'Svaka obitelj je zbog korupcije izgubila 410.000 kuna. Porezna uprava ne odrađuje svoj posao'

Iako je samo lani na kupnju 134.000 nekretnina u Hrvatskoj potrošeno 60 milijardi kuna, a polovica tog iznosa je bila gotovina, Porezna uprava radi tek manje od 50 provjera nesrazmjera imovine godišnje.

Iz instituta za razvoj i održivost Hrvatske ZRIN koji vodi Damir Vanđelić su zato pozvali Poreznu upravu da počne raditi svoj posao i provoditi zakon o porezu na dohodak koji im nalaže praćenje i evidenciju imovine i utvrđivanje nesrazmjera.

Vanđelić je prezentirao i podatke o stanju korupcije u Hrvatskoj po kojima ona odnosi oko 13,5 posto BDP-a.

- U Hrvatskoj je godišnji gubitak zbog korupcije 2.186 eura po stanovniku, što znači da je u deset godina jedna obitelj zbog korupcije izgubila 410.000 kuna. Da se spustimo samo na razinu korupcije u Sloveniji, Hrvatskoj bi ostajalo godišnje 24 milijarde kuna više, što je 30 Peljeških mostova – rekao je Vanđelić. 

ZRIN smatra da je sustavna i zakonska provjera podrijetla imovine jedna od ključnih alata za smanjivanje korupcije. Ali ona ne funkcionira, što je bilo vidljivo i na slučaju Damira Škugora iz Ine gdje je njegovu umirovljenom ocu na račun sjedalo stotine tisuća kuna i na kraju se nakupilo skoro pola milijarde kuna, a da Porezna nije reagirala dok slučaj nije prijavio bankovni službenik. 

Prezentirani su podaci o provjerama koje je Porezna radila zadnjih 10 godina i ispada da je od 350 provjera godišnje, nakon 2016. godine taj broj pao na ispod 50 svake godine. I to nakon promjene vlasti i kada je došla Vlada Andreja Plenkovića. 

- Broj kazni za primjerice, prebrzu vožnju se ne mijenja s promjenom vlasti, ali ovdje vidimo da je naglo pao porezni nadzor. I ovih ranije provjera imovine je bilo premalo, a onda je to još smanjeno – kaže Vanđelić.

ZRIN je napravio i prijedlog u šest točaka koji se bazira na tome da Porezna uprava mora voditi evidenciju i provjeravati sve nesrazmjere. Problem je i što u zakonu stoji prilično široka definicija "ozbiljnijeg odstupanja", a ZRIN smatra da to treba točno definirati. Zatim razviti sustav koji bi automatizmom prepoznavao odstupanja.  

Porezna bi javno morala objavljivati statistiku o nadzorima i učincima naplate. Umjesto imovinskih kartica političara i sudaca, smatraju da bi bilo bolje objavljivati direktno podatke iz njihovih poreznih kartica. 

- Iz svih podataka je jasno da Porezna uprava ne radi svoj posao propisan zakonom. Osim toga, trebalo bi propisati jasno što znači odstupanje i to u postotku. Osam godina je u zakonu stajalo da će to donijeti ministar pravilnikom, ali nikada nije donio taj pravilnik, nego je odredba o pravilniku izbrisana – rekao je dr. Miroslav Mađerić, inovacijski konzultant koji je radio na prijedlogu poboljšanja i istraživanju.

Vanđelić je okupio ZRIN kao znanstvenu inicijativu, ali kako smo već objavili, on planira osnovati i političku stranku i ići na izbore.

Tema borbe protiv korupcije će uz gospodarska rješenja biti temelj programa. ZRIN će uskoro ići s prijedlozima za smanjenje korupcije u drugim sektorima.