Serija u pet nastavaka, Černobil, prikazuje što je pošlo po zlu u nuklearnoj elektrani u bivšoj Sovjetskoj Ukrajini, u noći s 25. na 26. travnja 1986. godine...
NOVA HIT SERIJA
Tajne Černobila: Povraćali krv i udisali pepeo, a vlasti sve krile
Počela se emitirati nova mini serija o černobilskoj katastrofi, a mnogi je hvale nakon samo jedne epizode.
Serija u pet nastavaka, Černobil, prikazuje što je pošlo po zlu u nuklearnoj elektrani u bivšoj Sovjetskoj Ukrajini, u noći s 25. na 26. travnja 1986. godine.
Seriju otvaraju citati memoara s audio snimke Valerija Legasova koji je 27.4.1988. nahranio svoju mačku, pospremio stan i objesio se. Čovjek koji je bio na čelu znanstvenog stola na slučaju Černobil i jedan od najutjecatnijih sovjetskih znanstvenika nakon što je preminuo, proglašen je za najhrabrijeg čovjeka koji je radio na nuklearnoj katastrofi.
Mini-serija u prvoj epizodi prati paniku koja se događa unutar elektrane nakon eksplozije i negiranja supervizora Anatolija Dijatolova da je jezgra eksplodirala. Glavni čovjek u Černobilu krivi rendgen koji pokazuje najviše zračenje ikad, slab karakter i paranoju svojih zaposlenih. Iako vidi usijan zrak, kolege koje povraćaju krv, pepeo koji se širi gradom, siguran je da jezgra ne može eksplodirati i da im ruska tehnologija pokazuje pogrešan rezultat.
Radnja serije prati gradske vlasti koje žele zatvoriti grad kako se ne bi proširila loša slika o njima. Dok građani zbunjeno gledaju Černobil misleći da je izbio požar na krovu i dok im pepeo kovitla po gradu, već je prekasno za povlačenje...
Posljedice se osjete i danas
Izravne i neizravne posljedice radioaktivnog zračenja osjetilo je do pet milijuna ljudi. Nad oštećenim reaktorom, na brzinu i u teškim uvjetima, sagrađen je betonski sarkofag koji je trebao štititi okoliš od daljnje radijacije.
No katastrofa je već prije gradnje betonskog sarkofaga poprimila velike razmjere i nije se više mogla spriječiti. Velike količine radioaktivnih čestica uzdigle su se na visinu od 1500 metara.
Stotine tisuća ljudi je umrlo, a posljedice černobilskog zračenja i danas se osjećaju u brojnim oboljenjima od karcinoma. Zabilježeno jemnogo prijevremenih porođaja i rađanja djece s određenim poremećajima.
Iznenađujuće, ali istinito je da je černobilska elektrana radila još godinama nakon ove najveće katastrofe. Relativno slaba ekonomska situacija Sovjetskog Saveza utjecala je da se proizvodnja u preostalim reaktorima nastavi. Tek 2000. godine tadašnji predsjednik Ukrajine Leonid Kučma zaustavio je rad černobilske elektrane.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
