Švedski Kurdi strahuju da će postati pijun u pregovorima o ambiciji Stockholma da se pridruži NATO-u ukoliko zapad učini ustupke i dobije potporu Turske za članstvo Švedske u vojnom savezu
Švedska i Finska podnijele su zahtjev za članstvo u NATO-u kao odgovor na rusku invaziju na Ukrajinu, a šefovi država i vlada NATO-a srdačno su pozdravili njihove kandidature kao "povijesni trenutak".
No njihovom članstvu se protivi Turska koju je razbjesnila njihova potpora kurdskim militantima i embargo na izvoz oružja Turskoj zbog upada u Siriju 2019. godine.
"Ne želimo Kurde za pregovaračkim stolom", rekao je Shiyar Ali, skandinavski predstavnik pretežno kurdskih regija u sjevernoj Siriji.
Nordijske zemlje za ulazak u NATO trebaju potporu svih 30 članica.
Švedska kurdska dijaspora od 100.000 ljudi i podrška Stockholma za prava Kurda dugo su bile točke prijepora u odnosima s Ankarom.
"Švedska je bila trn u oku Turske, kritizirajući turska kršenja ljudskih prava; u Švedskoj postoji snažna kurdska dijaspora čiji dijelovi suosjećaju s PKK", rekao je Paul Levin, direktor Instituta za turske studije na Sveučilištu Stockholm.
PKK (Kurdistanska radnička stranka) od 1984. godine vodi pobunu u Turskoj u kojoj je ubijeno više od 40.000 ljudi.
Istodobno s pregovorima o članstvu nordijskih zemalja u NATO-u, turski predsjednik Tayyip Erdogan zaprijetio je novim upadom u sjevernu Siriju kako bi vratio gradove koje drže sirijske demokratske snage predvođene Kurdima, a koje podržava Washington.
Kurdska milicija YPG ključni je dio sirijskih demokratskih snaga koje kontroliraju velike dijelove sjeverne Sirije, a Washington ih smatra važnim saveznikom protiv Islamske države.
Ankara ih smatra produžetkom militanata PKK i proglasila ih je terorističkom skupinom.
Tursku ljuti i američka, francuska i njemačka podrška YPG-u.
Švedska vlada te veleposlanstvo Ankare u Stockholmu odbili su komentirati aktualne pregovore s Turskom. NATO je naveo da je zabrinutost Turske za njezinu sigurnost legitimna.
Švedska vlada je u lipnju preživjela glasanje o povjerenju uz pomoć bivše kurdske borkinje koja je tražila kontinuiranu potporu Kurdima i time dodatno naljutila Ankaru.
Ispunjavanje turskih zahtjeva, još uvijek nejasnih, naštetilo bi ugledu Švedske i moglo bi zakomplicirati borbu protiv Islamske države.
"Strahujemo da Kurdi postaju žrtve politike", upozorio je Ahmed Karamus, švedski supredsjedatelj Nacionalnog kongresa Kurdistana, kurdske krovne skupine.
