvorili urede jer skoro tri mjeseca nemaju prihode, a moraju podmiriti sve troškove. 

“Komora nas je oslobodila plaćanja članarine za dva mjeseca te zatražila od Ministra financija da odvjetnike i odvjetničke vježbenike te zaposlenike oslobodi plaćanja doprinosa za ova prethodna dva mjeseca, ali mislim da se to neće dogoditi“, dodaje. 

Raspad sistema: Sudovi samo za hitne slučajeve, ljudi očajni, mogli bi izgubiti nekretnine...
Raspad sistema: Sudovi samo za hitne slučajeve, ljudi očajni, mogli bi izgubiti nekretnine...

Hrvatski sudovi: loše stanje zgrade, kasne s digitalizacijom, nemaju kopirne aparate i skenere 

Pravosudni sustav je, objašnjava, zastario i loše organiziran, naročito na velikim sudovima kao što je Općinski sud u Zagrebu. 

“Percepcija većine javnosti jest da su svi suci ili lijeni ili korumpirani a da su zaposlenici uhljebi koji ništa ne rade. Sve to je posljedica višegodišnje nebrige za stanje u pravosuđu počevši od lošeg stanja zgrada u kojima se sudovi nalaze, manjak resursa za rad, npr. kopirnih aparata i skenera, velikog kašnjenja u digitalizaciji i prilagodbi današnjem sustavu komunikacije“, dodaje. 

U pravosuđe se nije ulagalo – ni u infrastrukturu, ni u protokole, ni u edukaciju sudaca. Nisu, dodaje, doneseni zakonski propisi koji bi ubrzali održavanje ročišta i donošenje odluka.

"Pravosudna zaštita mora biti brza i efikasna, inače gubi smisao" 

“Zbog svega ovog, pravosuđe je sporo i neučinkovito, a sada se situacija rapidno pogoršala. Teško uopće predvidjeti kako će ovo sve završiti.

Trpe svi,  i zaposlenici suda i stranke i suci i odvjetnici, dakle, svi oni koji ili rade u tom sustavu ili im pravosudni sustav jedino rješenje da riješe svoj problem.

"Bez brzog i učinkovitog pravosuđa nema normalnog funkcioniranja niti preostalih dijelova društva. Svaki građanin mora znati da će sudskim putem moći zaštititi svoja Ustavom i zakonom zagarantirana prava ako mu ih netko povrijedi. Ta zaštita mora biti brza i efikasna, inače gubi smisao", ističe. 

Igre na sreću mogu izazvati ovisnost. 18+.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.

Komentari 11
VIDEO

Kako je Marija Selak Raspudić tresnula po stolu gomilom besposlenog briselskog novca
PETAK ČETRNAESTI

Kako je Marija Selak Raspudić tresnula po stolu gomilom besposlenog briselskog novca

U odnosu na taj sitan ženski (i muški) svijet, kojemu je hajka temeljni oblik borbe za bolji svijet, Marija Selak Raspudić je ispala velika faca. Koliko god mi o tome šutjeli

Heroji: Znali da im prijeti bolna smrt, ušli su ispod reaktora...
FELJTON: ČERNOBIL, 3. DIO

Heroji: Znali da im prijeti bolna smrt, ušli su ispod reaktora...

Hrabro su ušli ispod reaktora i ispustili vodu, ali i tamo su prošli pravu dramu jer su ostali bez svjetla. Iako su znali da riskiraju bolnu smrt od radijacije, otišli su i spasili svijet od još veće katastrofe...
Ljudi u Hrvatskoj i danas umiru od raka zbog Černobila 1986.
FELJTON: ČERNOBIL, 4. DIO

Ljudi u Hrvatskoj i danas umiru od raka zbog Černobila 1986.

Oni koji su bili izloženi manjim radijacijama umirali su u godinama nakon i to od akutnih bolesti ili od raka. Katastrofom u Černobilu pogođeni su milijuni ljudi koji su osjetili posljedice izloženosti zračenju