Obavijesti

News

Komentari 7

Tomašević o hostelu Arena: 'Dio ljudi će smjestiti država, a drugi dio grad. Mora biti po zakonu'

Tomašević o hostelu Arena: 'Dio ljudi će smjestiti država, a drugi dio grad. Mora biti po zakonu'

Želimo da do kraja mandata nemamo neupisane djece u vrtiće. Grad je potrošio 150 tisuća eura na opremanje, najamnina za ovaj prostor je 8 eura mjesečno po metru kvadratnom. Nadam se da će se još privatnih vlasnika prostora javiti da postanu vrtići, rekao je Tomašević

VIDEO

Gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević i zamjenici Danijela Dolenec i Luka Korlaet otvorili su danas novi objekt Dječjeg vrtića Markuševec u Sesvetama.

POGLEDAJTE VIDEO:

- Mi smo jako uzbuđeni. Nema ništa ljepše nego otvoriti novi vrtić. Ovo je drugi dječji vrtić koji otvaramo na ovom mjestu. Primit će 7 skupina i ono što je bitno 5 jasličkih skupina jer njih više nedostaje. U sljedećih mjesec i pol ćemo otvoriti još dva dječja vrtića. U sljedećih par godina planiramo uložiti više od 100 milijuna eura u izgradnju vrtića - rekao je Tomašević i dodao:

- Želimo da do kraja mandata nemamo neupisane djece u vrtiće. Grad je potrošio 150 tisuća eura na opremanje, najamnina za ovaj prostor je 8 eura mjesečno po metru kvadratnom. Nadam se da će se još privatnih vlasnika prostora javiti da postanu vrtići.

U tijeku su radovi na još sedam vrtića, dodao je. Odranski Obrež će biti otvoren do kraja godine i Sesvetska Selnica, potom Ivanja Reka, Žitnjak, Sesvetski Kraljevec, Sveta Klara i Novi Retkovec do početka nove školske godine. Pet projekata je u procesu javne nabave, Sesvetska Sopnica, Cerje, Studentski grad, Trnava i Gajnice. Svi spomenuti vrtići trebali bi biti gotovi do početka iduće pedagoške. godine. 

Zagreb o hostelu u kojem živi više od 100 ljudi: 'Nalog za mobilizaciju i dalje je na snazi'
Zagreb o hostelu u kojem živi više od 100 ljudi: 'Nalog za mobilizaciju i dalje je na snazi'

Zatim je tema bila oko hostela Arena.

- Priča je poprimila negativan ton, a radi se o dobroj suradnji države i grada. Vlasnici i suvlasnici i zaštićeni najmoprimci, dobili su smještaj u Hostela što je pokrivalo Ministarstvo graditeljstva putem fonda solidarnosti. Rok je istekao, sredstva više nisu na raspolaganju i bit će zbrinuti na neki drugi način. Zagreb je u dva navrata 49 ljudi smjestio u gradske stanove, one koji za to imaju pravu. Ministarstvo je za to pripremilo 100 državnih stanova i temeljem njihove odluke premještaju se postepeno u državne stanove. Dobio sam status svih koji su u Hostelu, veći dio bit će ih smješten u državne stanove, a za ostale ćemo se za sve koji postoje za to uvjeti, bilo po socijalnom, starosnom ključu ili nekom trećem nastojati pobrinuti kao Grad u suradnji s centrom za socijalnu skrb. Nitko neće ostati nezbrinuti. U Hostelu je 146 sada ljudi, upitne su 62 osobe koje se gledaju slučaj po slučaj - kazao je Korlaet - rekao je zamjenik Korlaet pa ga je zamijenio gradonačelnik Tomašević.

- Od ovih 146, država će dio zbrinuti, dio će grad. Ali mora biti neki pravni temelj. Treba biti pravna osnova za zbrinjavanje ljudi, socijalni status ili da su vlasnici nekretnine. Mora biti u skladu sa zakonom. Ne možemo trošiti gradski novac bez pravnog temelja. Gledamo kako što više ljudi zbrinuti. Nitko to ne može garantirati - rekao je na pitanje o tome hoće li netko završiti na ulici. 

Igre na sreću mogu izazvati ovisnost. 18+.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.

Komentari 7
VIDEO

Kako je Marija Selak Raspudić tresnula po stolu gomilom besposlenog briselskog novca
PETAK ČETRNAESTI

Kako je Marija Selak Raspudić tresnula po stolu gomilom besposlenog briselskog novca

U odnosu na taj sitan ženski (i muški) svijet, kojemu je hajka temeljni oblik borbe za bolji svijet, Marija Selak Raspudić je ispala velika faca. Koliko god mi o tome šutjeli

Heroji: Znali da im prijeti bolna smrt, ušli su ispod reaktora...
FELJTON: ČERNOBIL, 3. DIO

Heroji: Znali da im prijeti bolna smrt, ušli su ispod reaktora...

Hrabro su ušli ispod reaktora i ispustili vodu, ali i tamo su prošli pravu dramu jer su ostali bez svjetla. Iako su znali da riskiraju bolnu smrt od radijacije, otišli su i spasili svijet od još veće katastrofe...
Ljudi u Hrvatskoj i danas umiru od raka zbog Černobila 1986.
FELJTON: ČERNOBIL, 4. DIO

Ljudi u Hrvatskoj i danas umiru od raka zbog Černobila 1986.

Oni koji su bili izloženi manjim radijacijama umirali su u godinama nakon i to od akutnih bolesti ili od raka. Katastrofom u Černobilu pogođeni su milijuni ljudi koji su osjetili posljedice izloženosti zračenju