Tko je najveći, tko najmanji i koja su navažnija tijela Unije?

Europska unija je međuvladina i nadnacionalna zajednica europskih država koja svoje korijene vuče iz 1951. godine kada je započela suradnja Belgije, Francuske, Italije, Njemačke, Luksemburga i Nizozemske. "Pravi rođendan" EU je 1. studenog 1993. kada je na snagu stupio Ugovor o EU, poznatiji kao Ugovor iz Maastrichta. Cilj mu je uspostavljanje ekonomske i monetarne unije, jedinstvene valute, zajedničke vanjske i sigurnosne politike, obrane, uvođenje državljanstva Unije, uske suradnje u pravosuđu i unutarnjim poslovima. 

Hrvatska do kraja ove godine treba potpisati ugovor o pristupanju koji zatim ratificiraju sve zemlje članice, a u Hrvatskoj će se građani na referendumu izjasniti podržavaju li ulazak u EU. Prođe li Ugovor ta dva koraka, Hrvatska će postati 28. punopravna članica Unije. 

Europska unija sastoji se od više institucija od kojih su najvažnije: Europsko vijeće, Vijeće EU, Europska komisija, Europski parlament i Europski sud pravde. 

Europsko vijeće sve do 2007. i Lisabonskog ugovora nije bilo institucija nego sastanak šefova država članica Unije. Obično zasjedaju na dvodnevnom forumu, tri do četiri puta godišnje. Usklađuju opća stajališta država i određuju glavne političke smjernice te ciljeve razvoja. Europsko vijeće dogovara promjene u strukturi EU kroz višemjesečne pregovore koji se odvijaju u vidu međuvladinih konferencija. Europsko vijeće rješava probleme Unije na općoj razini. Na sastancima prisustvuje i predsjednik Europske komisije.  Predsjednik Europskog vijeća je Herman Van Rompuy iz Belgije.

Vijeće EU poznato i kao Vijeće ministara, sastoji se od resornih ministara zemalja članica koji se sastaju ovisno o temi o kojoj se raspravlja: vanjskoj politici, poljoprivredi, industriji... Vijećem ministara predsjeda ministar vanjskih poslova zemlje predsjedateljice. 

Europska komisija je sastavljena od povjerenika koje dogovorom biraju države članice, a potvrđuje ih Europski parlament na mandat od pet godina. Političko je i glavno izvršno tijelo Europske unije. Zamišljena je kao tijelo koje djeluje neovisno od volje države članica, odnosno da ima nadnacionalni karakter. Predsjednika Komisije bira Europsko vijeće nakon što se vlade država članica usuglase o kandidatu, a izbor mora biti potvrđen u Europskom parlamentu. Komisija priprema i predlaže propise, ima izvršne i nadzorne ovlasti i ulogu u vanjskoj politici. Sadašnji predsjednik Komisije je Jose Manuel Durao Barroso, bivši premijer Portugala.

Europski parlament predstavlja građane Unije. Zastupnici se biraju izravnim glasovanjem u državama članicama, a njihov broj razmjeran je udjelu stanovnika pojedine zemlje članice u ukupnom broju stanovnika u EU. Zajedno s Vijećem ministara čini zakonodavnu vlast Europske unije. Parlament se sastoji od klubova zastupnika s tim da neki zastupnici ne pripadaju nijednom klubu. Predsjednik Parlamenta je Jerzy Buzek iz Poljske.

Europski sud pravde ima sjedište u Luksemburgu i sastavljen je od 27 sudaca, po jednog iz svake države članice, s mandatom od šest godina. U radu im pomaže osam glavnih odvjetnika čiji je glavni zadatak izlaganje svojeg mišljenja o predmetima koji su podneseni Sudu. 

Simbol Europske Unije je plava zastava sa krugom od 12 zlatnih zvjezdica. Himna joj je Oda radosti iz Beethovenove Devete simfonije, a 9. svibnja je Dan Europe. Unija danas broji 27 zemalja članica i ima 23 službena jezika. Površina joj je 4.325.675  kilometara kvadratnih i ima 496 milijuna stanovnika. Najveća zemlja članica Unije je Francuska sa 547.030 kilometara kvadratnih, a Malta je najmanja sa samo 316 kvadratnih kilometara.

Izvori: "Europa od A do Ž", W. Weidenfeld i W. Wessels, 2002. 
MVPEI (www.mvpei.hr)
Sabor (www.sabor.hr)