Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
Adonov je služio kaznu zbog šverca kokaina, a Aleksić za ubojstvo djevojke 1994. Andonov je diplomirao u zatvoru i nakon izlaska posvetio se radu na reformaciji zatvorskog sustava. Aleksić je izašao i opet ubio
Angel Andonov (67) u RTL Direktu otkrio je mučne detalje iz razdoblja kad je zatvor dijelio s ubojicom Kristijanom Aleksićem, kojeg je nazvao kukavicom. Kaže kako je Aleksić mučio životinje i zlostavljao slabije, a bojao se jačih. Andonov je služio kaznu zbog krijumčarenja kokaina, a Aleksić zbog ubojstva 22-godišnje djevojke 1994. godine. Aleksić je izašao i opet ubio, 19-godišnjeg Luku upucao je i ubio hladnokrvno i bez razloga. Andonov je u zatvoru završio pravo i nakon izlaska iz zatvora posvetio se radu na reformaciji zatvorskog sustava za 21. stoljeće.
Novinarka Helena Tkalčević je za Express u srpnju 2024. godine intervjuirala Andonova, bivšeg ugostitelja i bivšeg zatvorenika koji je zbog šverca 300 kg kokaina bio osuđen na 21 godinu zatvora. Ukupno je izdržao 18 godina.
- Nisam dolazio u napast povrata jer u kriminalu nisam niti bio. Uvijek sam se uzdržavao od vlastitog rada i plaćao porez. Drakonski sam kažnjen za jednu nepromišljenu odluku. Mislim da sam edukativni primjer da se kriminal ne isplati. Iskreno se nadam da sam prokrčio put mnogim sretnim ishodima. Na povećanju te mogućnosti mislim raditi cijeli život - rekao je Andonov u intervjuu za 24sata objavljenom u srpnju 2024. godine.
- Promišljao sam što tek dočeka one mlade ljude, pred kojima je život, a koji nakon iskustva kazne žele krenuti iznova. Shvatio sam da su im šanse nikakve, pa je time povratak starom društvu i načinu života neminovan. Čemu onda služi kazna ako ljude ‘zacementira’ u abnormalnosti - pitao se tad Andonov.
Imajući u fokusu pomoć zatvorenicima i bivšim zatvorenicima, kako tijekom izvršavanja kazne tako i nakon izlaska na slobodu, osnovao je udrugu Angelus Custos (Anđeo čuvar).
Početna ideja bila je pružanje primarne pravne pomoći zatvorenicima i njihovim obiteljima, zbog čega su potpisali ugovor o suradnji s Pravnom klinikom Pravnog fakulteta te će Pravna klinika pružati potrebnu pravnu pomoć zatvorenicima i njihovim obiteljima.
Također, aktivno rade na pomoći bivšim zatvorenicima u pronalasku posla, a najnovija misija Andonovljeve udruge je lobiranje da način izvršavanja kazne zatvora evoluira.
- Za ovo posljednje bio je presudan jedan telefonski poziv. Nazvala me znanstvenica, redovita profesorica i predstojnica Katedre za Kazneno pravo na Pravnom fakultetu u Zagrebu, Anna-Marija Getoš Kalac, koja se godinama bavi kriminologijom, viktimologijom i penologijom. Na njenu sam inicijativu u ime svoje udruge u ožujku ove godine u Bruxellesu bio sudionik simpozija Rescaled, o izmjenama sustava izvršavanja kazne u EU - ističe zahvalno Angel.
Njegova je udruga primljena u punopravno članstvo pokreta, koji se pod pokroviteljstvom Vijeća Europe zalaže za promjene u izvršavanju kazne zatvora kako bi ono postalo humanije. Naime, Rescaled je europski priznata organizacija koju financira Europska komisija, a osnovana je 2019. godine.
- Pokret na najbolji mogući način artikulira sve ono što zagovaram. Ukratko, davanje druge šanse onima koji su pogriješili, ali bez ‘fige u džepu’.
- Bio sam oduševljen kada sam shvatio da grupa ljudi iz najnaprednijih zemalja EU, pripadnika izvršne i zakonodavne vlasti i znanstvenika dijeli moje stavove. Na simpoziju u belgijskom senatu sudjelovalo je 12 europskih ministara pravosuđa, vodeći ljudi Europske komisije i nacionalnih zatvorskih uprava, predstavnici iz pravosuđa i zatvorskih sustava 30 europskih zemalja, ugledni akademici i znanstvenici. Moderno društvo zahtijeva nove, humanije oblike kažnjavanja utemeljene na novim vrijednostima, u čijem je središtu resocijalizacija od samog početka izdržavanja kazne svakog zatvorenika - odlučan je Andonov.
Rescaled, kaže, osporava koncept zatvora i predlaže alternativu adekvatniju 21. stoljeću.
- Umjesto zatvora zagovara koncept ‘zatvorske kuće’, kako bi se stvorila sigurnija, održiva društva. Da bi se omogućilo učinkovitije izdržavanje kazne, zatvori bi trebali biti mali, trebali bi omogućiti različit pristup potrebama zatvorenika i biti integrirani u lokalnu zajednicu. Prednosti ‘zatvorskih kuća’ su brojne. Zatvor u manjim zgradama s fokusom na reintegraciji u društvo smanjuje rizik od ponovnog činjenja prijestupa, a time ukupne troškove društva. Omogućava osobniji pristup zatvorenicima, bolju skrb i praćenje, povezanost sa zajednicom, što znači i lakšu reintegraciju u zajednicu po otpustu. Smatram da bi Hrvatska mogla postati jedna od vodećih država u implementaciji ‘zatvorskih kuća’ u zatvorski sustav, zato što u njemu postoje poluotvoreni i otvoreni odjeli, koji već imaju neke od najvažnijih karakteristika tih kuća. Oni su idealni za provođenje programa koje zagovara Rescaled, a koji će uskoro postati praksa u EU - uvjeren je Angel.
Dodaje da Švedska, Norveška, Latvija, Portugal i Češka, koje već primjenjuju načela Rescaleda, imaju najnižu stopu recidivizma na svijetu. Glavni je problem penalnog sustava, kako u Hrvatskoj tako i u Europi, smatra, što zatvorenika ne pripremaju dovoljno dobro za život na slobodi niti za povratak u društvo.
- Izolacija od društva stvara ljude koji se na povratku u društvo ne snalaze i potrebna im je pomoć, koja značajno nadilazi predviđenu. Ako vi zatvoreniku nakon izlaska ne ponudite mogućnost da dostojanstveno živi uzdržavajući se vlastitim radom, kako možete očekivati promjenu u načinu razmišljanja i postupanja? U hrvatskim zatvorima čovjek ima mogućnost raditi, ali je rad, nažalost, vrlo potplaćen. Također, važno je pitanje prikupljanja radnog staža, za što se Angelus Custos zalaže, jer je važan čimbenik u smanjenju recidivizma - govori Angel.
Smatra da je postpenalna pomoć u Hrvatskoj na niskoj razini.
- Svodi se na 60 eura jednokratne novčane pomoći od Centra za socijalnu skrb, koju zatvorenik čeka predugo i koju može, ali ne mora, dobiti. Postpenalna pomoć u Hrvatskoj mora evoluirati. Zatvorenici i bivši zatvorenici trebali bi postati posebna kategorija u Zakonu o socijalnoj skrbi, kojoj bi trebalo posvetiti veću pažnju kako bi se direktno utjecalo na smanjenje recidiva. Zatvorenici se nakon izlaska iz zatvora suočavaju s problemom društva koje im ne želi pružiti drugu šansu nego ih na svakom koraku sputava, podsjećajući na ono što su bili - ističe Andonov pa navodi i svoj primjer.
On je, nakon izlaska iz zatvora s diplomom, pronašao odvjetničko društvo koje ga je htjelo zaposliti kao odvjetničkog vježbenika, no Odvjetnička komora odbila je njegov upis u Imenik odvjetničkih vježbenika s obrazloženjem da nije dostojan za obavljanje te časne profesije.
- Ako oni tako promišljaju, što očekivati od ostalih - pita se.
Mišljenja je da je sustav, kakav je sad, neodrživ. Pravosudnih policajaca kronično nedostaje, sudovi su zatrpani, a zatvori prekapacitirani. U takvoj situaciji zatvorenici većinom izlaze na slobodu gori nego što su bili prije zatvaranja. Budućnost penalnog sustava zbog toga vidi u pritvorskim domovima, za čiju se implementaciju zalaže Rescaled.
- Smatram da je to šansa i za hrvatski zatvorski sustav, koji bi mogao iz EU fondova povući znatna novčana sredstva za implementaciju pilot-programa ‘pritvorskih, zatvorskih kuća’ u svoju praksu i postati humaniji i svrsishodniji, jer sve dok je stopa recidiva visoka, ona upućuje na nesvrsishodnost ukupnog pravosudnog sustava - smatra Andonov.
Andonov je 2013. godine diplomirao u šibenskom zatvoru s odličnim uspjehom. Za temu rada odabrao je “Zakon o izvršenju kazne zatvora” te svoja osobna iskustva usporedio s rješenjima i praksom u Europskoj uniji.
Studij prava bivši zagrebački ugostitelj napustio je nakon završene treće godine, pa je u zatvoru odlučio završiti studij.
Ministarstvo znanosti i Uprava za zatvorski sustav izišli su mu u susret te je tijekom zadnje četiri godine položio 12 ispita. Profesori su dolazili kod njega u zatvor, a Andonov nije dobio ocjenu manju od vrlo dobar.
Polaganje svakog ispita stajalo ga je po 1500 kuna.
Zanemarivi iznos u usporedbi sa 100 milijuna kuna vrijednim kokainom koji je Andonov pokušao prokrijumčariti iz Antila. Policija ga je u rujnu 2003. uhitila zajedno s trojicom partnera dok su s jahte Adelante, kojom su upravo pristigli s Antila, u lučici autokampa Veštar u Rovinju iskrcavali kokain i ukrcavali ga u Opel Corsu.
Na brodu je bio 301 kilogram kokaina. Sva četvorica pravomoćno su osuđena na dugotrajne zatvorske kazne.
Andonov na 21 godinu zatvora.
24sata © 2026
